veljača 2024 - Monitor.hr
29.02. (23:00)

Kao da je Beckett čest gost domaćih repertoara

Gavella se u listopadu napokon vratila u svoj matični prostor. Kakvo je stanje nakon godina izbivanja? “Nude za svakoga ponešto”

Slavlje je prošlo, adventske svjećice su se ugasile, minuo je depresivni siječanj, i već u veljači Dramsko kazalište ima dvije premijere: na početku Decu, na samom prijestupnom kraju Kraljevo. Preskok naizgled još veći od onog zadanog u studenom i prosincu 2023., ali i njegov logični nastavak. Pitanje je, međutim, nakon ovih slavljeničkih mjeseci koji pomalo još uvijek traju, ima li kazalište u Frankopanskoj zaista snage i volje održati tako široki raspon svojih interesa, od produkcijske do poetičke razvedenosti? Ima li unutarnje snage za koheziju koja sve to može držati na okupu? Ima li, na koncu, publiku za to? Mreža je bačena široko, pod različitim utjecajima, i subjektivnim i objektivnim, i nešto je ulova dala. Međutim, kad se ugase i posljednje svjećice na slavljeničkoj torti, ostaje uobičajenost svakodnevnog repertoarnog života i preživljavanja, ostaje ansambl koji se mora konsolidirati nakon izvanrednog stanja, kuća u koju se svi moraju vratiti, uključujući i publiku koja od te kuće ima potpuno različita očekivanja. Kulturpunkt

29.02. (23:00)

Selimo istočno

Svi hvale novu seriju Shogun, tvrde da je u rangu Igre prijestolja

U središtu radnje je troje likova: engleski mornar John Blackthorne, koji doživi brodolom i završi na obali Japana, daimyō Yoshii Toranaga, moćan feudalni vladar koji ima mnoštvo neprijatelja, i Toda Mariko, inteligentna i misteriozna plemkinja, koja se ne može odlučiti između svoje kršćanske vjere i odanosti Toranagi. Kritičari brojnih publikacija, od Rolling Stonea do Varietyja, stavljaju novu adaptaciju Shōguna u rang hvaljenih klasika kao što su HBO-ova Igra prijestolja i Nasljeđe. Serija ima nevjerojatnih 100% od kritičara Rotten Tomatoesa, dok su je prosječni gledatelji ocijenili s 95%. Index

29.02. (22:00)

Naša vlada za pomoć Ukrajini dala više od 276 milijuna eura

Iz Vlade kažu da je u Ukrajinu otišla vojna pomoć vrijedna više od 184 milijuna eura (184.440.539,27 eura). O kakvoj se vojnoj pomoći radi, niti Vlada niti MORH nisu javno otkrili. Neslužbeno se zna da je u Ukrajinu poslano više desetaka topova, 14 helikoptera MI-8, deseci tisuća jurišnih pušaka, stotine raketa, streljivo, granate, uniforme, kacige… Od početka invazije u Hrvatsku je ušlo više od 24.400 raseljenih osoba iz Ukrajine, a za njihov smještaj i zbrinjavanje osigurano je gotovo 66 milijuna eura. Ukrajinci u Hrvatskoj ne moraju plaćati prijevoz vlakom, a omogućen je i besplatan trajektni prijevoz, a imaju osiguranu i zdravstvenu zaštitu. Gotovo četiri milijuna eura utrošeno je pak u sustavu socijalne skrbi, a mislilo se i na zapošljavanje raseljenih Ukrajinaca. tportal

29.02. (21:00)

Brze i kratke

  • Na pomolu novi sukob Banskih dvora i Pantovčaka? “Nema dogovora oko imenovanja SOA-e” (N1)
  • Nakon što je Hrvatska gotovo mjesec dana čekala na novog rukometnog izbornika, danas je službeno potvrđeno da će to biti Islanđanin Dagur Sigurdsson, bivši reprezentativac Kljaić: “Ovo je smrtna presuda našim trenerima. Sigurdsson ima 30.000 eura mjesečno!”(Index)
  • Bruno Marić podnio ostavku na mjestu šefa sudaca nakon što su procurile snimke iz VAR sobe (Index)
  • Paul Pogba, igrač Juventusa i osvajač svjetskog zlata 2018. dobio kaznu neigranja četiri godine zbog dopinga, to mu vjerojatno znači kraj karijere (Sport klub)
  • Raste industrijski promet u Hrvatskoj. Pala prodaja energije na mjesečnoj razini (Index)
  • Hrvatska je već ušla u eurozonu i Schengen, no u dokumentu Vlade stoji kako su to još uvijek ciljevi (Faktograf)
  • Ono kad inžinjer dizajnira strašilo (Twitter)

 

29.02. (19:00)

Ako treba, podcrtat će da bude jasnije

American Fiction: Zanimljiva i kompleksna satira o američkim rasnim odnosima

Film koji kroz situaciju na književnoj sceni opisuje složenost američkih rasnih odnosa i koliko je odnos prema crncima uvijek definiran bijelcima pametan je, zabavan i zanimljiv, a bio bi to još više da se u nekim aspektima ne boji svoje složenosti i suptilnosti. Duboko ukorijenjena, sistemska američka diskriminacija i distanca prema crncima u slučaju takvih kao da nema interesa za njihov glas. Kao da ih američko društvo smatra svojim ‘dosadnim uspjehom’  – nedovoljno ‘posebnim’ da bi išta imali reći o iskustvu takvih crnaca u Americi. Everett i u filmu Jefferson, međutim, naglašavaju poantu koja je i najliberalnijem Amerikancu, čini se, nejasna. I takvi crnci imaju svoje ‘crnačko iskustvo’. Zrinka Pavlić za tportal.

29.02. (18:00)

Dobro vrijeme za ulaganje

Bitcoin ide prema rušenju vlastitog rekorda: mogao bi dostići povijesno visoku vrijednost

Interes za bitcoine, prema poznavateljima tržišta, nastao je zbog odobrenja posebnih bitcoin ETF-ova u SAD-u. Ti fondovi kojima se trguje na burzi, svojim ulagačima po prvi put omogućuju ulaganje u bitcoine bez potrebe za izravnom kupnjom same kriptovalute. Bitfinexovi analitičari vrlo su optimistični. Oni predviđaju kako će vrijednost bitcoina sljedećih mjeseci dosegnuti šesteroznamenkasti iznos. Coinbase ih citira i navodi kako bi po njihovoj procjeni vrijednost bitcoinu mogla biti između 100.000 i 120.000 dolara. Misle da bi vrhunac ciklusa mogao biti dosegnut u 2025. godini. Nastavi li rasti, ubrzo bi se mogao približiti i povijesnom maksimumu. On je ostvaren 10. studenog 2021., i iznosio je 68 991 dolar. Godinu dana kasnije tečaj je pao ispod 17.000 dolara, no neki analitičari smatraju da je nova rekordna vrijednost sada nadohvat ruke. Forbes

29.02. (17:00)

Ako je dobro za telad, nije nužno i za ljude

Sirovo mlijeko nije zdravo, pasterizacija je tu s razlogom

Pasterizacija je odmah uz pranje ruku i cjepiva jedno od najvećih dostignuća javnog zdravstva u ljudskoj povijesti. Ali baš kao i druge stvari na tom popisu, također ima svoje protivnike. Nazvana po Louisu Pasteuru, koji je dokazao kako termička obrada vina i piva ubija štetne bakterije i druge mikrobe te ih čini bezopasnim za ljudsku konzumaciju, isto vrijedi i za mlijeko. Neki ljudi jednostavno kažu da više vole okus sirovog mlijeka. Postoje i neki domaći sirevi koji se tradicionalno rade od sirovog mlijeka. No, neki tvrde kako pasterizacija ubija i one dobre bakterije uz druge benefite koje možemo dobiti od mlijeka, što nije znanstveno dokazano. Nakon pijenja sirovog mlijeka postoji dobra mogućnost da završite na hitnoj. Osim mogućih problema s dizenterijom, infekcije koje mogu nastati ponekad nose sa sobom i teže posljedice, poput tuberkuloze, što se s regularno prokuhanim mlijekom rijetko događa. Postoji razlog zašto je sirovo mlijeko zabranjeno prodavati u nekim državama SAD-a, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu. IFL Science

 

 

29.02. (16:00)

Brze i kratke

  • U velikoj akciji europskog tužiteljstva što je provedena u 17 zemalja EU, među kojima je i Hrvatska, uhićeno je ukupno 14 osoba koje se povezuje s utajom poreza teško oko 195 milijuna eura (N1)
  • Uhićen bivši ministar gospodarstva i šef Croatia Osiguranja Hrvoje Vojković, sumnja se da je dobio subvencije za sadnju tulipana koje nikada nije posadio (N1)
  • Kažnjen načelnik koji je općinski novac trošio u bordelu. Požurivao je građevinsku dozvolu (Nacional)
  • Husqvarna objavila je kako će legendarnu računalnu igru Doom biti moguće zaigrati i na pojedinim skupljim modelima njenih kosilica (Bug)
  • Otok vječnog sunca u problemima: Na Tenerifima planiraju proglasiti izvanrednu situaciju zbog suša i nestašice vode koja bi se mogla nastaviti mjesecima, ako ne i godinama (Green)
  • Umro komičar Richard Lewis (Ravno do dna)
29.02. (15:00)

Film koji će spasiti kino

Prva recenzija drugog dijela Dine: Svaki kadar u njemu djeluje kao da gledate jedan od najmasivnijih filmskih uradaka u povijesti

Dugo očekivani drugi nastavak, koji je zbog štrajka holivudskih glumaca s jesenskog termina pametno odgođen na današnji dan, nema problema u ritmu koji su otežavali prohodnost prethodnika, a s tehničke strane čini se kao da je i svaki element doveden na višu razinu. Da je kojim slučajem film izašao u planiranom terminu, recimo samo da bi se “Oppenheimer” vratio s ovogodišnje dodjele Oscara s puno manje statua u vreći nego što vjerojatno hoće. Savršen epski spektakl koji postulate iz prvog filma diže na novu razinu, kaže recenzent Ravno do dna. Pogledajte što kažu na Forumu. Ako ste propustili, imamo i mi članak na temu Dine općenito.

29.02. (14:31)

Sponzorirana vijest

Trajna licenca na Windows 11 od 11 €, a MS Office 2021 već od 15 € posebnoj rasprodaji na Keysfanu!

Office 2021 je zadnja inačica Microsoft Office paketa, vjerojatno najkorištenije desktop aplikacije na svijetu. Jedini problem s njim je da preskup za mnoge. Keysfan nudi originalnu licencu po najnižoj mogućoj cijeni. Office 2021 Pro košta samo 25,25 € ili samo 13,65 € svaki ako kupite paket Office 2021 Pro sa pet ključeva. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

62% popusta na Microsoft Office uz kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz kod BKS50

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz kupon BKS62

Ostali softverski alati

29.02. (14:00)

Ne bi samo uzimali, nešto bi i dali

Šajatović: Što bi strani ulagači da im je četiri godine vlasti

Nedavno je predstavljen dokument koji bi zadovoljio tražene uvjete: viziju, hrabrost i znanje, uza samo tri prioriteta. Riječ je o ‘Bijeloj knjizi‘ predstavljenoj na skupu Udruge stranih ulagača. Glavni je cilj ‘zadržavanje, povratak i privlačenje ljudi radi demografske stabilizacije‘. Prvi izvedeni cilj jest ‘dostizanje 90 posto prosjeka realnog dohotka po stanovniku Europske unije‘. Drugi je izvedeni cilj ‘Hrvatska među top 25 poslovnih i investicijskih destinacija u svijetu do kraja ovog desetljeća‘. Mnogo je dokaza o tome kako poduzeća koja kontroliraju strani vlasnici natprosječno mnogo izvoze. Nedostaje dio o tome koliko sudjeluju u uvozu. Ako to i zanemarimo, zaključak je da bi trebalo poticati prije svega ulaganja u industrijske projekte s obećanom visokom dodanom vrijednošću. S mnogo robota i ne previše zaposlenika – Miodrag Šajatović za Lider.

29.02. (13:00)

Idi i smotri

Putin održao govor o stanju nacije: NATO priprema napad na Rusiju

Zapadna Rusija mora biti “odgovarajuće zaštićena” nakon proširenja NATO-a na Švedsku i Finsku, kaže Vladimir Putin. Dodaje kako snage NATO-a “pripremaju napad” na ruski teritorij koristeći “najučinkovitije snage za to”. Poručio je da bi sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju bila “mnogo tragičnija” od svega s čim se ta zemlja prije suočila. “Moraju shvatiti da mi također imamo oružje, oružje koje bi ih moglo poraziti na njihovom teritoriju”, govori Putin dodajući da bi takav potez mogao “potaknuti upotrebu nuklearnog oružja”. Dotaknuo se i drugih tema, poput padajućeg nataliteta, kazavši kako bi velike obitelji s puno djece trebale postati norma. Index

29.02. (12:00)

I oni žive od najma

Država je vlasnik brojnih poslovnih prostora i garaža, nije jasan javni interes u trenutnom modelu njihovog upravljanja

Dijelom tih nekretnina – barem onim za koje se zna da postoje – upravlja se kroz poduzeće Državne nekretnine koje u svom portfelju ima više od 6800 stanova i oko 4600 poslovnih prostora, a umjesto prodaje, većinom ih se daje u najam. Teško je, uopće, dati odgovor na pitanje zašto država u svojem vlasništvu drži tolike stanove, a pogotovo poslovne prostore s obzirom na to da se oni ne koriste u nekakve socijalne svrhe. U čemu je javni interes da država u svom vlasništvu ima stan od 180 četvornih metara, koji onda nekome jeftino iznajmljuje za biznis? Iz Državnih nekretnina kažu da su ove godine dobili ovlasti i prodaje nekretnina, kao i četiri tisuće novih nekretnina i garaža. Sada provjeravaju dokumentaciju i stanje na terenu, kako bi mogli donijeti odluke što će dalje s tom imovinom. Prošle su godone imali prihode oko 17 milijuna eura, a zapošljavaju 109 djelatnika. Forbes

29.02. (11:00)

Europa ove godine pleše na Rim Tim Tagi Dim

Kako kladionice funkcioniraju: prati se broj uplata, popularnost, ali i politički utjecaj

Kladionice zapravo ne previđaju pobjednika već im je cilj zaraditi što više novca. Hrvatska je prema tome druga, gledajući postotke šanse da osvoji Eurosong. Koeficijente postavljaju kladioničari, koji prate sve, od broja uplata do popularnosti natjecatelja, broja pratitelja na društvenim mrežama, situacije u državama… Nema tu neke velike tajne, a bitan je i politički utjecaj, objašnjavaju  eurovizijski fanovi. Nekolicina fanova Eurosonga smatra kako je Baby Lasagna iskopirao Kaariju, finskog predstavnike prošle godine, no u obranu mu je stao i sam Kaarija. Prošlih godina kladionice su uglavnom uspješno predviđale pobjednika, iako je znalo biti iznenađenja. 24 sata

29.02. (10:34)

Prvi put snimljen spolni odnos grbavih kitova, oba su mužjaci

29.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Nova narodna obveznica donosit će između 3,3 i 3,5 posto (Lider)
  • Oporba organizira velike prosvjede protiv Vlade i HDZ-a diljem Hrvatske, datum je 23. ožujka (Danica)
  • Jadrolinija kupila polovne grčke brodove unatoč upozorenju da ne mogu ploviti Jadranom (Nacional)
  • Uskoro bi stranka Alternativa za Njemačku (AfD) mogla biti klasificirana kao “provjereno desno ekstremistička”. To bi imalo niz negativnih posljedica za stranku i njene članove – uključujući i mogućnost zabrane (DW)
  • Hrskavci od graha i chia sjemenki su idealna zamjena za kruh: Krekeri koji će vam dati dnevnu dozu omega-3 masnih kiselina (Green)
  • Film Dune: Part 2 skinuo s trona Shawshank Redemption nakon 30 godina, zasjeo na vrh IMDB-a kao najbolje ocijenjen film (barem na kratko) (Animated Times)
29.02. (09:00)

Bitno da smo u "klubu tisuću"

Prosječne plaće po županijama: Najveće u Zagrebu, najmanje u Virovitičko-podravskoj

Plaća u Zagrebu u prosjeku je u prosincu iznosila 1370 eura neto, odnosno 179 eura ili 15 posto više od državnog prosjeka. Slijede Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1210 eura, Primorsko-goranska s 1194 eura, Karlovačka s 1167 eura i Krapinsko-zagorska s 1154 eura. Izuzme li se Zagreb, koji jako odskače od državnog prosjeka, razlika između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom iznosi 160 eura. Plaće rastu, ali još ima više od 100 tisuća nezaposlenih i 26 tisuća korisnika pomoći za nezaposlene. Začuđuje situacija da ima 26.200 korisnika novčane naknade za nezaposlene iako se u ovom trenutku traže radnici za 27 tisuća radnih mjesta. Te neusklađenosti na tržištu rada Hrvatske su interesantne jer i u jeku sezona ukupni broj nezaposlenih teško silazi ispod 100 tisuća. Branimir Perković za Index.

29.02. (08:00)

Budućnost možda ipak nije u potpunosti električna

Zabrana prodaje novih benzinaca i dizelaša nakon 2030. ide na reviziju, kompanije otkazuju investicije

Kako se bliže europski izbori mnoga ‘zelena‘ pitanja dolaze u fokus javnosti, ali i političara u samoj Uniji, a mnoga od tih pitanja postaju i dijelovi predizbornih kampanja. Prosvjedi poljoprivrednika koji se također bune zbog zelenih i uvoznih politika već se duže vremena održavaju po cijeloj Europi i nikome od čelnika nisu dobro sjeli a kraj im se ne nazire.

Prema početnim planovima, na razini EU bi od 2035. godine trebala biti zabranjena prodaja svih novih vozila koja proizvode štetne emisije, što znači da bi sva vozila trebala biti isključivo na električni pogon, bio on na baterije ili na vodik. Iako prave zamjene za fosilna goriva još uvijek nema, potpuna zabrana motora na fosilna goriva ostaje na snazi, iako će vjerojatno biti napravljeni određeni ustupci u pogledu motora u kojima izgaraju sintetička goriva. To znači da će motori s unutarnjim izgaranjem ostati u proizvodnji i nakon 2035. godine ali da bi takvi motori nakon te godine trebali biti pokretani isključivo e-gorivim, što je poprilično optimistično. Lider

29.02. (00:00)

Romantični film za pijama party nekih novih klinaca

Njegić o filmu Lisa Frankenstein: Romansa do smrti

Službeni sinopsis je znakovit i poigrava se terminom “coming of age story” (priča o odrastanju). Pritom je dodan prefiks “love” (ljubavna) ispred “priča”, a “age” se zgodno zamjenjuje s “rage” (bijes). Bolji je u pojedinačnim segmentima priče nego kao ekscentrična frankensteinovska cjelina s obzirom na neujednačeno pomirivanje žanrova romanse, komedije, zombijevskog i “body” horora te filma o odrastanju. Puno toga je natrpano i samo je nedostajalo da se u megamiks pridoda još slasherski horor i SF o putovanju kroz vrijeme. Marko Njegić za Slobodnu.

28.02. (23:00)

Partner koji te nikad ne ostavlja na cjedilu, pamti godišnjice...

Španjolka Alicia, prva žena koja se udaje za hologram

To bi, kažu, moglo značiti veliku prekretnica u istraživanju odnosa ljudi i umjetne inteligencije, dosad ograničenih na AI chatbotove koji nude druženje i komunikaciju baš kao u vezi, samo u virtualnoj stvarnosti. Hologrami se načelno ne mogu dodirivati, ali neki su istraživači već eksperimentirali s hologramima koji koriste mlazove zraka kako bi simulirali osjećaj dodira. Najobičnija glupost, tvrde jedni; korak predaleko, komentiraju drugi. Kako bilo, sve više priča o AI romansama, pojedinci se širom svijeta sve se češće okreću chatbotovima kako bi u njima pronašli partnera za druženje i odnjih potražili emocionalnu podršku. Bug

28.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Procurili i kriteriji za nuklearni napad – gubici koje su pretrpjele ruske snage “neopozivo doveli do njihovog neuspjeha da zaustave veliku neprijateljsku agresiju”, što je “kritična situacija za državnu sigurnost Rusije”, drugi potencijalni uvjeti uključuju uništenje 20 posto ruskih strateških podmornica s balističkim projektilima, 30 posto njenih jurišnih podmornica na nuklearni pogon, tri ili više krstarica, tri aerodroma… (N1)
  • Otac ubijenog Luke: “Ne želim da ijedan roditelj više ovako pati, a da zločinac ne dobije adekvatnu kaznu” (N1), na prosvjedu u Splitu okupio se velik broj ljudi (Index)
  • Peović u Saboru HDZ-ovce nazvala kvislinzima, Jandroković je uzvratio da je ona ta koja je nacionalna izdajica (Nacional)
  • Znate li što zapravo znači Baby Lasagna? To je “opuštena i naborana koža na trbuhu žene nakon što rodi dijete. Čini se kao da gledate krišku lazanja sa strane”, stoji objašnjeno u Urban Dictionaryju (N1)
  • Francuska hit serija „Sve je u redu“ počinje se prikazivati i kod nas: „feel good“ serija koja se temelji na tužnoj situaciji iz života autorice – ‘To što si žena ne znači da si dobra osoba ili da si uvijek žrtva’ (Nacional)
  • Veliki redovi ispred Klovićevih dvora – povod je kiparska izložba povodom 140. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića i 40 godina rada Klovićevih dvora (tportal)
28.02. (21:00)

Ako nekome treba pravo rock osvježenje, ne treba tražiti dalje

IDLES – TANGK: Ljubav usred mosh pita

Većina najboljih punk skupina snimila je svega jedan ili najviše dva punk albuma prije nego su se glazbeno počeli razvijati u nešto (najčešće) puno bolje, značajnije i dugovječnije, bilo da se radilo o pokušaju da se uhvate u koštac sa svim mogućim žanrovima, kao u slučaju “London Callinga” i “Sandiniste” The Clasha. Njihovim tragom krenuli su i bristolski IDLES čiji su albumi “Brutalism” i “Joy as an Act of Resistance” grunuli silinom napalm bombe, dokazujući pritom da čak i u današnje vrijeme ima smisla svirati punk. Sada je jasno da IDLES bilo kakva očekivanja i publike i kritike nimalo ne diraju. Kažu na Ravno do dna, a mi također preporučujemo ovaj album koji si zadnjih dana puštamo na repeat.

28.02. (20:00)

Kako se samo nisu ranije sjetili

Novi plan Von der Leyen: “Kupovat ćemo oružje Ukrajini ruskim novcem”

“Vrijeme je za početak razgovora o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupnju vojne opreme za Ukrajinu”, rekla je zastupnicima u Europskom parlamentu. Krajem siječnja zemlje članice pristale su preseliti prihode od ruske imobilizirane imovine u Europi na poseban račun, a sada se drže u briselskom depozitoriju Euroclearu. staknula je da se Europa mora hitno probuditi jer je puno toga na kocki – “naša sloboda i prosperitet i moramo početi djelovati u skladu s tim”. Očekuje se da će Komisija predložiti plan korištenja dobiti za potporu Ukrajini sredinom ožujka, rekla su dva dužnosnika za Politico, govoreći pod uvjetom da ostanu anonimni. Index

28.02. (19:00)

Hoćeš u vojsku? Evo ti stan

Fred Matić o vojnom roku: Bolje imati pet dobrih, obučenih i hrabrih ljudi, nego 50 njih koji se boje i koji strah liječe alkoholom

Uvođenje obveznog vojnog roka su slatki snovi desničara. Da je situacija u svijetu sjajna – nije, ali neće pomoći da mladi ljudi od 18 i 19 godina idu u vojsku. Njihov vijek trajanja bio bi manji od jogurta i poginuli bi u prvih 9-10 minuta rata. Podijeliti mladim ljudima koji su trenutačno u vojsci, da ih se stimulira. Također, ministar obrane ne zna gdje je 10 tisuća vojnih stanova samo u Zagrebu. Kada bi tim mladim ljudima u vojsci dali još stanove, tada bi bili dodatno motivirani.  Ako uvedu obvezni vojni rok, procjenjuje da bi na njih 10.000 možda njih 2000 iskoristili priziv savjesti da ne ode na odsluženje vojnog roka. Ja mislim baš obrnuto- njih 8000 bi se pozvalo na priziv savjesti – rekao je bivši ministar obrane za Danas.

28.02. (18:00)

Natrag u garažu, bejbe!

Tomaševićevo rješenje za prometni kaos: Centar Zagreba dobiva novu garažu s 800 mjesta, na tri etaže

Grad Zagreb pokreće važan prometni projekt javne garaže na lokaciji ispod srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj kojim će se riješiti dugogodišnji problem nedostatka parkirališnih mjesta u tom dijelu grada, priopćili su iz Grada, nadodavši kako se o njemu priča zadnjih 20 godina, ali bez realizacije. Garaža će biti izgrađena ispod sadašnjega srednjoškolskog igrališta, a po njenom dovršetku samo igralište bit će osuvremenjeno novim sadržajima. Na igralištu će biti osigurani sportski tereni za atletske discipline, atletska kružna staza i drugi sadržaji. Idući tjedan kreće postupak javne nabave. N1

28.02. (17:00)

Izazovi modernog roditeljstva

Korisne strategije koje će roditeljima pomoći da nauče djecu sigurno koristiti mreže

U današnjem digitalnom dobu, roditelji se suočavaju s izazovom kako naučiti svoju djecu sigurnom korištenju društvenih mreža. Evo nekoliko korisnih strategija koje će vam pomoći u tom zadatku.

1. Promicanje digitalne pismenosti: Naučite djecu kako prepoznati pouzdane izvore i opasne sadržaje. Razvijajte analitičko razmišljanje kako bi razumjeli što vide.

2. Otvoreni razgovori: Potaknite otvorene razgovore o korištenju društvenih mreža bez osuđivanja. Normalizirajte razgovor o tehnologiji kako bi se djeca osjećala ugodnije dijeliti svoja iskustva.

3. Kontrola s razumijevanjem: Postavite jasna pravila, ali izbjegavajte pretjeranu kontrolu. Razgovarajte s djecom o razlozima iza ograničenja.

4. Svjesno korištenje: Potaknite djecu da razmišljaju o utjecaju internetskog sadržaja na njihovo emocionalno stanje i samopouzdanje.

5. Poticanje istraživanja: Usmjerite ih prema pouzdanim izvorima o stvarima koje ih zanimaju, potičući ih da sami istraže više informacija o temama koje ih zanimaju.

Naučite djecu da ne uzimaju sve što vide na društvenim mrežama zdravo za gotovo. Podržite ih u razvijanju kritičkog razmišljanja i samopouzdanja u digitalnom okruženju. (Index)

28.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina je zainteresirana za zajedničku proizvodnju streljiva sa zemljama jugoistočne Europe, kazao je Volodimir Zelenskij na samitu s čelnicima iz te regije, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković. (Index)
  • Julija Navaljnaja, supruga preminulog ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, obratila se zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u francuskom Strasbourgu te pozvala na borbu protiv Putina: On nije političar, nego mafijaš. (Tportal)
  • Papa Franjo prekinuo govor, odveli su ga u bolnicu. (Jutarnji list)
  • Vlada mijenja zakon o strancima. Novost su crne liste i uvođenje bilježnika. (Index)
  • Ništa od raspuštanja Sabora, Grbin najavio nastavak prosvjeda. (Tportal)
  • Najnovija anketa pokazuje: dvije trećine Nijemaca najviše se boje rascjepa društva, a slijedi strah od političkog ekstremizma. Tu je uvjerljivo najveći strah od desnog ekstremizma, slijede islamizam i lijevi ekstremizam. (DW)
  • Američki bogataši masovno prodaju svoje dionice. Jeff Bezos prodao je dionice Amazona u vrijednosti od 8,5 milijardi dolara, Jamie Dimon, izvršni direktor i predsjednik JPMorgan Chase, prodao je 150 milijuna dolara dionica, Leon Black, suosnivač i bivši izvršni direktor Apollo Global Managementa, riješio se 172,8 milijuna dolara dionica. U desecima transakcija od početka veljače, Mark Zuckerberg je prodao oko 1,4 milijuna dionica Meta-e vrijednih otprilike 638 milijuna dolara. (Poslovni puls)
  • Sony ukida oko 900 radnih mjesta u odjelu za PlayStation i zatvara studio u Londonu. (Index)
28.02. (15:00)

Možda nas vrati u zlatno doba romantičnih komedija

Stiže četvrti nastavak Bridget Jones

Zlatno doba romantičnih komedija zasigurno su rane 2000-e. Upravo tada su izašla prva dva nastavka Bridget Jonesa (Bridget Jones’s Diary, 2001. i Bridget Jones: The Edge of Reason, 2004.), a 2016. godine izašao je i treći – Bridget Jones’s Baby. Četvrti nastavak će biti temeljen na knjizi Bridget Jones Diary: Mad About the Boy. Renée Zellweger vraća se svojoj najpoznatijoj ulozi, dok se šuška kako će se vratiti i Colin Firth, ali i Hugh Grant. Dok je Bridget 2001. bila kritizirana zbog svoje težine, film je danas kritiziran upravo zbog pogrešnog prikazivanja jer je vjerovali ili ne Bridget u filmu težila svega 61 kilogram! Stvari su se u svijetu filma drastično promijenile što se toga tiče, stoga ako misle četvrti nastavak filma učiniti uspješnim, Bridget Jones morat će imati neki skroz drugi svježi glas, piše Kata Biloš za Journal.

28.02. (14:00)

Dok si sam sebi najveći neprijatelj

Imposter Sindrom: čak 70% ljudi, bez obzira na spol, zanimanje ili postignuća, osjeća manjak vlastite vrijednosti usprkos uspjesima

Imposter sindrom, poznat i pod nazivom sindromu varalice karakterizira sklop misli, osjećaja i ponašanja u čijoj je podlozi osjećaj manje vrijednosti unatoč uspjesima koje osoba postiže. Karakterizira ga uvjerenje da su postignuća rezultat sreće, a ne vlastite sposobnosti.  Istraživanja su pokazala da se javlja i kod žena i kod muškaraca te kod ljudi različitih kultura i zanimanja. Prepoznavanje problema ključno je u borbi protiv sindroma. Važno je otvoreno razgovarati o svojim sumnjama te preispitati negativna uvjerenja. Umjesto da se pokušavamo uvjeriti da nismo nesposobni, trebamo prihvatiti trenutnu stvarnost te se suočiti s izazovima. Koristeći humor i tehnike disanja, možemo ublažiti negativne emocije. Važno je shvatiti da samo zato što osjećamo nesigurnost, to ne znači da nismo kompetentni. (Mixer.hr)

28.02. (13:00)

Nova era u borbi protiv ekoloških zločina

Europski parlament usvojio novi, stroži zakon o ekološkim zločinima

Prema ovoj direktivi, počinitelji ekocida suočit će se s ozbiljnim kaznama, uključujući mogućnost zatvorske kazne do 10 godina. Prethodna direktiva nije bila dovoljno učinkovita u suzbijanju ekoloških zločina, koji su se, prema Europskom uredu za okoliš, rapidno povećali i postali četvrti najveći kriminalni sektor na svijetu. Nova direktiva cilja na djela poput uništavanja ekosustava i ilegalne sječe šuma. Države članice imaju dvije godine da se usklade s novom direktivom. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema zaštiti okoliša i osiguranju odgovornosti za one koji ga uništavaju. (Green.hr)

28.02. (12:00)

Čuvaj mentalno zdravlje da bi srce ostalo mlado

Nova studija: tjeskoba, razdražljivost i ostale neurotične crte ličnosti izravno su povezane s ranim znakovima starenja srca

Istraživanje je obuhvatilo 36.309 pacijenata. Znanstvenici su došli do zaključka da su neurotične osobe sklonije slabijem funkcioniranju ventrikula, miokardijalnoj fibrozi i otvrdnjavanju arterija. Ova povezanost je primijećena neovisno o tradicionalnim čimbenicima rizika poput pušenja i pretilosti, a posebno je istaknuta među muškarcima. Stručnjaci ističu da će daljnja istraživanja pokazati dugoročne učinke neurotičnih osobina na srčanu funkciju i rizik od srčanih bolesti. Ovi nalazi naglašavaju važnost mentalnog zdravlja u očuvanju zdravlja srca te potrebu za integriranim pristupom skrbi o pacijentima. (Nacional.hr)

28.02. (11:00)

Ima li kraja ovome?

Pripreme za potencijalni budući rat velikih razmjera protiv NATO-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dva ključna dokumenta koja jasno signaliziraju intenziviranje priprema za mogući sukob s NATO savezom, izvijestio je Institut za istraživanje rata (ISW). Dekreti, potpisani 26. veljače, označavaju obnovu Moskovske i Lenjingradske vojne oblasti te stvaranje Južne vojne oblasti koja uključuje okupirane dijelove Ukrajine, uključujući Krim. Ovi potezi sugeriraju maksimalističke ciljeve Rusije u Ukrajini i ambicije da se cijeli teritorij pripoji Ruskoj Federaciji. Osim toga, postavljanje vojnih okruga omogućava Rusiji bolju kontrolu nad vojnim operacijama, posebno u regijama koje graniče s NATO-om. Odluka o ponovnom uspostavljanju Moskovske i Lenjingradske oblasti izravan je odgovor na promjene u geopolitičkom okruženju, poput pristupanja Finske NATO-u. Analitičari upozoravaju da ovi potezi mogu dodatno zaoštriti tenzije između Rusije i Zapada te otvoriti put prema konfliktu šireg opsega. (Tportal)

28.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Trumpov sin Donald Trump Jr. dobio je na adresu na Floridi prijeteće pismo u kojem je bio bijeli prah. Na teren je izašla ekipa hitne pomoći, a izvori upoznati sa slučajem kažu da supstanca vjerojatno nije bila smrtonosna. (Index)
  • Putinov suradnik obećao rusku pomoć Latinskoj Americi da se suprotstavi SAD-u. (Tportal)
  • Broj zahtjeva za azilom u 2023. skočio je za 18 posto na 1,14 miijuna, što je najveći broj od migrantske krize 2015/2016. Sirijci i Afganistanci čine najveći broj tražitelja azila. Turski državljani čine treću najveću skupinu tražitelja azila. (Index)
  • Broj rođenih u Japanu rekordno nizak. U Japanu je prošle godine rođena 758.631 beba, što predstavlja pad od 5.1 posto u odnosu na 2022.. Brojka označava najmanji broj rođenih otkako je Japan počeo voditi tu statistiku 1899. godine. (Index)
  • Europska komisija: Crna Gora je najnapredniji kandidat za Europsku Uniju. (Net.hr)
  • Dio građana plaćat će manju naknadu za vodu. (Poslovni dnevnik)
  • Zbog jeftinih žitarica i mesa cijene hrane pale na najnižu razinu u gotovo tri godine. (Agroklub)
  • Telekomunikacijski sajam u Barceloni: Leteći automobili, robotski psi, prozirna računala. (24 sata)
28.02. (09:00)

Ma, najslađe su mamine iz vrta

Zašto su jagode bez okusa i mirisa? Za sve su krivi fungicidi

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry razotkriva da uobičajeni fungicidi, poput boskalida i difenokonazola, koji se koriste u uzgoju jagoda, mijenjaju strukturu stanica ovog voća, čineći ih bezukusnima, bljutavima i manje hranjivima. Studija je također pokazala smanjenje količine šećera i hranjivih tvari poput vitamina C, te povećanje kiselosti. (Agroklub)

28.02. (00:00)

A okoliš im je na prvom mjestu

Na Jarun će ipak postaviti LED rasvjetu, udruge se pobunile protiv Tomaševića: To je svjetlosno onečišćenje!

“Zeleni” gradonačelnik Tomislav Tomašević nedavno se ponovno našao na udaru kritika zbog toga što je donio odluku da će se ići s postojećim projektom kojim će se zastarjela rasvjeta na Jarunu zamijeniti LED rasvjetom, kakva se koristi na cestama. Iako pojedine udruge upozoravaju na svjetlosno onečišćenje, iz Grada odgovaraju da je ŠRC Jarun sportsko-rekreacijski centar, a ne park prirode te da stoga građanima trebaju prije svega osigurati da ga koriste na siguran način. U Zaštićenim područjima je dozvoljena temperatura boje od maksimalno 2200 K, no takva rasvjeta uzrokuje veći utrošak električne energije za 25% i povećava emisiju CO2. No ekološke udruge smatraju da je takav odgovor samo relativiziranje ozbiljnog problema i greenwashing. Ovdje je važno razumjeti da je svjetlosno onečišćenje problematično iz mnogo razloga, kako za ljude, tako i za okoliš. Prije svega, ono smanjuje naš doživljaj prirode, jezera, vegetacije i neba. Može imati i značajan negativan učinak na različite životinjske vrste, uključujući kukce, ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Index

27.02. (23:00)

Tko je za nekog ne znači da je protiv drugog

Jergović: Robert Jarni ili što je s društvom u kojem komesari potkazuju klaunove

Na stranu sad što Petković također nije pretjerano obrazovano čeljade, pa on zapravo i ne zna što je to klaun. Pierrot ili August, lukavac ili naivac, jedan u paru visokostiliziranih likova u cirkusu, u teatru, na ulici ili u mitu, klaun je u svakom slučaju vladar scene, gospodar smijeha. U prenesenom smislu klaun bi mogao biti i lakrdijaš, netko koga ćemo ismijavati. Ne bi to ruganje bilo problematično, kao što općenito nisu problematična navijačka nadgornjavanja muškaraca različitih generacija, da nije “ljudi koji predstavljaju hrvatsku državu”. Čime to konkretno Robert Jarni predstavlja hrvatsku državu? Time što je kao igrač Betisa bio jedan od dvojice-trojice najvažnijih igrača reprezentacije koja je osvojila broncu u Francuskoj 1998? Ili time što je u tom času trener hrvatske U-17 reprezentacije?

Naime, ne, Robert Jarni nikad nije rekao da će navijati “protiv” Dinama. Rekao je da će navijati “za” Betis. To su dvije dramatično različite stvari. Biti za svoj klub ne znači nužno biti protiv protivničkog kluba. Protiv Dinama će, u utakmici s Betisom, ali i inače, navijati mnogi navijači Hajduka, koji su revoltirani reakcijom Hrvatskog nogometnog saveza, kao i držanjem zagrebačkih medija u novonastaloj aferi. Zanimljivo je, naime, da trener maloljetničke nacionalne vrste ne smije navijati “protiv” Dinama, tojest “hrvatskog kluba u Europi”, dok zagrebački novinari smiju navijati protiv Hajduka, tojest hrvatskog kluba u Hrvatskoj. I pritom, to više nije navijanje u jednoj utakmici, ili u nacionalnom nogometnom prvenstvu, nego je navijanje u poprilično bizarnoj aferi. Miljenko Jergović

27.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Svijeće i baklje u Splitu za ubijenog Luku: “S Lukom je umrlo i pravosuđe”(Index)
  • Uzbuna zbog Macronove izjave kako bi Francuska mogla poslati trupe u Ukrajinu, diplomat pojasnio da se ne misli na borbu: Moramo razmotriti nove akcije potpore Ukrajini. One moraju odgovoriti na jako specifične potrebe, posebice mislim na uklanjanje mina, kibernetičku obranu, proizvodnju oružja… (N1)
  • Milanović: Plenković bi odveo hrvatske vojnike u rat u Ukrajini (Index), Plenković mu odgovorio: Mene Macron zove, a njega ne, Milanović nastavlja voditi halucinirajuću politiku (Index, N1)
  • Izglasan dugoočekivani zakon koji će pridonijeti oporavku kopnenih i morskih područja EU (Nacional)
  • Deveti u EU: U Hrvatskoj je 2022. godine čak 30 posto poduzeća imalo internetsku prodaju (Lider)
  • Uhićen odvjetnik Alekseja Navaljnog (N1)
  • Hajduk je u svojim vijestima objavio cijele snimke iz VAR sobe sa spornih situacija iz dvoboja u Varaždinu (koji je završio 1:1). Možete ih vidjeti na HDTV. HNS podnosi prijavu zbog “zlonamjerne obrade snimke razgovora” s VAR sobom (tportal)
27.02. (21:00)

Zajedno sa Suncem

Kako zapravo izgleda kretanje planeta Sunčevog sustava


Da, Sunce – zapravo, cijeli naš solarni sustav – kruži oko središta galaksije Mliječne staze. Krećemo se prosječnom brzinom od 828 000 km/h. Ali čak i pri toj visokoj stopi, i dalje nam treba oko 230 milijuna godina da napravimo jednu potpunu orbitu oko nje. StarChild

27.02. (20:00)

Skočio je vladajućima unatoč

Šonje o rastu BDP-a: Iznad smo očekivanja, ali model rasta je neodrživ

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, i to zahvaljujući rastu potrošnje i investicija. Potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5.3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Ovo je svakako dobra vijest, a premijeru i prilika da se još jednom pohvali što sve njegova vlada radi. No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje ekonomski analitičar Velimir Šonje. “To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti” (tportal).

27.02. (18:00)

Tek toliko da ne zaboravimo na njega

Postnikov: Ivica iz vica

Posve je razumljivo to što Todorića nitko ne shvaća ozbiljno. Kako bi i mogao, kada je njegov program kombinacija neprorađenih ličnih trauma i bezličnih ideja o tome što bi valjalo ponuditi biračima. Pa se bijes zbog gubitka Agrokora pretvara u najavu beskompromisnog obračuna s domaćim političkim kriminalom i stranom nelojalnom konkurencijom, pa se nižu obećanja većih plaća, poduzetničkih olakšica, braniteljskih prava, antikoruptivnih politika… Todoriću se možemo smijati samo ako zaboravimo da se hrvatska ekonomija, umjesto na njegove potplaćene blagajnice, danas sve više oslanja na daleko potplaćenije i obespravljenije imigrantske radnike i radnice. Da je poljoprivreda svedena na izvoz jeftinih sirovina dok u trgovačkim centrima kupujemo sve skuplju uvoznu hranu. Da je izlet u stranačku politiku ionako tek sporedni dio Todorićeve vendete, koju – dok kod kuće promovira ekonomski suverenizam – vodi pred sudom u Washingtonu, pokušavajući od Hrvatske naplatiti milijarde eura. Boris Postnikov za Novosti.

27.02. (17:00)

O ne, o ne, o ne, o po još koji put ne!

Dežulović: Šokantno! Uznemirujuće!

Društvenim mrežama i manje, hm, specijaliziranim novinama i portalima od cijelog je Josipinog koncerta, razumljivo, zanimljiva bila samo njena kratka upadica o zagrebačkoj Areni pa smo uskoro dobili i integralnu snimku te fusnote. “Meni je moj menadžment rekao, ‘ne, Josipa, mi smo htjeli Arenu’. O ne, o ne, o ne, ne!”, uhvatila se za glavu dobro raspoložena diva na pozornici male dvorane Doma sportova. “Pa sad zapravo svi idu u Arenu. Ne, meni tamo naprosto nije mjesto.” Već koji sat kasnije jedan portal prenio je snimku uz kratku vijest s naslovom – “Josipa Lisac podigla Zagrepčane na noge, priznala što misli o Areni.

Nismo tako ni popili jutarnju kavu, a već smo imali otkriće kako je hrvatska muzička diva opaskom “meni tamo nije mjesto” mislila na srpsku turbofolk zvijezdu Aleksandru Prijović i njenih već čuvenih pet rasprodanih zagrebačkih Arena... Dalje nisam pratio pa nisam znao ni dokle je došla istraga ni da li je poremećena krvoločna zvezdoubica J. L. (74) u bekstvu i da li je od nesrećne Aleksandre Prijović uopšte išta ostalo. Sve dok nekoliko dana kasnije svi mediji nisu prenijeli demanti Josipe Lisac.

“‘USTAŠE, PIČKA VAM MATERINA!’: uvrijeđena zbog pisanja hrvatskih medija Josipa Lisac zauzela policijsku postaju u ličkom Srbu, minirala prugu Knin-Drvar i podigla narodni ustanak!”, ekskluzivno je na koncu otkrio kolumnist portala N1 (a vi pogodite koji i u kojem kontekstu).

27.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Je li Peđa Grbin od “političkog mrtvaca” postao poželjan saveznik? Rejting SDP-a raste iz mjeseca u mjesec (N1)
  • EPPO smatra da su za 3D skeniranje sumnjivo trošeni EU novci – pojašnjavaju kako je slučaj pod njihovom ingerencijom, iako premijer tvrdi da nije (N1)
  • Europa ima jedinstvenu priliku obnoviti svoje zalihe plina – Povod je, naravno, pad za gotovo 30 posto, čime je cijena prirodnog plina skliznula do najniže razine još od rujna 2021. (Poslovni)
  • Bezos, Nvidia, Open Ai i Microsoft ulažu u tvrtku koja radi humanoidnog AI robota (Lider)
  • Baby Lasagna u danu skupio pola milijuna pregleda na kanalu Eurosonga (Index)
27.02. (15:00)

Nijedan ne podrazumijeva da moraš biti u nekom uredu

Poslovi koji će se najviše nuditi u idućih pet godina na tržištu rada

Digitalne vještine postat će ključne, pa se očekuje značajan rast potreba za njima u različitim industrijskim sektorima. To će biti eksperti za umjetnu inteligenciju, tzv. etički savjetnici i menadžeri etičke nabave, zatim inženjeri internet stvari (IoT) će biti od velikog značaja za povezivanje infrastrukture, kako bi optimizirali funkcionalnost gradova, industrija i drugih okruženja. Isto tako, očekuje se porast potrebe za stručnjacima za blockchain, stručnjaci za kibernetičku sigurnost će biti vrlo traženi za zaštitu osjetljivih podataka i kritične infrastrukture, a postojat će i potreba za  stručnjacima za rad na daljinu i virtualnu suradnju koji će se baviti i upravljanje timom u digitalnoj komunikaciji. Stručnjaci za e-trgovinu i digitalni marketing, analitičari podataka, digitalni influenceri također će biti od važnosti. A osim programera, bit će mjesta i za online učitelje i mentore. Mreža

27.02. (14:00)

Traktor revolucija

Varoufakis o sukobu farmera i EU kartela

U teoriji, EU je bastion liberalizma slobodnog tržišta; ali istina je da je EU život započela kao kartel proizvođača ugljena i čelika koji su otvoreno i pod zaštitom zakona kontrolirali cijene i proizvodnju, uz podršku multinacionalne birokracije. Kako je Bruxelles ispregovarao pristanak velikih, bogatih i otuda politički moćnih farmera da se pridruže europskoj zoni slobodne trgovine? Tako što im je ponudio dio monopolskih profita kartela teške industrije. EU je 2021. za poljoprivrednike izdvojila 378 milijardi eura, odnosno 38 posto budžeta, od čega gotovo 80 posto završava u džepovima 20 posto najbogatijih farmera. Neravnomjerna distribucija je pravdana „produktivnošću“. Poslovanje velikih zemljoposednika mnogo je profitabilnije, bilo po aru ili po angažiranom radniku. Zato je većina farmera na jugu Europe – uključujući i velike dijelove Francuske, gde su imanja znatno manja nego, na primjer, u Nemačkoj ili Nizozemskoj– jedva sastavljala kraj s krajem. Za to su vrijeme njihove kolege na sjeveru ubirali velike profite i subvencije.

Zajednička poljoprivredna politika više nije u stanju održati izvorni dogovor postignut 50-ih godina između industrijskog i poljoprivrednog kartela. Zato je i “Green deal” samo još jedno europsko Potemkinovo selo – još jedna žrtva sklonosti EU da se rasipa velikim brojkama koje nestaju bez traga čim ih pažljivije pogledamo. Yanis Varoufakis za Peščanik.

27.02. (13:00)

Kad već ne idete u pravu

Gym Manager: simulacijska igrica u kojoj svatko može upravljati teretanom

Otvorite novu teretanu u gradu, opremite ju, privlačite mušterije i onda im slažete programe vježbanja te ih bodrite dok oni potiho proklinju vas, teretanu i svoju sudbinu. Ovo je jedna od onih PlayWay igara koje nisu promovirane fejk snimkama koje izgledaju bolje nego same igre. Umjesto toga ovdje možete vidjeti sirovo stanje igre gdje likovi prolaze jedni kroz druge. Demo je već dostupan, a puna verzija igre trebala bi izaći u drugoj polovici 2024. HCL

27.02. (12:00)

Na prekretnici smo

Krećemo se prema društvu u kojem razlika između istine i laži neće više biti važna, a AI tome pripomaže

Laganje je evolucijska osobina koja je ključna za koheziju grupe. Na primjer, pomaže onima koji se teško uklapaju da se sigurno uklope u društvo. Omogućuje vodstvu da lažira činjenice na način koji održava grupu na okupu i optimističnu za određeni ishod. Ali također može biti izuzetno štetno za društvo kada se laži koriste za prikrivanje zločina, manipuliranje drugima na njihovu štetu ili odvraćanje masa od obrazovanog, sigurnog smjera djelovanja. Umjetna inteligencija razvijena je do mjere gdje se teško može razlikovati umjetno generirane slike i videi od stvarnosti. Iako postoje algoritmi koji će moći detektirati je li nešto istinito ili ne, očekuje se da će internet preplaviti umjetno generirani sadržaj do te mjere da će ga biti teško kontrolirati. U članku Boisestate-a tvrde kako će pojedini programi biti usavršeni do te mjere da će moći “raskrinkati” svaku ljudsku laž, međutim, trenutna kretanja ukazuju na suprotno – bit ćemo toliko preplavljeni lažima da će nam koncept istine s vremenom prestati biti važan.

27.02. (11:31)

Trainline – platforma za pronalazak povoljnih karti za putovanja autobusom ili vlakom

27.02. (11:00)

Dok nas smeće ne preplavi

Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028., u Hrvatskoj je predviđeno jedanaest centara za gospodarenje otpadom od kojih su samo tri u funkciji, a jedan je počeo i pokusno raditi. Četiri su centra za gospodarenje otpadom u gradnji i trebala bi biti završena 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija. U priči o gospodarenju otpadom ima i vrlo dobrih vijesti, čak i boljih od onih iz ostalih članica EU-a, ali one se odnose na pojedine županije i općine. Na razini države velik je izazov u gospodarenju otpadom – nedostatak radne snage i opskrbni lanci. Duborvačko-neretvanska županija posebno muku muči s otpadom – konkretno s prijevozom s otoka koji nije jeftin, a tu je i problem divljih odlagališta. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto. Teško će na ovakav način dostići planiranih 55 posto do 2025. godine. Lider

27.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Neradne nedjelje nisu negativno utjecale na promet koji bilježe trgovci, u siječnju ove godine izdano više računa nego u siječnju prošle godine (N1)
  • HNB nema zlata niti planira njegovu kupnju: HNB se pri upravljanju financijskom imovinom ne rukovodi načelom profitabilnosti kao primarnim načelom, no svakako ga uzima u obzir, ali tek nakon prihvatljivog ispunjenja glavnih načela likvidnosti i sigurnosti ulaganja (Lider)
  • U Splitu osvanuli uvredljivi grafiti protiv Puljka, Ivoševića i Milanovića (Index)
  • Nove obveze (i kazne) za suvlasnike u zgradama: Do 20. ožujka 2024. godine mogu se dati prijedlozi i kritike na prijedlog novog zakona (Zgradonačelnik)
  • Hotel na tračnicama: Nova željeznička ruta povezuje čak četiri europske države – Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Češku, početna destinacija Bruxelles (Green)
27.02. (09:00)

Ako tražiš originalnost, nećeš je ovdje naći

Marjanović: Rim Tim Plagi Dim?

Da, Hrvatska u Švedsku šalje pjesmu o kojoj se, otkako se pojavila, između ostalog piše i u kontekstu dviju pjesama koje neodoljivo podsjećaju na ovogodišnju predstavnicu Hrvatske, a pobjeda je ovu raspravu ponovno učinila aktualnom. Prvi dio priče prilično je lako riješiti jer radi se o sampleu koji je uzet sa Splicea, stranice s koje producenti diljem svijeta skidaju sampleove, i ti sampleovi, ako uredno plaćate pretplatu, postaju vaši. Je li tužno da stvari tako funkcioniraju? Možda. U svakom slučaju, ovaj pristup govori ponešto o kreativnosti u stvaranju glazbe. Kod dijela publike postoji averzija prema pjesmama koje zvuče slično i nikada nećete promijeniti njihovo mišljenje bez obzira koliko puta ponovite “ali svi kradu sve”. Je li plagiranje problem? Apsolutno. No, daleko je veće pitanje kome je problem. Dori nije, jer da jest, diskvalificirali bi ga još prije mjesec dana kada se pojavio prvi video u kojem uspoređuju tri pjesme. Eurosongu još uvijek nije. Publici definitivno nije, jer da jest, mnogi svjetski hitmejkeri ne bi imali karijere. Hrvoje Marjanović za Index.

27.02. (08:00)

Dolar nije nužno dobar

Najveća bitka Drugoga svjetskog rata: Kako je dolar postao svjetska rezervna valuta

Ove godine obilježava se 80 godina od održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o monetarnim i financijskim pitanjima, poznatije kao Konferencija u Bretton Woodsu. Cilj konferencije bio je uspostaviti stabilan poslijeratni međunarodni monetarni sustav i sustav međunarodne trgovinske razmjene koji bi potaknuo gospodarski oporavak nakon rata te spriječio devalvacije valuta i trgovinske ratove prisutne tijekom međuratnog razdoblja. Kao rezultat stvoreni su MMF i Svjetska banka. No, isto tako, dogovoreno je kako će američki dolar i zlato imati ulogu svjetske rezervne valute. Iako se sustav Bretton Woods raspao 1971. godine, kao rezultat nagomilanih ekonomskih neravnoteža, četvrt stoljeća duga praksa korištenja dolara kao mjerila za određivanje vrijednosti drugih valuta pozicionirala ga je kao dominantno sredstvo u globalnim plaćanjima i pohrani vrijednosti u nadolazećim vremenima. Maruška Vizek za tportal.

27.02. (00:00)

Film koji se mora pogledati u kinu

Izgleda da je ‘Dina’ Franka Herberta s Villeneuveom napokon dobila dostojnu ekranizaciju

Iako još nije ni službeno izašao, mnogi ga već nazivaju filmom godine. Dugoočekivani nastavak sage pod redateljskom palicom Denisa Villeneuvea ovog tjedna izlazi i u hrvatska kina. Radi se o epskom znanstveno-fantastičnom spektaklu koji je dosad već imao različite pokušaje adaptacije, kako za film i televiziju, no nijedan koji bi ujedinio kritiku i publiku. Verzija iz 1984. Davida Lyncha ima kultni status, no nju mnogi smatraju lošom i nedostojnom adaptacijom, a odrekao je se i sam Lynch. Možda je najpoznatiji pokušaj Alejandra Jodorowskog koji je skupio basnoslovnu ekipu, no nije ga na kraju uspio snimiti. Ova epska saga, koju mnogi nazivaju Gospodarom prstenova znanstvene fantastike, napisana još 60-ih, možda je tek s Villeneuveom dobila dostojnu filmsku verziju. Opsežni članak donosi Monitor.

26.02. (23:00)

Nema te ponude koju ne mogu odbiti

Europljani rade sve manje iako je nezaposlenost niska i nedostaje radne snage. Stručnjaci razmatraju kako ih potaknuti na rad

Dok neke države žele potaknuti ljude da rade što više kroz razne olakšice i benificije, Europljani sve više teže tome da rade manje. Prosječno tjedno radno vrijeme se smanjuje, raste broj onih koji rade pola radnog vremena, a sindikati zahtijevaju ukidanje radnog tjedna od 38,5 sati. Glavni razlog sadašnjeg stanja na tržištu rada je, tvrde brojni gospodarski stručnjaci, porast broja onih koji ne rade puno radno vrijeme. Sve više budućih zaposlenika traži četverodnevni radni tjedan, a već to samo po sebi podrazumijeva manjak radne snage u pojedinim sektorima. Poslodavci i vlade pokušavaju utvrditi kako od onih ljudi koje zapošljavaju izvući više radnih sati. DW

26.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Mađarska je uklonila i zadnju prepreku, Švedska može pristupiti NATO savezu (Index)
  • Šef ukrajinskih špijuna o uzroku smrti Navalnog: umro je od krvnog ugruška (Index)
  • Zdravo i kalorično: Napravite sami svoje proteinske pločice: trebat će vam bademi, indijski oraščići, sjemenke suncokreta, naribani kokos… (N1)
  • HNS kaznio Brunu Petkovića jer je Jarnija nazvao klaunom, mora platiti 5 tisuća eura (Index)
  • Najutjecajniji hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu:  Željana Zovko, Tonino Picula, Tomislav Zovko (Nacional)
  • Dok su se jedni bavili nedjeljnim neurozama, a drugi finalom Dore, Goran Bare i Majke su u Vintage Industrial Baru, daleko od medijske euforije koja je pratila njihov nedavni koncert u Areni, odsvirali jedan od svojih, možda i najboljih koncerata – report donosi Ravno do dna
26.02. (21:00)

A kome da više danas vjerujemo?

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti. Protekla godina imala je najgori izmjereni index demokracije od kada je mjerenje tog indexa počelo 2006. godine? Čovjek bi pomislio kako će u današnje doba, kada je toliko informacija dostupno, demokracija napredovati, ali zapravo smo napravili digitalnu džunglu informacija u kojoj nikome ne vjerujemo. Iako je EU donijela Zakon o digitalnim uslugama (DSA) koji bi trebao biti ključan u daljnjem reguliranju europskog digitalnog prostora, u podcastu Netokracije ne vjeruju previše da će tome ikako pomoći.

26.02. (20:00)

Njihov je bog s malim b

Vučetić: U Hrvatskoj su najglasniji pripadnici lažnog kršćanstva

Kršćanstvo je zajedništvo koje gleda potrebe drugih. Kršćanstvo je altruistično i mirotvorno, ono ne pokorava, nego se, modelom oživotvorenim u Isusu Kristu, inkarnira u stvarnost drugih, a da tu stvarnost ne poništava. Mi, nažalost, na razini povijesti ne možemo pronaći primjera kako izgleda to savršeno kršćanstvo, ono se, uostalom, i kao ideja socijalizma nikada nije ostvarilo u društvu. Riječ je o objektivnom, nikad ostvarenom idealu, ali i živom subjektivnom iskustvu. Istinske kršćane je lako prepoznati, oni su definirani, ne odustaju od vlastitog života, boga ne izdaju, drugim ljudima se ne nameću. Oni shvaćaju da je bog taj koji ima plan, i to plan spasa. Lažni kršćani su ljudi križa i razapinjanja. U Hrvatskoj su, nažalost, najglasniji pripadnici lažnog kršćanstva, njihove namjere i njihov zadatak je da hrvatsko društvo pribiju na križ, da ovu državu ubiju i iskoriste, baš kao što su ubili i iskoristili boga. Marko Vučetić za Autograf.

26.02. (19:00)

Ako Europa ide udesno, zašto ne bismo i mi?

Đikić: Interesno udesno

Kao što vidimo, Plenković nastoji maknuti fokus priče o Turudiću s njegovih laži, otkrivanja istražnih informacija osumnjičenim ljudima, druženja s polusvijetom i likovima iz podzemlja, s nepostojanja relevantne sigurnosne provjere tog čovjeka i izričitog odbijanja da se nađe način da se provede ta provjera, to jest s Turudićeve posvemašnje nedostojnosti za dužnost na koju ga je izabrala parlamentarna većina, i prebaciti sve na teren političke borbe te tempiranih političkih udara na HDZ-ovu vlast.Nazivajući ga domoljubom i pravim Hrvatom, zapravo, izbor Ivana Turudića ponajprije je možda bio motiviran HDZ-ovim predizbornim nabacivanjem desničarske fasade na proeuropsko lice i homogeniziranjem svojih glasača, a ne prkošenjem Zoranu Milanoviću i osiguravanjem stranačkih i privatnih bokova od udara domaćih i europskih tužitelja. Radi se najvjerojatnije o koktelu spomenutih motiva u kojem, ispostavlja se, prigodno napumpavanje HDZ-ovog desničarskog karaktera preuzima dominaciju. Ivica Đikić za Novosti

26.02. (18:00)

Još jedno mjesto za online shoppingiranje

Temu: Nakon kampanje na Super Bowlu i veliki igrači strahuju od novoga kineskog brenda

Za razliku od drugih velikih brendova koji su zakupili te najskuplje sekunde televizijskog oglašavanja na planetu, u Temuovoj kampanji nije gostovala nijedna zvijezda, nije ganuto nijedno gledateljsko srce, a ni donesen posebno duhovit sadržaj. U njegovim spotovima likovi su trpali jeftine artikle u košarice, a kompanija im poručila da na Temuu kupuju kao milijarderi (a to je, valjda, jedino što milijarderi ne bi radili ni mrtvi). Ipak, kampanja je postala viralna, a kako prenosi Business Insider, pretraživanje brenda, prema Google Trendsu, strelovito je naraslo i aplikacija je postala druga najpreuzimanija na američkom tržištu.

Globalna potrošnja usporava zbog inflacije, a ta je nepovoljna situacija izvrsno sjela Temuu, odnosno njegovoj cjenovno strategiji. On pozornost kupaca privlači sloganima Team up i Price down te im tako poručuje da će potrošiti manje ako kupe više. Lider

26.02. (17:00)

Kad se tlo kreće više nego mislimo

Projekt Cronos: Kako do sigurnog suživota s potresima

Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području na kojem se godišnje bilježe tisuće potresa. U prosjeku četiri od njih dovoljno su jaka da prouzroče štetu, a povremeno se dogode i takvi koji prouzroče veliku štetu i gubitke. Osnovni ciljevi Projekta CRONOS su olakšati razvoj i modernizaciju procjene potresne opasnosti Hrvatske te steći znanja i razviti alate, primjerice ažurirane karte i modele, za razvoj pravila za umanjivanje potresne ugroženosti. To će se postići unapređenjem znanstvene infrastrukture, povećanjem kapaciteta i tansferom znanja, uključujući i komunikaciju s donositeljima odluka na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te međunarodnu istraživačku suradnju. Nacional

26.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Nova Plenkovićeva imovinska kartica: neto plaća iznosi mu 3262.83 eura, uložio 30.000 eura u narodne obveznice, vrijednost kuće u Makošama procijenjena na 66.361,40 eura, vozi Passat iz 2011. vrijedan 10 tisuća eura, ima 220.000 eura štednje… (Index)
  • Hrvatska se pobjedom Baby Lasagne digla na drugo mjesto na eurovizijskoj kladionici (Muzika)
  • Nove cijene goriva, benzin poskupljuje i izjednačuje se s dizelom, litra će koštati 1,49 eura (Index)
  • Umro Lord Jacob Rothschild (87), član poznate bankarske obitelji (Index)
  • Zaba lani ostvarila dobit od 450 milijuna eura ili 89,1 posto više nego 2022. (Lider)
  • Najskuplji automobili kupljeni u Hrvatskoj 2023. godine: najbrojniji Porschei, pa mnogo skupih Mercedesa, Audija, BMW-a… (Forbes)
  • Ako utipkate točku u YouTube tražilicu, izbacit će vam jezivi sadržaj koji spammeri koriste kako bi izbjegli algoritme koji bi prepoznao neprimjereni sadržaj (N1)
26.02. (15:00)

Rokenrol uvijek pobjeđuje

Stajčić o Dori: Poluproizvodi koji nikog ne zanimaju, autsajder im sinoć održao lekciju

https://www.youtube.com/watch?v=EBsgTJQFl9k

Let 3 je prošle godine spasio Doru. Ove godine su igrali za Doru. Ne za Eurosong. Otišli su u krindž do kraja. Doveli i Severinu. Koliko god iskakali iz paštete i napravili sulud potez da se opet jave u želji novog kruga medijskog mljevenja i hiper angažmana u neku ruku su u svom anti-stilu s „Babarogom“ zatvorili jednu mini epohu koju su upravo oni započeli i obilježili. HRT im treba biti vječno zahvalan. Medo (HRT) se konačno probudio iz zimskog sna. Shvatio je moć dobrog zabavnog showa. Shvatio je da treba investirati. Od jedne večeri je napravio tri. Automatski i tri večeri prihoda od televotinga. Well done.

Marko Purišić iz Umaga ušao je kao autsajder, ali je osvojio simpatije i prije samog natjecanja tom činjenicom otvorio dubinski prostor za komentiranje kompetentnosti onih koji žiriraju pjesme. Uz to opći je dojam da su ga do favorita pogurali upravo mediji koji su ga nesebično isticali. I televoting je tu bio brutalno precizan. Baby Lasagna je od publike dobio 247 bodova, a prvi iza njega po broju bodova bio je Alen Đuras s „A Tamburitza Lullaby“ s 27 bodova. Svi ostali su dobili manje od toga. Ovo je stoga bila jako čudna Dora, Dora koja kao da je bila postala taoc Baby Lasagne. Unaprijed se činilo da bi drugačiji ishod od onog koji se dogodio bio kontra želje involvirane većine. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

26.02. (14:00)

Tko je doživi, tojest

Prosječna dob umirovljenika 72 godine, u mirovinu se odlazi s 30 godina radnog staža

Prosječna dob korisnika mirovina u Hrvatskojkod žena je 72 godine i devet mjeseci, a muškarci 71 godina. Prosječni mirovinski staž koji imaju osobe koje odlaze u starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu ukupno iznosi 31 godinu i dva mjeseca, pri čemu žene imaju 30 godina staža u prosjeku, a muškarci pak 32 godine i osam mjeseci. Zanimljiv je podatak i o broju godina korištenja prava na mirovinu. U prosincu su tako korisnici starosne mirovine u mirovini bili 22 godine, korisnici invalidske mirovine 20 godina i tri mjeseca, a obiteljske 18 godina i devet mjeseci. Prema dobnim skupinama je najviše umirovljenih u dobnoj skupini od 65 do 69 godina. tportal

26.02. (13:37)

Harry Potter postaje TV serija, planira se sedam sezona

26.02. (13:00)

Imajte svog vlastitog vrtnog europskog predstavnika

Uzgoj povrća u tzv. “lazanja vrtu”

Naziv je dobila po tome što se u kreiranju ovakvog vrta koriste slojevi različitih materijala kao što su trava, lišće, piljevina, slama, kompost, biljni ostaci, stajnjak, karton, novine. Razlikuju se od običnih povišenih gredica koje imaju strukturu s okvirom od greda, cigala, kamenja i sl. te u kojima se najčešće koristi mješavina vrtnog tla i komposta. Za izradu vlastitog lazanja vrta potrebno je pronaći pogodnu lokaciju na suncu ili polusjeni, zatim slaganja sloj po sloj, zatim treba ga obilno zalijevati i pričekati nekoliko tjedana, ako ne i mjeseci da materijali stvore plodno tlo. Možete uzgajati korjenasto povrće kao što su mrkva, peršin, cikla, rotkva i sl. Također, odlično je i za lisnato, dakle blitvu, salate, špinat, lisnati kelj… Agroklub

26.02. (12:31)

Još nije ni ožujak, a već nas očekuje film godine

‘Dina’ Franka Herberta je s Villeneuveom napokon dobila dostojnu ekranizaciju

Još od neuspjelog pokušaja Alejandra Jodorowskog i verzije koju je snimio David Lynch (i koje se kasnije sam odrekao), znanstveno fantastična saga američkog autora Franka Herberta nije dobila dostojnu ekranizaciju koju bi jednoglasno prihvatila kritika, ali i publika.

Pod originalnim naslovom “Dune Chronicles” serija romana prvi put je objavljena 1965. godine. Radnja romana odvija se u dalekoj budućnosti na pustinjskom planetu Arrakis, poznatom i kao Dune, gdje se sukobljavaju političke, ekonomske i ekološke sile. Glavni lik, Paul Atreides, postaje ključna figura u borbi za kontrolu nad Arrakisom. Roman istražuje teme moći, religije, ekologije i sudbine. “Dune” je postao klasik znanstvene fantastike i inspirirao je brojne nastavke, filmove, televizijske serije i videoigre. Neki su ga nazvali Gospodarom prstenova znanstvene fantastike.

Roman krasi upravo njegova slojevitost, od prikaza intergalaktičkog svijeta kojim vladaju političke sile koje međusobno ratuju i bore se za prevlast, prikazuje se tipična ljudska želja za moći, ali i vjerske organizacije uz posebno razrađenu mitologiju. Dina istražuje različite teme kroz svoje likove i radnju. Glavni lik, Paul Atreides, prolazi kroz put od mladića do vođe, suočavajući se s pitanjima identiteta, sudbine i moći. Roman istražuje složene političke dinamike među različitim frakcijama unutar univerzuma Dine, dok se borba za kontrolu nad planetom Arrakisom razvija.

Jedna od ključnih tema romana je ekologija, prikazana kroz važnost pustinjskog ekosustava na Arrakisu i utjecaj čovjeka na okoliš. Religijske teme također su prisutne, s elementima mitologije i proročanstava koji oblikuju radnju.

Herbert je bio inspiriran različitim elementima kada je stvarao Dinu. Jedan od ključnih utjecaja bio je njegovo zanimanje za ekologiju i pustinjske ekosisteme, koje je reflektirano u opisu planeta Arrakisa kao sušnog i nepristupačnog okruženja. Također, bio je inspiriran arapskom kulturom i poviješću, što se očituje u imenima likova, religijskim motivima i političkim dinamikama unutar romana. Njegovo poznavanje političkih procesa također je oblikovalo složenu političku pozadinu romana.

Herbertova fascinacija religijom i filozofijom također je vidljiva u temama sudbine, religijskih proročanstava i moći unutar svijeta Dine. Kombinacija ovih različitih elemenata rezultirala je stvaranjem jedinstvenog i dubokog svijeta koji je postao klasik znanstvene fantastike.

Značajan utjecaj imao je i njegov interes za gljive, posebno njihove uloge kao razlagača u prirodi, što je potaknulo njegovu imaginaciju i utjecalo na opis ekosistema planeta Arrakisa. Koncept začina, ključnog resursa u svijetu Dine, dijelom je inspiriran idejama o psihodeličnim učincima gljiva i njihovoj sposobnosti da mijenjaju percepciju i svijest. Herbert je koristio ove ideje kako bi dodao složenost i dubinu svom romanu, stvarajući jedinstvenu viziju budućnosti koja je postala prepoznatljiva karakteristika Dine.

Likovi u djelu su složeni i duboki, od Paul Atreidesa koji se suočava s teretom sudbine, do njegovih saveznika i neprijatelja koji imaju različite motive i ambicije. Na primjer, likovi poput Lady Jessice, Duke Leto Atreidesa i imperatora Shaddama Corrinoa doprinose složenosti političkih intriga, dok likovi poput Stilgara, Fremen vođe, pružaju uvid u kulturu i život na Arrakisu.

Kroz ove teme i likove, “Dune” istražuje širok spektar ideja i pitanja, od politike i moći do ekologije i ljudske prirode, čineći ga jednim od najutjecajnijih romana znanstvene fantastike svih vremena.

Iako pokušaji prenošenja romana na film postoje otkako je roman objavljen, prvi ozbiljniji pristup imao je Alejandro Jodorowsky. Poznat po svojim eksperimentalnim i kontroverznim filmovima, bio je ambiciozan u svojim planovima za Dinu, te je angažirao impresivan tim umjetnika i filmaša, uključujući H.R. Giger-a, Moebius-a, Dana O’Bannon-a, Orsona Wellesa i Mick Jagger-a, pa i Salvadora Dalija. Međutim, projekt nikada nije dovršen zbog financijskih i produkcijskih izazova.

“Dune” Alejandra Jodorowskog ostao je neostvareni filmski san, ali je ostavio dubok utjecaj na svijet filma i znanstvene fantastike, prvenstveno na kasnije projekte poput Aliena, ali i Zvjezdanih ratova. O pokušaju je snimljen i dokumentarni film koji istražuje njegovu viziju, proces stvaranja i nasljeđe koje je ostavio iza sebe, čime je postao inspiracija i ikona za ljubitelje filma i umjetnosti diljem svijeta. Mnogi ga nazivaju “najboljim filmom nikad snimljenim”.

Nakon njega, u igri je bio tada mladi redatelj Ridley Scott, koji je upravo dovršio Aliena. No, Herbert se nikako nije mogao složiti sa Scottovom verzijom scenarija, budžet je bio ograničen, a Scott je zatim otkazao suradnju nakon smrti starijeg brata. Već se tada diskutiralo kako bi film, zbog njegove opsežnosti, trebalo podijeliti u dva filma. No, prava su Di Laurentiisu, talijanskom producentu, isticala i tražilo se brzo rješenje kako bi se film na kraju ipak snimio. Odluka je pala na tada mladog redatelja Davida Lyncha, koji je snimio Eraserhead i Elephant Man, te kojemu se knjiga dovoljno svidjela da prihvati rad na projektu.

Lynch je režirao i napisao scenarij za film, koji je podijelio kritiku i publiku. Film je poznat po svojoj vizualnoj spektakularnosti i impresivnom dizajnu seta, ali je također kritiziran zbog svoje kompleksne radnje koja nije uvijek jasno objašnjena. Unatoč tome, Lynchev ‘Dune’ ostaje kultni klasik među ljubiteljima znanstvene fantastike zbog svoje jedinstvene estetike i ambicioznog pristupa adaptaciji.

No, Lynch ga se kasnije odrekao, traživši da se i njegovo ime ukloni i stave pseudonimi. Danas kaže da se radi o užasnom iskustvu, a najviše žali za tim da nije uspio ispregovarati da kao redatelj dobije pravo na završnu verziju filma.

Romani su adaptirani i za televiziju, za koju je snimljeno i nekoliko mini serija. Serija iz 2000. godine, koja se sastojala od dvije epizode, bila je prva televizijska adaptacija romana. Pratila je glavne događaje romana, ali je primila podijeljene kritike zbog ograničenog budžeta i oskudne produkcije. Tu su još i Djeca Dine iz 2003. godine sa sličnom reputacijom.

Tu dolazimo do Denisa Villeneuvea koji je gotovo 20 godina kasnije snimio svoju verziju Dine. Kanadski redatelj poznat po epskim spekatklima, u SF-u se već etablirao s filmovima Arrival i nastavkom kultnog Blade Runnera, 2021. godine izašao je s adaptacijom prvog romana iz serije. Dune: Part 1, koji ovih dana dobiva nastavak, izazvao je veliku pažnju i pohvale zbog svoje vjernosti izvornom materijalu, vizualne spektakularnosti i dubokog razumijevanja Herbertovog svijeta.

Villeneuveova adaptacija “Dune-a” temelji se na prvoj polovici romana i prati ključne događaje i likove, uključujući Paula Atreidesa, njegovu obitelj, Fremen- narod Arrakisa, te političke intrige koje oblikuju univerzum “Dune-a”. Film je pohvaljen zbog svoje izvanredne glumačke postave, uključujući Timaothéea Chalameta u ulozi Paula Atreidesa, Rebecca Ferguson kao Lady Jessicu, i Oscara Isaac-a kao Duke Leto Atreidesa. “Dune” Denisa Villeneuvea primljen je s oduševljenjem od strane kritičara i publike, te je postao jedan od najuspješnijih i najutjecajnijih filmskih adaptacija znanstvene fantastike općenito u posljednjih nekoliko godina.

Visoka očekivanja drugog dijela, prema riječima kritičara koji su ga imali prilike pogledati, ispunjena su, a neki ga smatraju još i boljim od pvog dijela.

Villeneuve i ekipa uzeli su sve ono što je funkcioniralo u prvom filmu i dali nam još veća, još snažnija, još nabrijanija i još emotivnija dva sata i 45 minuta. Da, dva sata i četrdeset i pet minuta (ili deset minuta dulje od jedinice), ali Part Two zbog svoje dinamičnosti djeluje kao sat i pol kraći film. I to ni u kojem slučaju nije kritika jedinice, ali dvojka je… Recimo to ovako. Dvojka je za jedinicu isto što i Terminator 2 i Aliens za svoje prethodnike – tvrdi Indexov Hrvoje Marjanović.

Budući da film kod nas u kina izlazi ovog tjedna, preostaje ga preporučiti gledati upravo tamo. O Dini se raspravlja na nekoliko tema na Forumu, primjerice na Fantastci, a na temi za nastavak na Filmu čekamo prve recenzije.

26.02. (12:23)

Sponzorirana vijest

Iskoristite 62% popusta za trajnu licencu na Microsoft Office 2021 i Windows 11, cijene već od samo 11 €!

Office 2021 je zadnja inačica Microsoft Office paketa, vjerojatno najkorištenije desktop aplikacije na svijetu. Jedini problem s njim je da preskup za mnoge. Keysfan nudi originalnu licencu po najnižoj mogućoj cijeni. Office 2021 Pro košta samo 25,25 € ili samo 13,65 € svaki ako kupite paket Office 2021 Pro sa pet ključeva. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

62% popusta na Microsoft Office uz kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz kod BKS50

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz kupon BKS62

Ostali softverski alati

26.02. (12:00)

Sci-tainment

Postnikov: Da bi ljude zainteresirali za važne teme, prvo ih treba zabaviti

Umjetnička vizija palestinskog režisera, ispada, neobično podsjeća na poslovni plan američkog start upa: dvije različite priče o ugroženim životinjskim vrstama koje su se ovih dana zavrtjele medijima neočekivano su slične. I njima i njemu jasno je da su ljudi odgovorni za klimatske promjene. I on i oni shvaćaju da samo mi možemo spasiti životinjske vrste. Ali ako ljude želimo pokrenuti, angažirati i aktivirati – čini se da poručuju – onda ih prethodno moramo zabaviti i zainteresirati. Umjesto dosadnih podataka i birokratskih dokumenata, ponuditi im tigrove, mamute i interaktivne projekte. Umjesto moraliziranja i kritike, konkretne poteze. Umjesto apokaliptičnih predskazanja, kreativnost i nadu. I možda su u pravu. Možda je doista nužno da se ljude zabavi i razonodi kako bi počeli razmišljati o nešto ozbiljnijim pitanjima prirodnog opstanka. Boris Postnikov za Novosti

26.02. (11:00)

Ako je prejeftino, ne nasjedaj

Od sedam analiziranih vina s polica, patvoreno čak šest

Uvjereni da krivotvorenje vina nije iznimka već uhodani posao u kojem se vrte milijuni litara i eura na štetu proizvođača, domaći vinari obišli su neke od najvećih trgovačkih lanaca, kupili sumnjive primjerke i dali ih na analizu. Rezultati su porazni. Iz regionalne organizacije vinara kažu kako su tržište “preplavila vina loše kvalitete po cijeni po kojoj ga nije moguće proizvesti”. Mješavina je to nešto vina, puno vode, kiselina i dodanih alkohola. Riječ je o uzorcima ‘Graševine’ i ‘Malvazije Istarske’ koje puni i stavlja na tržište KG Zelina, ‘Graševine’ i ‘Graševine 2022.’ Iločkih polja te ‘Plavca malog 2019’ koje proizvode i pune Vina Miličić. Poslovni

26.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Navalni u nikad viđenom intervjuu teško optužio Zapad: “Služe potpunim banditima” (Index)
  • Unosan posao biti „tata“ – dovoljno je da Nijemac prizna očinstvo pa da i majka i dijete dobiju i dozvolu boravka i socijalnu pomoć, to otvara mogućnost za tisuće zloporaba (DW)
  • Automobili u dvije zemlje ispuštaju mnogo više CO₂ nego drugdje – riječ je o Australiji i Rusiji (Bug)
  • Najneslavniji ljudi u Hrvatskoj jutros su glazbeni stručnjaci HRT-a koji su krajem prošle godine sjedili u žiriju i birali pjesme koje će se natjecati na Dori (Index)
  • Knjige koje preporučuju svjetske zvijezde: Majstor i Margarita, Kako ubiti pticu rugalicu, Franny and Zooey, Dina, Mali život, Normalni ljudi… (N1)
  • Ludi videi s mačkama, ima ih još na Instagram profilu moos_a5566

26.02. (09:00)

Naprosto nismo dostojni takve veličine

Krušelj: Plenkovićevo ruganje demokratskim standardima postaje glavna prijetnja opstojnosti pravne države

Hrvatska je danas na osjetno nižoj razini demokratskih standarda nego je bila u trenutku Plenkovićeva ulaska u Banske dvore. Vraća se, štoviše, na krajnje problematičnu praksu upravljanja državom u 1990-im godinama, obilježenu traumatičnim ratnim okolnostima. Najveći je apsurd spoznaja da se tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čije su formalne ustavne ovlasti, još više realni utjecaj, nadmašivale aktualne premijerske, ustručavao povlačiti destruktivne političke poteze kakvim se ponosi Plenković. Unatoč svojim autoritarnim sklonostima, Tuđman nije prakticirao javno bahaćenje i ponižavanje oporbe, ali i podcjenjivanje intelektualne razine običnih građana. Premijerova je karijera, kao i patološka potreba da pobjeđuje i kad nema nikakvih argumenata, daleko iznad svih stranačkih interesa, a nerijetko i onih državnih. Željko Krušelj za lokalni medij.

26.02. (08:00)

Taylor vs traktor

Starešina: U izbornom konceptu politike bez sadržaja Taylor Swift važnija je od Joea Bidena

Mnogi bi današnji političari željeli da im Taylor dobije izbore. Njezinu je pomoć još lani prizivao kanadski premijer Justin Trudeau, a za Taylor je neoprezno i bez pitanja ovih dana posegnuo i Peđa Grbin stavivši njezin – umjetnom inteligencijom malo modificirani – poster i glazbeni hit u službu SDP-ove kampanje, smetnuvši s uma da je za to potrebna suglasnost i da autorska prava imaju cijenu. No što znači Taylor kao zaštitno lice izborne kampanje – od Joea do Peđe? Znači da politika gubi sadržaj u korist popularnih maskota. Europa, na razini EU-a, a još više na razini država članica, srećom, još nije toliko napredovala prema tejlorizaciji politike. Ali je blizu. No Europa je u ovoj izbornoj supergodini preplavljena drugim T. Traktorima, odnosno prosvjedima farmera. Zatečen epidemijom traktorijada, trenutačni establišment nastoji im zalijepiti etiketu ekstremista. No ekstremizam se obično baš ne vozi na traktorima. Traktorijade su ponajprije odgovor ‘baze‘ na tejlorizaciju političkog mainstreama. Višnja Starešina za Lider

25.02. (23:00)

A možda i manjak blagajnica

Neradne nedjelje povećale prodaju samoposlužnih aparata

Dok se trgovinama dopušta rad maksimalno 16 nedjelja u godini, radno vrijeme samoposlužnih aparata najčešće je od 0 do 24 sve dane u tjednu pa su razne namirnice poput jaja, sira, mlijeka i steakova, ipak dostupne stalno. Za očekivati je da će prodaja na aparatima za to vrijeme biti povećana, a pogotovo otkako su trgovine mahom prisljene zatvoriti vrata nedjeljom. S druge strane, samoposlužni aparati koji rade u sklopu trgovine, često imaju isto radno vrijeme kao i ta trgovina. Nisu samo prehrambeni proizvodi u ponudi; u samoposlužnim aparatima mogu se pronaći i ostali proizvodi kao što su sredstva za čišćenja automobila, kozmetika ili pak proizvodi za životinje. Predviđa se da će samoposlužni aparati za prodaju hrane pokazivati najveću godišnju stopu rasta (CAGR) od čak 8,4 posto u razdoblju od 2023. do 2032. prenosi Yahoo!finance. Lider

25.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Mladi i izbori: “Oni ne prate medije, ne čitaju novine, ali dobivaju vijesti preko društvenih mreža” (N1)
  • Zelenski rekao je u nedjelju da je 31.000 ukrajinskih vojnika ubijeno od početka ruske invazije prije dvije godine, a ne više od 300 tisuća kako to tvrdi Putin (tportal)
  • Mnogi trgovci na malo, uključujući H&M, Zaru, J.Crew pa i Amazon počeli su prilagođavati pravila povrata, a razlog tomu su, kako tvrde, niže maloprodajne marže i viši troškovi zaduživanja. Povrati se sad naplaćuju, a rokovi skraćuju (Poslovni)
  • Trgovačke napetosti između SAD-a i Kine potaknule su brži gospodarski rast Vijetnama. Prema analitičaru tvrtke New World Wealth, Vijetnamu se predviđa 125-postotni rast bogatstva u idućih 10 godina što je prema analizi tvrtke, najveći porast bogatstva u svijetu (Poslovni)
  • Dinamo došao do pobjede protiv trenutno vodeće Rijeke, postigli gol iz penala u samoj završnici (Sportske novosti)
25.02. (21:15)

Rim Tim Tagi Dim Babaroga

Finalna večer Dore – večeras saznajemo tko će nas predstavljati na Eurosongu

Iz prvog polufinala dalje su prošli Pavel, Vinko, Eugen, Mario Battifiaca i Robert Ferlin, Stefany, Saša Lozar, Let 3 i Lana Mandarić, a iz drugog Alen Đuras, Natalie Balmix, Vatra, Damir Kedžo, Lara Demarin, Baby Lasagna, Marcela i Boris Štok. Tu možete vidjeti pod kojim rednim brojem nastupaju (zajedno s brojevima za glasanje). Uživo komentiraju na Forumu.

 

25.02. (21:00)

Malo pozitive za promjenu

Filip Filković Philatz kod Stankovića: Inat i radna etika kao tajna uspjeha

Mislim da je radna etika stvar koju je užasno teško za naučiti, a svaki projekt, za kojeg je netko rekao da ga je nemoguće napraviti – meni je bio izazov, rekao je u emisiji “Nedjeljom u 2” Filip Filković Philatz, producent koji se u hrvatski mainstream probio zahvaljućuji uspješnim serijalima poput “Duluma zemlje”, “Lovca na bilje” i drugim uspješnim projektima. Ustvrdio je kako je imao sreću da pronađe svoj put uspjeha u filmskoj industriji. Zadnje vrijeme na društvenim mrežama plijeni pažnju radovima s umjetnom inteligencijom. Pričao je o svom životnom putu, kako su nastajali pojedini projekti i o svom svjetonazoru, koji se reflektira u pozitivnim pričama. HRT

25.02. (20:12)

Lenjinov spomenik od 19 metara raskomadan je u 129 dijelova. Glava od 4 tone u postavu je neobične izložbe

25.02. (20:00)

Treba realnosti pogledati u oči

Dežulović: Sretna Nova 2081.

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu, a potom i doček Nove godine na Trgu bana Jelačića, bili su top temom hrvatskih društvenih mreža i internetskog podzemlja, gdje je zbog velikog broja dobro raspoloženih tamnoputih stranaca – uglavnom, jasno, stranih radnika, među kojima su najbrojniji bili nepalski dostavljači, te indijski bauštelci, bangladeški vozači i filipinske sobarice – adventski sajam nazvan “Adventom u Katmanduu”, a fešta na Trgu “nepalskom Novom godinom”.

Tradicionalni nepalski hinduistički kalendar Bikram Sambat, međutim, ne samo da Novu godinu – Navavarshu – računa već u travnju, nego vrijeme broji cijelih pedeset sedam godina ispred gregorijanskog, pa će u Nepalu i Indiji za mjesec-dva već biti dočekana 2081. godina. Tradicionalno pak duhoviti Hrvati rekli bi stoga da je “nepalska Nova godina” na Trgu bana Jelačića – s hiljadama veselih, raspjevanih i rasplesanih tamnoputih “čudnih ljudi čudnog imena” na dvosatnom godišnjem odmoru na Jelačićevu placu – kalendarski točno to: slika Hrvatske kakva će izgledati 2081. godine. Naravno da je budalaština. Hrvatska će tako izgledati dosta prije 2081. godine. Mnogo, mnogo prije. Boris Dežulović ukazuje na nedostatke strategije za promjene koje se već događaju, za Novosti.

25.02. (18:00)

Ni preko veze

Nacionalna groupie: Hobotnica i lignje u Ministarstvu kulture

Nosio sam u Ministarstvo kulture deset stranica rukopisa svog novog romana. Krimić koji se događa u Ministarstvu kulture, o tome sam odlučio napisati roman. Glavni junak je bliski suradnik ministrice kulture, godinama radi u Ministarstvu. Žena i obitelj smatraju ga teškim šonjom jer radi za prosječnu plaću dok se svi oko njega bogate. U jednom trenutku popizdi i odluči maznut lovu iz europskih fondova. Taj kratak siže priložio sam dokumentima potrebnim da bi se zatražila potpora za poticanje književnog stvaralaštva koju svake godine dodjeljuje Ministarstvo kulture. Dokumente nisam htio poslati poštom. Zašto bih u ova teška vremena trošio lovu na kuverte, poštanske marke. Radije ću to sam predati u urudžbeni ured Ministarstva kulture, vremena ionako imam na pretek, za razliku od novca.

U slučaju da ministrica bude privedena, moj krimić imat će sasvim drugačiji kraj. Prijavit ću ga onda ipak za stipendiju kad dođe neka nova ministrica ili ministar kulture. Sigurno će s guštom dodijelit možda čak godišnju stipendiju romanu. Radni naslov čini mi se okej – ‘Hobotnica u Ministarstvu kulture’ – kaže u novoj zgodi Nacionalna groupie.

25.02. (17:00)

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

25.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Na Trešnjevki se za novogradnju traži 4000 eura po kvadratu, stručnjak: porasle su cijene svakog kooperanta, ali i marže od developera (Jutarnji)
  • Amerikanci u strahu od Kineza pretvaraju zračne tankere u dronove (tportal)
  • Tomašević u tajnosti formirao stranačku policiju koja nezakonito kontrolira rad komunalnih redara (Nacional)
  • SAG: Oppenheimer pokupio glavne nagrade, najbolja glumica Lily Gladstone, dodjela se po prvi put uživo prenosila na Netflixu (tportal)
  • Višak crkava u Njemačkoj: u posljednjih nekoliko godina srušene stotine katoličkih crkava ili im je promijenjena namjena (DW)
25.02. (15:00)

Canon fodder

Vojni rok: Trajat će tri mjeseca, godišnje se očekuje oko 15 tisuća vojno obučenih mladića

Za stvaranje nove mlade vojske odabrana su četiri velika obučna centra, vojarne u Požegi, Sinju, Puli i Bjelovaru, a za još dva rade se procjene. Ročnike će obučavati 650 vojnih instruktora, piše Jutarnji list. U  vojnim krugovima smatraju da su tri mjeseca sasvim dovoljna za vojnu obuku tijekom koje bi naglasak bio na fizičkoj pripremi polaznika te svladavanju temeljenih vojnih vještina. Godišnje bi na raspolaganju trebalo biti oko 17.000 mladića, a očekuje se da bi barem njih 15.000 moglo završiti vojno osposobljavanje, dok bi preostali dio završio na civilnom služenju vojnog roka. Za sada je samo riječ o prijedlogu MORH-a i Glavnog stožera koji tek trebaju usvojiti Vlada i Hrvatski sabor. Index

25.02. (14:00)

Možda je i dobro da su izbori blizu

Fortenovin agrobiznis je perjanica domaće poljoprivrede koji je u stagnaciji, novi vlasnik bi mogao donijeti novi uzlet

Zemljište – ove tvrtke obrađuju oko 30.000 hektara uglavnom državnog poljoprivrednog zemljišta u višegodišnjim prioritetnim koncesijama. Radi se o vrijednoj imovini čini značaj za hrvatsku poljoprivredu prelazi 3%. Da se u ovom trenu to zemljište nađe na prodaji, prodajna cijena bi se popela na preko 500 milijuna EUR. Da se takva zemlja hoće uzeti u zakup negdje na zapadu platili bi godišnje preko 15 milijuna EUR godišnje. Vrijednost zemljišta u opstojnosti ovih tvrtki ključna je jer je proizvodnja u ratarstvu i povrtlarstvu osnova za sve druge industrije koje postoje u tim tvrtkama. Prije svega stočarstvu, proizvodnji mlijeka i povrća. Tko je idealan budući vlasnik tih tvrtki? Najbitnije je da to bude netko tko će biti strateški investitor u poljoprivredu, a ne neki fond ili vjerovnici kao do sada. Srce naravno vuče na hrvatskog vlasnika, a potencijala imaju samo Podravka i Žito. Poljoprivredni stručnjak Ivan Malić za Agroklub.

25.02. (13:00)

Protiv poplava i suša

“Gradovi spužve” dolaze i u Hrvatsku

Izraz “Sponge cities” koristi se za opisivanje urbanih područja s obilnim prirodnim područjima kao što su drveće, jezera i parkovi ili drugi dobri dizajni namijenjeni upijanju kiše i sprječavanju poplava. Zanimanje za iskorištavanje prirodnih resursa – ili korištenje “rješenja temeljenih na prirodi” – za rješavanje klimatskih šokova poraslo je u popularnosti posljednjih godina. Uređujući tzv. “kišne parkove”, koji omogućuju akumulaciju oborinskih voda i njihovu infiltraciju u neposredno tlo, čime se smanjuje pritisak na gradski kanalizacijski sustav. Osim toga, kišne parkove, ili vrtove je moguće izvesti tako da dio oborinskih voda pohranjuju u podzemnim spremnicima, i to radi naknadnog korištenja. Climate Change Koprivnica je jedan od takvih gradova koji su se uključili u ovaj projekt na razini EU. Danica

25.02. (12:40)

Milijarderi masovno pokupovali zemljišta na Havajima: Oprah Winfrey, Jeff Bezos, Mark Zuckerberg…

25.02. (12:00)

S laptopom na plaži - sve dok ti Wi-Fi ne ode skupa s plimom

Uspon digitalnih nomada – Redefiniranje rada i načina života u 21. stoljeću

Digitalni nomadizam, potaknut tehnološkim napretkom i željom za slobodom, redefinira rad i način života. Omogućen visokom brzinom interneta, pojedinci mogu raditi na daljinu s bilo kojeg mjesta, izazivajući tradicionalnu uredsku kulturu. Uspon digitalnih nomadskih zajednica diljem svijeta potiče suradnju i osobni rast putem izloženosti različitim kulturama. Međutim, izazovi poput samodiscipline i usamljenosti prate ovaj način života. Unatoč tome, digitalni nomadizam nastavlja dobivati zamah kako pojedinci prioritiziraju iskustva nad materijalnim posjedima, oblikujući budućnost rada i osobnog ispunjenja. Monitor

25.02. (11:00)

Serije na kokainu

Serija o ženi koje se bojao Pablo Escobar: Krene super zabavno, ali onda..

Na početku sve je totalno cool. Serija počinje citatom: ‘Jedini čovjek kojeg sam se ikada bojao bila je žena po imenu Griselda Blanco’ i onda potpis ‘Pablo Escobar’ pa onda svi moramo popadat u nesvijest jer ako The narkobos svih narkobosova trtari pred nekom ženom, onda ta žena mora da je opaka za poludit. Mislim, gledali smo ‘Narcos’, seriju koja se jako cijeni jer u njoj vidimo sav bijes tvrdih momaka s obje strane zakona, a Escobar se nije bojao nijednog. ‘Griselda’ počinje kao zabavna video igra s diskom, satenskim kombinezonima, kragnama poletušama i ludom babom iz Kolumbije koja šuta dupad. Nakon tri epizode postaje zbrzana narko-serija koja samu sebe shvaća previše ozbiljno. Zrinka Pavlić za tportal o seriji koja se komentira i na Forumu.

25.02. (10:02)

S laptopom na plaži - sve dok ti Wi-Fi ne ode skupa s plimom

Uspon digitalnih nomada – Redefiniranje rada i načina života u 21. stoljeću

U eri koju karakterizira brzi tehnološki napredak i promjenjivi društveni normi, pojavila se nova vrsta profesionalaca koja preoblikuje tradicionalni koncept rada i načina života. Ti pojedinci, poznati kao digitalni nomadi, oslobađaju se okova konvencionalnih uredskih prostora i prihvaćaju život s lokacijskom neovisnošću i rad na daljinu. Uspon digitalnog nomadizma predstavlja duboku promjenu u načinu na koji doživljavamo rad, putovanje i osobno zadovoljstvo.

Digitalni nomadizam nije nov fenomen, ali je u posljednjih nekoliko godina stekao značajnu snagu zahvaljujući nekoliko ključnih čimbenika. Prije svega, tu je široka dostupnost visokih brzina internetskog pristupa, što je omogućilo ljudima da rade s gotovo bilo kojeg mjesta na svijetu. Bez obzira jesu li slobodni stručnjaci, zaposlenici na daljinu ili poduzetnici, digitalni nomadi mogu ostati povezani i produktivni s udaljenih krajeva svijeta.

Još jedan pokretač uspona digitalnog nomadizma je rastuće nezadovoljstvo tradicionalnom uredskom kulturom. Mnogi profesionalci osjećaju se ugušeno u svakodnevnoj rutini od 9 do 5 i žude za više fleksibilnosti i autonomije u svom radnom životu. Prihvaćanjem digitalnog nomadskog načina života, mogu oblikovati vlastite rasporede, birati vlastito radno okruženje i prioritet dati iskustvima nad materijalnim posjedima.

Osim praktičnih koristi rada na daljinu, digitalni nomadizam nudi niz osobnih i kulturnih prednosti. Putovanje i život u različitim dijelovima svijeta izlažu pojedince novim kulturama, jezicima i perspektivama, potičući osobni rast i obogaćujući njihove živote na načine na koje to tradicionalni uredski poslovi ne mogu.

Štoviše, digitalne nomadske zajednice su se pojavile u gradovima diljem svijeta, pružajući podršku, mogućnosti umrežavanja i osjećaj pripadnosti onima koji žive nomadski način života. Te zajednice potiču suradnju, kreativnost i prijateljstvo među slično mislećim pojedincima koji dijele strast za istraživanjem i radom na daljinu.

Međutim, digitalni nomadizam nije bez izazova. Iako je sloboda rada s bilo kojeg mjesta oslobađajuća, zahtijeva disciplinu, samomotivaciju i vještine učinkovitog upravljanja vremenom kako bi se održala produktivnost i ravnoteža. Dodatno, navigacija različitim vremenskim zonama, kulturnim normama i logističkim preprekama može predstavljati izazove za digitalne nomade.

Nadalje, prolazna priroda digitalnog nomadskog načina života ponekad može dovesti do osjećaja usamljenosti, izolacije ili bez korijena, posebno za one koji žude za stabilnošću ili dubljim povezivanjem. Izgradnja i održavanje odnosa, kako osobnih tako i profesionalnih, može zahtijevati dodatni napor kada ste stalno u pokretu.

Zaključno, uspon digitalnog nomadizma predstavlja paradigmu u načinu na koji pristupamo radu, načinu života i osobnom zadovoljstvu u 21. stoljeću. Omogućen tehnologijom i potaknut željom za slobodom i fleksibilnošću, digitalni nomadi redefiniraju način na koji živimo i radimo, transcendirajući geografske granice i prihvaćajući život avanture, kreativnosti i mogućnosti. Dok trend nastavlja dobivati na zamahu, bit će zanimljivo vidjeti kako digitalni nomadizam oblikuje budućnost rada i utječe na naše kolektivno shvaćanje uspjeha i sreće.

25.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Podmladak AfD-a – mladi neprijatelji demokracije doprinijeli radikalizaciji ekstremno desne stranke u Njemačkoj. U sudskim presudama stoji kako podmladak AfD-a sanja o zemlji bez migranata i agitira protiv demokracije (DW)
  • Anketa: Većina ispitanika i dalje želi vidjeti Plenkovića na čelu vlade. Iza njega su Sandra Benčić, Penava i Grbin. Doduše, postoci su vrlo niski… (Nacional)
  • Stiže još detalja ubojstva mladića u Splitu: ubojica je skupinu mladića pitao za novac, nakon što su ga odbili otišao je kući po nož (Index)
  • Kako rade trgovine ove nedjelje? Evo gdje danas možete obaviti kupovinu (N1)
  • Prije vožnje dobro je isprazniti mjehur – zbog bolje koncentracije, ali i izbjegavanja mogućih komplikacija ukoliko dođe do prometne nesreće (Revija HAK)
  • Talijani žele izgraditi najveći viseći most do Sicilije: Na tom području je moguć katastrofalan potres, lijeva oporba zatražila istragu (Revija HAK)
25.02. (09:00)

Još da se sučeli s AP-om na predizbornoj debati, to bi bio show

Todorić osnovao stranku, izlazi na izbore: Obračunat ću se s kriminalom, korupcijom, podići plaće…

Održana je osnivačka skupština stranke bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića naziva “Zajedno Hrvatska”. “Bez zadovoljnih ljudi koji ispunjeno žive od svoga rada nema sretne zemlje, nema budućnosti za generacije koje dolaze. Postojeće političke strukture kao da se natječu da zemlja nazaduje, da mladi i obrazovani ljudi iseljavaju, da što više naših zajedničkih, nacionalnih vrijednosti prepustimo u vlasništvo strancima, da ubiju svaku volju za pozitivnim promjenama, a društvu daju tek potpunu apatiju”, rekao je Todorić koji sa svojom strankom izlazi na parlamentarne izbore. Index

25.02. (08:00)

Nije većina ta koja je glasna

Istraživanje: Građani Hrvatske imaju umjerene stavove prema imigraciji

Hrvatski ispitanici stariji od 60 godina se “u većoj mjeri protive doseljavanju ljudi drukčije rase ili etničkog podrijetla i iz siromašnijih zemalja izvan Europe”, dok bi ispitanici mlađi od 40 godina češće od starijih ispitanika “dopustili imigrantima da se dosele i žive u Hrvatskoj”. Na razini opće populacije, građani i građanke Hrvatske imaju “umjerene stavove o imigrantima i imigraciji, koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni”. Rezultati su navedeni u Prijedlogu strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske, koji je Vlada usvojila sredinom mjeseca i uputila u saborsku proceduru. Rezultati govore da su ispitanici iz Hrvatske relativno otvoreni za doseljavanje stranaca, uključujući one koji su rasno i etnički različiti. Poznato je da politizacija tih pitanja utječe na stavove građana, pa se mogu očekivati određene promjene u stavovima, a koje uključuju dezinformacijski narativi, poput teorije o zamjeni stanovništva. Faktograf

25.02. (00:00)

Ipak nije rigao vatru

Znanstvenici otkrili prvi potpuni fosil “zmaja” starog 240 milijuna godina

 

Fosil pripada vrsti Dinocephalosaurus orientalis, koja je izvorno identificirana još 2003. godine. Nazvali su ga zmajem zbog dugog i savitljivog vrata s 32 kralješka. Takav vrat mogao mu je pružiti prednost u lovu – omogućujući Dinocephalosaurus orientalisu da traži hranu u pukotinama ispod vode. “Ovo otkriće samo povećava neobičnost trijasa”, rekao je dr. Fraser za BBC News. “I svaki put kad pogledamo te naslage, pronađemo nešto novo.” N1

24.02. (23:00)

Ili se možeš otrovati ili nadrogirati

Popis biljnih vrsta koje se ne smiju koristiti u prehrani

Normativi uspostavljeni u hrvatskom zakonodavstvu prepoznali su 114 biljaka čije je prisustvo zabranjeno u hrani ili dodacima prehrani. Riječ je o biljkama koje potječu s različitih kontinenata, a velik broj njih ima psihoaktivno djelovanje. To su biljke poput divljeg kestena, gorske moravke, šimšira, lažnog jednoroga, kukute, đurđice, zmajeve krvi, zmijinog mlijeka, muške paprati, kositernice, jetrenke, bunike, perunike, mandragore i drugih. Popis je definiran Pravilnikom, a više o tome možete pročitati na Savjetima.

24.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Analitičar o drugoj godišnjici rata u Ukrajini: Kraj se ne nazire, Rusi imaju brojne pukotine, crnomorska flota praktički više ne postoji, ali bez pomoći Zapada Ukrajini će biti teško (N1)
  • Tijelo Navalnog predano njegovoj majci (Index)
  • Bojan Stilin: Je li Dora zbilja nikad gora? Od smaranja i falšanja spasiti nas može samo – Baby Lasagna (tportal)
  • Nakon Wall Streeta podivljale i europske dionice, optimizam ulagača raste (Lider)
  • Izbodeni mladić iz Splita bio je nogometaš, osumnjičeni za ubojstvo braća ovisnika o drogi, jedan od njih ima debeli dosje (Dalmatinski portal)
  • Posao iz snova za fanove Taylor Swift: Britanski muzej Victoria and Albert traži obožavatelja Taylor Swift za jednu od savjetničkih pozicija koje muzej stvara kako bi svojim kustosima pomogao da nauče više o specifičnim temama i kulturnim trendovima (N1)
24.02. (21:00)

Od nuspojava cjepiva i chemtrailsa do nigerijskog princa koji dijeli pare okolo - sve su to laži

Dezinformacije se najbolje šire na Facebooku i Twitteru, a kad dođu do klasičnih medija teško ih je zaustaviti

Dezinformacije su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Pritom se i na njima šire na različite načine. Na Facebooku najbolje uspijevaju one kampanje koje su plaćene kao sponzorski sadržaj, dok se na Twitteru uspješno šire organske objave. Uz to, u zatvorenim platformama i aplikacijama za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Vibera) ljudi još lakše nasjedaju na pogrešne i manipulativne objave jer ih dobivaju izravno od bliskih ljudi. Glavni cilj ostvaruju ako ih preuzmu i objave klasični mediji koji im time daju kisik, legitimitet i prezentiraju ih širokoj populaciji. Jako je teško pobijati neistine i manipulacije nakon što su ih objavili klasični mediji. Medijska pismenost

24.02. (20:00)

Šta je ovo, sami in memoriami

Basara: Pero s bivšega svijeta

Mašinski inženjer po obrazovanju, Pera je započeo novinarsku karijeru kao najuticajniji rok kritičar u bivšoj Jugoslaviji. Pravilo je bilo sledeće: ako ti Pera napiše pozitivnu recenziju za album, uspeo si u karijeri, ako te pak „iseče“, pametnije ti je bilo da menjaš profesiju, što su pametni i činili, mada još uvek ima onih koji pokušavaju nešto da otamburaju i da izmame poneki aplauz.

Da ima takvih uticajnih kritičara, to da, ali nije bilo, nema, niti će biti takvih koji su – bilo da su hvalili, bilo da su kudili albume (ni singlove Pera nije manisao) – pisali tako duhovito, alanfordovski, nezlobivo, a jebitačno. Odavno me je već rok bio prestao da interesuje, već sam bio popriličan čilager, ali sam povremeno po internet arhivama nalazio Perine kritike, čitao ih i valjao se od smeha.

Nije bilo javne ličnosti s kojom se Petar nije popičkao, uključujući i moju neznatnost, koju je žestoko isponapušavao kad je nešto skrenula s nekog kursa, šta li, što ne znači da dvadesetak dana posle napušavanja nismo sedeli u bašti nekog kafića i i pijuckali pivo. Kao što se pre ili kasnije mirio sa svima s kojima se karabasio, bilo je vaistinu potrebno biti povelik nitkov, pa Peri zadugo zameriti bilo šta. Tim pre što je u većini slučajeva bio u pravu. Svetislav Basara o pokojnom Peri Lukoviću

24.02. (19:00)

Dost dobra metoda

Čišćenje otpadne vode od fosfora aktivnim ugljenom iz otpadne vode

Što je aktivni ugljen? Možemo ga, posve jednostavno, definirati kao ugljen koji ima veliku moć adsorpcije, no kada se govori o njegovu porijeklu i načinu pripreme onda nije sve tako jednostavno. U farmaceutskim ga knjigama srećemo, kao lijek protiv proljeva i drugih probavnih tegoba. Svaka se organska tvar, ako se zagrije na dovoljno visoku temperaturu (400 – 600 oC), pretvara u ugljen. Sirovine za proizvodnju ugljena iz otpadnih voda (municipial sludge biochar, MSBC) ima na pretek: računa se da će se 2025. godine samo u Kini sakupiti 90 milijuna tona toga mulja, a gdje ima sirovine, tu ima i tehnologije. Tim kineskih znanstvenika kemijski je modificirao ugljen dobiven iz otpadnog mulja (MSBC) tako da su ga obogatili nanočesticema cinka i tako dobili adsorbens koji se krije pod grozomornom kraticom nZVZ-MSBC. Adsorpcija fosfata je najbrža u prva četiri sata (240 minuta) da bi praktički bila gotova nakon jednog dana (24 sata). No mnogi su parametri ovdje u igri. Nenad Raos za Bug.

24.02. (18:00)

Počivao u miru

Dragojevićeva poezija naučila nas je gledati, osluškivati, čuditi i diviti se, i sve to na jednom novom jeziku koji nam je u međuvremenu postao blizak

Svoju stvaralačku dionicu Dragojević počinje drugom polovicom pedesetih pjesničkim ciklusima u splitskom časopisu Mogućnosti, a prva važna i za njegov opus ključna postaja zbirka je pjesama u prozi “Kornjača i drugi predjeli” iz 1961. U njezinom je ishodištu heraklitovska situacija, što je ujedno i ishodište čitave autorove poetike – to je igra suprotnostima, koje se traže i potiču, ali i obuzdavaju u privremenoj točci ravnoteže i pomirenja. Sastavni dio spomenutoga tkanja jesu i Dragojevićevi eseji, neodvojivi od poezije – zajedno tvore jedinstven tok. U knjigama “O Veronici, Belzebubu i kucanju na neizvjesna vrata” (1970.) i “Izmišljotine” (1976.) Dragojević je nerijetko moralist i dijagnostičar društvenih problema, on savjetuje i upozorava. To je pravo Dragojevićevo naslijeđe: njegova poezija naučila nas je gledati, osluškivati, čuditi i diviti se, i sve to na jednom novom jeziku koji nam je u međuvremenu postao blizak i koji se katkad usuđujemo nazvati “svojim”, u kojem prepoznajemo sebe i prostor oko nas. Novosti

24.02. (17:00)

Vlak na koji već kasnimo

Marihuana je i dalje za Hrvate tabu, a na kraju će ispasti – pušioničari

Jučer je Deutsche Welle objavio kako je Bundestag izglasao zakon koji će u Njemačkoj, između ostalog dozvoliti: “Uzgoj i posjedovanje određenih količina za osobnu potrošnju dozvolit će se odraslima od 1. travnja ove godine. Odraslim osobama starijima od 18 godina općenito se dozvoljava da u javnom prostoru posjeduju do 25 grama kanabisa za osobnu upotrebu, a smijet će i uzgajati do tri biljke…” Na Bugu podsjećaju kako je konoplja tradicijska biljka u našim krajevima, nekada se uzgajala ne velikim površinama i koristila za brojne industrijske potrebe. Sve više zemalja u svijetu dozvoljava i tzv. rekreacijsko korištenje kanabisa, a one države koje su se prve na to odlučile polučile su i značajnu korist jer su postale poželjna destinacija za brojne turiste iz svog okruženja. Do sada smo u mnogim zakonodavnim stvarima slijedili primjer Njemačke, bit će zanimljivo pratiti hoće li naši, inače po ovom pitanju vrlo konzervativni, političari i u ovom slučaju vidjeti inspiraciju za promjenu dosadašnjeg stava.

24.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Vojni analitičar: Zelenski je napravio veliku stratešku grešku – odbio je mobilizaciju ljudi, a u zamjenu su na front počeli slati logističare, topnike koji nisu obučeni (N1)
  • I Mjesec zatrpan ljudskim smećem – NASA vodi detaljan katalog ljudskog materijala na Mjesecu. Pronađene ostavljene baterije i žice do loptica za golf (tportal)
  • ‘100 parkova za Rim’: Ambiciozan plan obnova parkova talijanske metropole za održiv i zelen glavni grad (Green)
  • Reddit podnio zahtjev za IPO, najveći profiter mogao bi biti Sam Altman, trenutno najveći dioničar (Lider)
  • Forumaš koji je Doru gledao uživo: Sad ujutro sam preslušao i pregledao pjesme na youtubu. Mogu reći, a vjerujem da će se i većina onih koji su bili tamo složiti sa mnom, da je zvuk bio neusporedivo bolji uživo nego što je išao van. Svi od prvog do zadnjeg su zvučali odlično. BL je imao jaku matricu i slabije ga se čulo. Najviše sam ostao iznenađen sa Vatrom, uživo su zvučali ok, ovo na youtubu je užas. Ova greška s Natalie se nije čula u studiju, to su nešto u režiji zeznuli. Scenski nastup uživo od BL nisu ni malo uspjeli prenijet na video, uživo je baš bila ludnica (Forum)
  • Riba i riblje prerađevine izvrsna su hrana za poticanje moždanoga razvoja. Rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 7 000 žena pokazali su kako su djeca onih majki koje su u trudnoći često konzumirale ribu, danas naprednija u verbalnim vještinama od djece čije su se majke hranile isključivo mesom ((bes)Korisno znanje)
24.02. (15:00)

Bolje vani sam nego kod kuće sa svojima i s puškom u ruci

Protivljenje vojnom roku ljevici bi donijelo više od 200 tisuća novih glasova

Hrvatska ljevica prošle je subote pokazala protiv čega se ujedinila i prvi put osjetila da bi možda mogla dobiti izbore. I zato događaji nakon tog prosvjeda imaju veću političku težinu, prije svega u kontekstu odnosa između SDP-a i Možemo!, i nije to više samo njihovo međusobno nadigravanje za postizanje boljega stranačkog rezultata i šefovanje oporbom nego i pitanje mogućeg upravljanja državom. Posebna pozornost trebala bi se pridati mladim potencijalnim biračima. Naime, u Hrvatskoj je, prema DZS-ovim podacima, sredinom 2022. živjelo više od 445 tisuća stanovnika u dobi od 16 do 26 godina. To je korpus koji će imati pravo glasa na ovim izborima, a koji je veći od ukupnoga broja članova svih stranaka.

Čak 71 posto od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina živi u roditeljskom domu. I Eurostatovi podaci govore da se mladi u Hrvatskoj u prosjeku osamostaljuju tek nakon 33,4 godine, što je najstarija životna dob u Europskoj uniji. Koje ih teme privlače? Osamostaljivanje, iseljavanje, migranti, vojni rok – dok HDZ najavljuje vraćanje obveznoga vojnog roka, ljevica bi mogla kontrirati jasnim zauzimanjem protiv te obveze. Tako bi pridobila više od dvjesto tisuća punoljetnih mladića, a ne treba zanemariti ni još toliko njihovih vršnjakinja te roditelje vojnih obveznika. Goran Litvan za Lider.

24.02. (14:00)

Kastracija onih na vlasti

Žižek: Julian Assange nije budala

Jedan vic iz dobrih starih dana realno-postojećeg socijalizma, savršeno ilustrira uzaludnost budala: U Rusiji, u 15. veku, jedan seljanin i njegova žena hodaju prašnjavim seoskim putem. Mongolski ratnik na konju zaustavlja se pored njih i kaže seljaninu da će mu sada silovati ženu. Zatim dodaje: „Ali pošto na zemlji ima puno prašine, dok ti ja silujem ženu ti ćeš mi držati testise, da se ne uprljaju!“ Kada je Mongol obavio posao i odjahao dalje, seljanin počne se smijati i veselo poskakivati. Zapanjena supruga ga pita: „Kako možeš tu skakati od radosti kad sam upravo brutalno silovana u tvom prisustvu?“ Seljanin odgovara: „Ali ja sam ga prevario! Muda su mu puna prašine!“

Ova tužna šala govori o nevolji tadašnjih disidenata: mislili su da zadaju ozbiljne udarce partijskoj nomenklaturi, a u stvari su joj samo malo prašili testise, dok je nomenklatura nastavila da siluje narod. Nije li današnja kritička ljevica u sličnoj poziciji? „Filozofi su do sada samo različito tumačili ovaj svijet. Stvar je u tome da ga se promijeni“. Naša verzija treba glasiti: „Kritički ljevičari su do sada samo prljali prašinom jaja onih na vlasti; poanta je da ih odsječemo.“ Assange je upravo to uradio. Slavoj Žižek za Peščanik.

24.02. (12:00)

Nekad je to bila vojska prava

Prva izložba o pionirima nakon raspada Jugoslavije ukazuje na to da socijalizam ipak prestaje biti “neželjena baština”

Izložba Pioniri maleniCrtice iz života pionira kroz zbirke Hrvatskoga školskog muzeja autorice Kristine Gverić svoje puno značenje i vrijednost dobiva u aktualnom društvenom kontekstu i s obzirom na to kakva sjećanja na socijalizam ona posreduje. Nadalje, riječ je o prvoj izložbi o povijesti djetinjstva i školovanja u socijalizmu organiziranoj u Muzeju od početka 1990-ih i raspada SFRJ, ali ne i prvoj na tu temu u preko sto i dvadeset godina dugoj povijesti te institucije. Premda sve te aktivnosti nisu dovoljne da se izbrišu ožiljci prisilne amnezije iz 1990-ih i relaksira kolektivno pamćenje, one su ipak pokrenule stvari s mrtve točke. Kulturpunkt

24.02. (11:00)

Još malo o bombi

Einstein and the Bomb – ono što su propustili spomenuti u Oppenheimeru

Igrana dokudrama o ulozi velikog mislioca i fizičara Alberta Einsteina u ‘Projektu Manhattan’ i lani populariziranoj ulozi uz Oppenheimera, nastavlja tamo gdje su s igranim hitom stali s faktografijom. Dokumentarac se koncentrira na tri razdoblja – Einsteinovo vrijeme u Njemačkoj, deport u Britaniju na zaštićeno imanje te poslije otkrivanja lokacije, preseljenje u Ameriku. Shodno njegovom migriranju mijenjali su se stadiji napretka nacističke Njemačke na putu prema atomskoj bombi. Tko je utrku dobio i kako povijest je pokazala, no u ovom se dokumentarcu otkrivaju neki fakti izostavljeni u Oppenheimeru. Izvrsni arhivski materijali u suštoj su suprotnosti s patetičnim i dramski plošno postavljenim igranim dijelovima te se propušta poentirati upravo tamo gdje se traži najveća autentika i uvjerljivost. Inače solidno i razumljivo povijesno gradivo za učenike osnovnih i srednjih škola, Anđelo Jurkas za Mixer.

24.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Mladić (22) ubijen u Splitu. Napala ga trojica braće, jedan otišao po nož i izbo ga (Index)
  • Florida donijela zakon o zabrani društvenih mreža djeci ispod 16 godina (N1)
  • Druga polufinalna večer: Baby Lasaggna razvalio, tehnička greška u pjesmi Dijamanti… (Index), redoslijed izvođenja pjesama u finalnoj večeri Dore 2024. (HRT)
  • Košarkaši kvalifikacije za EuroBasket otvorili dvoznamenkastim porazom, Hrvatska izgubila od Francuske 73-61 (tportal)
  • Eksperiment za čišći okoliš: Kontejnerski brod testirao novi sustav za ublažavanje štetnih emisija (Green)
24.02. (09:00)

We have failed you

Galić: Prošle su 2 godine rata, ulazimo u zadnju. S ovakvim saveznicima Ukrajina nema šanse

Iako je ruska agresija iz veljače 2022. bila tek nastavak rata započetog 2014. godine, ukrajinske oružane snage dočekale su je potpuno nespremne. Ukrajinci su se pomirili s gubitkom Krima i djelomičnom okupacijom Donbasa vjerujući, ili se barem nadajući, da će tu Putinove želje stati. Izdvajanja za obranu su s 2.25% BDP-a 2014. godine porasla na 3.81%, a iako su porasla na 33 nakon početka rata, bilo je prekasno. Izravna posljedica toga je da ukrajinska obrana skoro isključivo ovisi o pomoći sa Zapada, koja nije bila mala. U dvije godine Ukrajina je dobila više od 100 milijardi dolara vojne pomoći. Bez pomoći Zapada, posebice SAD-a, borbena moć ukrajinske vojske vrlo brzo će degradirati. Žalosna je činjenica da bogata Europska unija nije sposobna isporučiti ni obećanu pomoć. Istovremeno neusporedivo manja i siromašnija Sjeverna Koreja Rusiji je odjednom isporučila milijun granata. Istovremeno ruska vojna proizvodnja naglo raste. Onog trenutka kad ruske tvornice počnu isporučivati više tenkova i borbenih vozila nego što ih Ukrajinci mogu uništiti, rat će zapravo biti gotov. Mario Galić za Index.

24.02. (08:00)

Ipak nije kao Vučić

Ivančić: Veliki Lektor

Plenković se uhvatio nacionalnog identiteta kao pijan komplota. Danima već strasno uvjerava javnost u veleizdajnički karakter opozicije, jer je ova odbila podržati zakonsku zaštitu hrvatskoga jezika. Neka historijska iskustva, međutim, dosta su zloslutna. Upućuju na to da svi ti krici, jer su plodovi nacionalističkog očajanja, mogu imati zvučnu aromu predsmrtnoga hropca. Na primjer: gotovo identične riječi kakvima se danas služi Andrej Plenković, optužujući političke protivnike za kulturni zločin protiv vlastite nacije, koristio je Slobodan Milošević neposredno prije no što je svrgnut s vlasti, u oktobru 2000. godine. “Poništenje identiteta naroda”, urlao je tada srpski vođa, bit će “jedan od bitnih zadataka marionetske vlasti”. Malo nakon te dirljive lamentacije, predstavivši se jedinim vjerodostojnim čuvarom kulturne i jezične posebnosti nacije, nasuprot izrodima koji joj mučki rade o glavi, Milošević je skončao na političkom smetlištu. Polože li se nade u stanovitu povijesnu pravilnost, slična se sudbina po svemu sudeći ceri u lice i njegovu današnjem hrvatskom imitatoru. Viktor Ivančić za Novosti

24.02. (00:00)

Klub će jednog dana i tako morati platiti za grijehove iz prošlosti

Jergović: Velimir Zajec i pokušaj da se Dinamo izvede iz laži i vrati u vlastitu iznevjerenu pripovijest

Velimir Zajec igrao je u samo dva kluba, u Dinamu i u Panathinaikosu. Bilo bi zanimljivo znati kakva je, i postoji li, atenska legenda o Zajecu. Kakav je to lik i igrač u grčkom imaginariju, jer može biti da je drukčiji nego u zagrebačkom. U međuvremenu, u dva je navrata Zajec bio trener Dinama. Prvi put krajem devedesetih, u doba lažnoga imena kluba i mikojanovske vladavine Zlatka Canjuge, i drugi put, na vrhuncima Mamićeva cezarizma.

Današnji Velimir Zajec odavno nije više onaj Zajec iz 1982. Drugi je to neki čovjek, koji samo imenom i uspomenom na mladost podsjeti na njega. Ne vladamo mi u potpunosti ni svojim biografijama, a ni legendama o sebi. Ponešto nam je naprosto naklonošću sudbine darivano, dok nešto drugo nosimo kao prokletstvo. Pritom, nikad ne možemo znati kad će nam i ono prvo postati prokletstvo. Mogao bi i Zajec zažaliti zbog te lijepe priče koja ga prati. Pogotovo ako ne shvati da Zdravko Mamić nije iz Dinama potjeran zato što je razbojnik, niti zato što se bavio kriminalom. Potjeran je zato što su drugi, i to ne samo faraon Keops i nekakve tajničice, poželjeli biti mamići. Nitko u toj priči ne bi htio biti Zajec. Miljenko Jergović

23.02. (23:00)

Pošten rad

Što Amerikanci rade u “fušu”: najpopularniji su prijevoz i dostava, najbolja zarada na – OnlyFansu

Kao najčešći dodatni izvori prihoda u velikoj većini saveznih država ističu se digitalne platforme dostavu hrane. Najpopularnijim se tako pokazao DoorDash, plasiravši se na prvo mjesto u 21 saveznoj državi. Slijedi ga platforma za taksi prijevoz Uber, koja prednjači u 15 američkih država. Među radnicima je popularna i aplikacije za dostavu namirnica iz trgovina, Instacart. No, nakon nje, na četvrtom mjestu prema broju korisnika koji tamo zarađuju, smjestila se poznata platforma, većinom korištena za prodaju sadržaja za odrasle, OnlyFans. Ona je ujedno i najpopularniji izvor dodatnog prihoda za korisnike u saveznoj državi Iowi, gdje od pretplata na OnlyFans zarađuje više ljudi nego što ih vozi za DoorDash ili Uber. U top 10 najpopularnijih dodatnih izvora prihoda smjestili su se i, primjerice, aplikacija za njegu i šetanje kućnih ljubimaca Wag!, rad u Walmartu te ostale dostavne i prijevozničke platforme (Lyft, Shipt, AmazonFlex, GrubHub) za koje se može raditi u slobodno vrijeme. Bug

23.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Rimcu smo platili za petu razinu autonomije robotaksija. On kupuje četvrtu (Index)
  • Saborska oporba žestoko je u petak kritizirala izjavu premijera Plenkovića da je zapanjen što se glavna europska tužiteljica usudila komentirati njegovu izjavu o EPPO-u, uz ocjenu da je u panici i nervozan jer ne može kontrolirati istrage EPPO-a pa se ponaša kao balkanski autokrat (N1)
  • Ultimatum Navaljnijevoj majci: Rusi joj dali tri sata da pristane na tajni pogreb (tportal)
  • Najštedljiviji milijunaš na svijetu: Iako posjeduje višemilijunske nekretnine, živi od hrane koju pronađe u smeću (N1)
  • Linkin Park objavili singl s pokojnim pjevačem Chesterom “Friendly Fire” i najavili album najvećih hitova (Muzika)
23.02. (21:15)

Take two, action!

Dora 2024 – druga polufinalna večer: za finale u nedjelju bori se drugih 12 izvođača

Tri dana glazbeno-scenskog spektakla prati veliko zanimanje javnosti pa je Hrvatska radiotelevizija, osim televizijskog i radijskog prijenosa, aktivna i na svojim društvenim mrežama. Večeras nastupa preostalih 12 izvođača: Baby Lasagna, Lu Dedić, Marcela, Alen Đuras, Natalie Balmix, Vatra, E.T., Bors Štok, The Splitters, James Night, Lara Demarin i Damir Kedžo. Pratite komentare uživo na Forumu. HRT

23.02. (20:00)

Tu su oduvijek, samo žive jako duboko

Nove vrste u Tihom oceanu: Stvorenja koja znanost još nije detektirala

Više od 100 novih vrsta otkriveno je na podvodnim grebenima nedaleko od obale Čilea. Tijekom ekspedicije, koju je organizirao Institut Schmidt Ocean, pronađene su nove vrste koralja, morskih spužvi, ježeva, amfipoda, jastoga, kao i neobične ribe i lignje. Ova čudesna bioraznolikost smjestila se na podvodnim grebenima Nazca i Salas y Gómez, koji se nalaze između Čilea i Uskršnjeg otoka. Vrste su otkrivene na dubini do 4500 metara, robotom za ronjenje na velikim dubinama. Budući da su ove podvodne planine ostaci ugašenih vulkana, pružaju idelane uvjete za opstanak vrsta jer su bogate hranjivim tvarima u obliku planktona, raznih trava i algi. Green

23.02. (19:00)

Pripaziti samo da "samo još jedna transakcija" ne postane novi "samo još jedan sat na poslu"

Ulaganje u kriptovalute za početnike

Investiranje u kriptovalute nudi potencijal za visoke povrate, ali nosi i određene rizike. Kriptovalute su digitalni oblik valute koji koristi tehnologiju blockchaina za osiguravanje sigurnosti i decentralizacije. Njihova visoka volatilnost može rezultirati brzim gubicima ili dobitcima za investitore, dok su sigurnosni, regulatorni i tržišni rizici prisutni. Unatoč tim izazovima, kriptovalute pružaju transparentnost, nepovredivost transakcija te inovativnu tehnologiju s potencijalom za promjenu financijskog sustava. Važno je pažljivo razmotriti rizike i prednosti, provesti detaljno istraživanje te konzultirati se s financijskim stručnjacima prije ulaganja u kriptovalute. Ulaganje u kriptovalute može biti privlačna opcija za diverzifikaciju portfelja, ali zahtijeva oprez i disciplinu kako bi se maksimizirale prednosti i minimizirali rizici. Monitor

23.02. (18:00)

Ručak uz redne brojeve

Nije važno samo što i koliko jedemo, važno je i kojim redoslijedom

Znanstvenici ističu kako se pravilnim redoslijedom konzumiranja namirnica može kontrolirati razina šećera u krvi te smanjiti žudnja za slatkim nakon jela. Tradicionalni pristup zdravoj prehrani naglašava ravnotežu povrća, proteina i ugljikohidrata, ali nova saznanja ističu važnost redoslijeda uzimanja tih namirnica. Preporuka je da obrok počinje povrćem, zatim proteinima i mastima, te na kraju ugljikohidratima i šećerima. Pridržavanje ovog redoslijeda može regulirati razinu glukoze i inzulina nakon obroka, što utječe na osjećaj sitosti i kontrolu tjelesne težine. Konzumiranje proteina prije ugljikohidrata usporava otpuštanje šećera u krvotok, sprječavajući nagle skokove i padove šećera te glad nakon jela. (N1)

23.02. (17:13)

No easy money

Ulaganje u kriptovalute za početnike

Kriptovaluta je digitalni ili virtualni oblik valute koji koristi kriptografiju za sigurnost i djeluje neovisno o središnjem tijelu, poput vlade ili financijske institucije. Investiranje u kriptovalute nosi određene rizike i prednosti koje treba uzeti u obzir prije donošenja odluke o ulaganju. Evo pregleda nekih ključnih rizika i prednosti:

Rizici:

  • Visoka volatilnost: Cijene kriptovaluta mogu naglo varirati u kratkom vremenskom razdoblju. Ovo može rezultirati brzim gubicima ili dobitcima za investitore.
  • Sigurnosni rizici: Kriptovalute su podložne sigurnosnim prijetnjama kao što su krađa sa mjenjačnica, hakiranje digitalnih novčanika i phishing napadi. Gubitak privatnog ključa može rezultirati trajnim gubitkom pristupa sredstvima.
  • Regulatorni rizici: Regulatorni okvir za kriptovalute je nepredvidljiv i može se razlikovati od zemlje do zemlje. Promjene u zakonodavstvu ili propisi mogu utjecati na vrijednost i dostupnost kriptovaluta.
  • Tržišni rizik: Kriptovalute su osjetljive na tržišne faktore kao što su promjene u tržišnom sentimentu, konkurencija drugih kriptovaluta i tehnološke inovacije.
  • Operativni rizik: Tehnički problemi, mrežne prekide ili greške u softveru mogu utjecati na funkcionalnost kriptovaluta i platformi za trgovanje.

Prednosti:

  • Potencijal za visoke povrate: Kriptovalute su poznate po svojoj visokoj volatilnosti, što može rezultirati brzim i značajnim povratima za investitore.
  • Diversifikacija portfelja: Investiranje u kriptovalute može pružiti diversifikaciju portfelja i dodatnu zaštitu od tradicionalnih tržišnih rizika.
  • Transparentnost i imutabilnost: Tehnologija blockchaina osigurava transparentnost i nepovredivost transakcija, smanjujući mogućnost prijevara i manipulacije.
  • Nisko granično sudjelovanje: Kriptovalute omogućuju pristup investiranju bez potrebe za posrednicima ili visokim početnim ulaganjima.
  • Inovacija i potencijalna disruptivnost: Kriptovalute predstavljaju inovativnu tehnologiju s potencijalom za promjenu načina na koji se obavljaju financijske transakcije i upravlja imovinom.

Prije nego što odlučite ulagati u kriptovalute, važno je pažljivo razmotriti ove rizike i prednosti te izvršiti vlastitu dubinsku analizu i istraživanje. Također je preporučljivo konzultirati se s financijskim savjetnikom ili stručnjakom prije donošenja investicijskih odluka.

  1. Edukacija: Posvetite vrijeme razumijevanju što su kriptovalute, kako funkcioniraju i koja je tehnologija iza njih. Možete pronaći mnogo resursa na internetu, uključujući članke, videozapise i forume posvećene edukaciji o kriptovalutama.
  2. Odaberite pouzdanu burzu: Istražite i odaberite uglednu kriptovalutnu burzu za kupnju i prodaju kriptovaluta. Neke popularne burze uključuju Coinbase, Binance, Kraken i Gemini. Provjerite ima li burza koju odaberete dobar ugled, nudi li kriptovalute koje vas zanimaju i ima li snažne sigurnosne mjere.
  3. Kreirajte račun: Registrirajte se za račun na burzi po vašem izboru. Obično je potrebno pružiti neke osobne podatke i verificirati svoj identitet, u skladu s propisima o poznavanju klijenta (KYC) i sprečavanju pranja novca (AML).
  4. Osigurajte račun: Omogućite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) na svom računu na burzi kako biste dodali dodatni sloj sigurnosti. Razmislite o korištenju hardverskog novčanika ili softverskog novčanika za pohranu svojih kriptovaluta izvan mreže za dodatnu sigurnost.
  5. Počnite s malo ulaganja: Počnite s malim ulaganjem koje si možete priuštiti izgubiti. Tržišta kriptovaluta mogu biti izuzetno volatilna, pa je važno biti spreman na mogućnost gubitka ulaganja.
  6. Diverzificirajte portfelj: Nemojte stavljati sva jaja u jednu košaru. Razmislite o diverzifikaciji svog kriptovalutnog portfelja ulaganjem u više kriptovaluta umjesto samo jedne. To može pomoći u smanjenju rizika i potencijalno povećati vaše povrate.
  7. Budite informirani: Budite ažurirani s najnovijim vijestima i razvojem u svijetu kriptovaluta. Pratite pouzdane kriptovalutne vijesti na web stranicama, blogovima i društvenim medijima kako biste bili informirani o trendovima na tržištu, promjenama u regulativi i novim investicijskim prilikama.
  8. Budite strpljivi i disciplinirani: Investiranje u kriptovalute može biti nepredvidljivo, a cijene mogu izrazito fluktuirati u kratkom roku. Ostanite strpljivi i pridržavajte se svoje investicijske strategije, izbjegavajući donošenje impulsivnih odluka na temelju kratkoročnih promjena cijena.
  9. Razmislite o dugoročnom investiranju: Dok se neki trgovci bave kratkoročnim trgovanjem kako bi iskoristili fluktuacije cijena, drugi preferiraju dugoročni pristup investiranju. Razmislite o svojim investicijskim ciljevima i toleranciji na rizik kako biste odredili najbolju strategiju za vas.
  10. Potražite profesionalni savjet: Ako niste sigurni gdje započeti ili kako ulagati u kriptovalute, razmislite o traženju savjeta od financijskog savjetnika ili investicijskog stručnjaka s iskustvom u području kriptovaluta.

Zapamtite da ulaganje u kriptovalute nosi inherentne rizike i važno je obaviti vlastito istraživanje i donositi informirane odluke. Nikada nemojte ulagati više nego što si možete priuštiti izgubiti i uvijek budite oprezni pri navigaciji kroz tržišta kriptovaluta.

23.02. (17:00)

Prevelik zalogaj

Prva večer Dore: Je li nešto pošlo ukrivo sa zvukom?

Jasno je kao dan da su večeras najviše profitirale ziheraške pjesme koje su vokalno dobrano unutar komfor zone pjevača. Tko god je imao ikakve vokalne ambicije i zahtjevne dionice, potpuno se osramotio i izgledao kao bespomoćno trogodišnje dijete koje pokušava pjevati onaj Let it go refren iz Frozena. Svi visoki tonovi zvučali su grozno, suho, početnički, kao nekakve Majuška karaoke. Svi natjecatelji koji su vokalno potegnuli potpuno su se raspali. Relativno loš, neduhovit i netalentiran autor koji dobro pogađa teme, ali presubjektivno (i presamodopadno) piše, za Index, o kompilaciji falševa pisali i na Dnevniku. Popularna tema i na Forumu.

23.02. (16:00)

Brze i kratke

  • EU objavila je da je uvela rekordne sankcije Rusiji. Novi paket sankcija još više ograničava ruski pristup vojnoj tehnologiji, primjerice dronovima, a na popis su uvrštena nova poduzeća i osobe koji sudjeluju u ruskim ratnim naporima. U novom paketu na popisu ih je više od dvije tisuće, što je težak udarac ruskoj vojsci. (Index)
  • Jedna od najvećih mreža za krijumčarenje migranta iz Francuske u Veliku Britaniju preko La Manchea razbijena je u velikoj akciji koju su koordinirali Europol i Eurojust. (Index)
  • Dinamo će igrati protiv PAOK-a u osmini finala Konferencijske lige (Index)
  • Istraživanje: Više od trećine Hrvata u potpunosti prihvaća transrodne osobe. (Telegram)
  • Potres u Jadranskom moru , 80 km južno od otoka Mljeta. Magnituda potresa iznosila je 4.9 prema Richteru. Potres se osjetio na širem području od Dubrovnika do Zadra, navode hrvatski seizmolozi. Potres se osjetio u Crnoj Gori i u Italiji. (Večernji list)
  • Osobne stvari Eltona Johna prodane za gotovo 8 milijuna dolara na aukciji. Johnov je klavir postigao više od 200.000 dolara, a sunčane naočale, ključni element pjevačeva prepoznatljivog izgleda, pronašle su kupca za 22.680 dolara, deset puta više od početne procjene. (N1)
  • Europski nacionalni park koji izgleda kao sirenino skrovište s jarko plavom vodom i lijepim vodopadima, napisala je Kara Godfrey, travel novinarka britanskog lista The Sun o Plitvičkim jezerima. (Lika online)
23.02. (15:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

23.02. (14:00)

Ured budućnosti

Tvrtka 1X najavila je revolucionarni korak prema automatizaciji s predstavljanjem humanoidnih robota pokretanih umjetnom inteligencijom

Ovi roboti, nazvani EVE, sposobni su samostalno učiti i obavljati različite zadatke poput sortiranja pošte i rukovanja predmetima. Koristeći neuronske mreže, modela strojnog učenja inspiriranih ljudskim mozgom, tvrtka 1X ističe njihovu sposobnost prilagodbe i učenja novih vještina u rekordnom vremenu. Ovaj napredak obećava revoluciju u industriji, pružajući mogućnost automatizacije teških i zamornih poslova te oslobađajući ljudske resurse za složenije zadatke. (Bug)

23.02. (13:00)

O čemu to kitovi pjevaju?

Otkriće znanstvenika – kitovi razvili specijalizirani organ za pjevanje pod vodom

No, nova istraživanja također pokazuju da buka izazvana ljudskim aktivnostima, poput zvukova brodova, ometa njihovu komunikaciju. Pjev kitova je ograničen na usku frekvenciju koja se preklapa sa zvukovima brodova. Biolog Coen Elemans sa Sveučilišta južne Danske istaknuo je da je ovo otkriće ključno za razumijevanje tih fascinantnih morskih divova i moglo bi pridonijeti njihovom očuvanju te napominje – Zvuk je apsolutno ključan za njihov opstanak jer je to jedini način da se međusobno pronađu kako bi se mogli pariti. Ovo su jedne od najzagonetnijih životinja koje su ikada živjele na planetu. Ogromne su, pametne i vrlo društvene. Studija je objavljena u časopisu Nature. (Index, BBC)

23.02. (12:00)

Sendvičari

GONG – Lažni profili koji aktivno promoviraju HDZ i napadaju političke protivnike – najčešće su stranački volonteri

Matej Mikašinović-Komšo, koordinator u Gongu, ističe da su lažni profili uhvaćeni u djelu, koristeći tuđe fotografije i identitete kako bi prikazali široku podršku HDZ-u, a kada je Gong s pričom izašao u javnost, na tim lažnim profilima promijenjene su fotografije i imena. HDZ u odgovoru na optužbe, umjesto da demantira navode, napada Gong i naziva ih produženom rukom oporbe, ističu svoju dugogodišnju popularnost među biračima. Praktično su motivirani time da možda dođu do posla, to je ono što vi zovete tzv. uhljebi koji pokušavaju doći do posla preko političkog angažiranja u stranci. Oni praktično volontiraju, vrlo rijetko su plaćeni osim ako nisu stvarno jako kvalitetni u tome što rade, smatra savjetnik za e-poslovanje. (N1)

23.02. (11:00)

Tko ga kupi, bit će glavni u gradu

Na aukciji revolucionarni Mercedes 60 Simplex, koji je 1903. godine bio najbrži na svijetu

Mercedes 60 Simplex ima čeverocilindrični motor od 9,23 litre sa 60 KS i četverostupanjski mjenjač. Bio je to najbrži automobil na svijetu u svoje vrijeme, s impresivnom maksimalnom brzinom od 130 km/h. Očekuje se da će ovaj rijedak primjerak povijesnog automobila postići visoku cijenu na aukciji – najmanje 10 milijuna dolara. Ova prodaja podsjeća na činjenicu da klasični automobili često postižu astronomski visoke cijene na aukcijama. Na primjer, Mercedes 300 SLR iz 1955. godine trenutno drži rekord kao najskuplji klasični automobil u povijesti, prodan za 135 milijuna eura. (Revija HAK)

23.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Predstavnici Vijeća EU i Europskog parlamenta odlučili da će sjedište nove agencije EU za borbu protiv pranja novca (AMLA) biti u Frankfurtu. S radom će započeti sredinom 2025. godine i imat će više od 400 zaposlenika. (Index)
  • Biden uvodi nove sankcije Rusiji. Akcija je usmjerena na ruski vojno-industrijske komplekse i tvrtke u trećim zemljama koje Rusiji olakšavaju pristup robi. (Telegram)
  • Veliki šumski požar u Australiji, vatra se približava gradovima. (Index)
  • Povijesni rekordi na Wall Streetu. Vrijednost Nvidije porasla za 277 milijardi dolara. (Index)
  • Cijena kakaovca porasla je čak 150% i trenutačno je najveća u posljednjih gotovo pola stoljeća. Poskupljenje kakaovca povećava troškove velikih proizvođača čokolade i slatkog, koji će ih na kraju, prebaciti na potrošače. (Danas.hr)
  • Amerika se vratila na Mjesec. Slijetanjem landera Odisej Sjedinjene Države ostvarile svoje prvo slijetanje na Mjesec u više od 50 godina. (Index)
  • Samsung najavio ulazak na tržište pametnih prstenova. (Mreža.bug.hr)
23.02. (09:00)

Ekstremni sport - next level

Ledena metoda Wim Hof za bolju izdržljivost uma i tijela

Nizozemski avanturist Wim Hof, poznat kao Ledeni čovjek, proslavio se svojim metodama disanja i izlaganja hladnoći, mijenjajući pristup znanosti prema ljudskom tijelu. Inspiriran ekstremnim sportovima, slučajno je otkrio moć hladne vode. Hofove tehnike disanja i izdržljivosti postale su popularne diljem svijeta, pružajući brojne koristi za zdravlje. Prvi dio metode Wim Hof odnosi se na specifičan obrazac disanja sastavljen od niza dubokih udisaja i izdisaja. Nakon toga slijedi izlaganje hladnoći, što je ključni dio metode. Hof zagovara različite tehnike izlaganja hladnoći, uključujući kupanje u ledenim vodama, tuširanje hladnom vodom ili jednostavno izlaganje hladnom zraku. Redovita praksa disanja po metodi Wim Hof i izlaganje hladnoći potiču imunitet, smanjuju upale te poboljšavaju cirkulaciju krvi i san. (Tportal)

23.02. (08:00)

Sitna promjena koja život znači

Zamjenska sol obogaćena kalijem: Novi saveznik u borbi protiv visokog krvnog tlaka

Povišen krvni tlak, odnosno arterijska hipertenzija, glavni je čimbenik rizika za srčane, moždane i bubrežne bolesti i najčešći uzrok smrti u svijetu i Hrvatskoj, tako da se s pravom naziva tihi ubojica broj 1. Jedan od najbitnijih uzroka je prekomjeran unos kuhinjske soli. Prema stručnjacima, preporučeni unos soli je 5 grama dnevno, dok je prosjek u Hrvatskoj dvostruko veći. Zamjenske soli, koje sadrže kalijev klorid umjesto natrijeva, nude rješenje. Nova istraživanja potvrđuju njihovu učinkovitost u snižavanju krvnog tlaka. Sol obogaćena kalijem djeluje na snižavanje krvnog tlaka ne samo zato što smanjuje unos natrija već i zato što povećava unos kalija. Stručnjaci naglašavaju potrebu promjene strategije, potičući konzumaciju soli obogaćene kalijem. (Index)

23.02. (00:00)

Skinuo sam bradu i brkove, pokušat ću naci novi lik - suvremen!

Jezikova juha: Mijenjam, mijenjam se

Mijenjati štogod jest činiti to drugačijim (iz proto-indoeuropskoga korijena *mei-). Izmjena se može odnositi na oblik ili sadržaj, vanjštinu ili nutrinu, brzinu ili jačinu. Izmijenimo li što, dolazi do promjene. Promjena može biti trajna ili privremena, esencijalna ili banalna. Možemo promijeniti čarape ili posao, možda i stil života! Dok jedni briju bradu i brkove (da liče na Pankrte?), drugi brkove puštaju (pjevušeći o traktorima!), dok treći samo okreću kapute. U pojedinim je kajkavskim govorima ménjati se ‘razgovarati’, bit će jer se razmjenjuju informacije. Razmjenjuju se i zarobljenici, što je ipak bolje nego kad se razmijene posmrtni ostaci. Još bi bolje bilo samo razmijeniti mišljenja. Možda bi tkogod promijenio stav. Pragermanski pridjev *mainiz ‘zajednički’, baš kao i latinski communis, znakovito je istoga korijena kao i mijena. Kaže dežurni jezikoslovac za lokalni (odnedavno) dvotjednik.

22.02. (23:20)

BabaDora (sa štiklom)

Završilo prva polufinalna večer Dore, odlučeno kojih osam ide u finale

Ovogodišnje natjecanje održava se u studiju Hrvatske radiotelevizije na zagrebačkom Prisavlju, za razliku od prethodnih godina kada se održavalo u Opatiji. U dvije polufinalne večeri, 22. veljače i 23. veljače, publici će se predstaviti ukupno 24 izvođača, a njih 16 će proći u finale, koje će se održati u nedjelju. U finale su zasad prošli (HRT):

  • Pavel
  • Vinko
  • Eugen
  • Battifiaca i Ferlin
  • Stefany
  • Saša Lozar
  • Let 3
  • Lana Mandarić

Emisija se pratila s velikim zanimanjem, no najveću pažnju imali su upravo Letovci koji su nastupili u istim kostimima kao i prošle godine, samo s drugačijom scenografijom. U nastupu im se pridružila i Severina. Mnoge je zaintrigirao nastup francuskog predstavnika Slimanea. (Index)

22.02. (23:00)

Nijemi film u novom ruhu

Karl Bartos: The Cabinet of Dr. Caligari – Bivši Kraftwerk robot u sasvim novoj i neočekivanoj varijanti remakea soundtracka prastarog horror filma

Glavno pitanje za sve vas je jeste li gledali jedan od prvih horor filmova “Kabinet doktora Caligarija” iz davne 1920. u režiji njemačkog Robert Weinea koji je, između ostalog, imao veliki utjecaj na Davida Bowiea, Peter Murphyja i Klaus Nomija? Od prije više 100 godina, prije Hitlerove ere, nijemi film za koji je uloženo tada ogromnih 12 i pol tisuća dolara, a zaradio je samo skromnih, nepunih 5 tisuća jer je svijet još uvijek bio pod dojmovima Prvog svijetskog rata i ignoriranja njemačke kinematografije. Nekadašnji član Kraftwerka se prihvatio opsežnog zadatka da u svome studiju u Hamburgu napravi novi soundtrack, a ovo je rezultat. Terapija

22.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Plenković: Najmanja plaća u državnoj službi bit će 1226 eura (Index), pogledajte kome i koliko rastu plaće nakon što je Vlada donijela nove uredbe (tportal)
  • Novi brutalni napad HIMARS-om na Ruse. Deseci mrtvih (Index)
  • Radimir Čačić: Plenkovićeva reakcija na oporbeni prosvjed je reakcija pokisle kokoši (Nacional), ja radikalna ljevica? Pa ti (Plenković, op. a.) si bio debelo u komunističkom gnijezdu kad su mene osudili (N1)
  • Julija Navalnaja: novo lice ruske oporbe: potvrdila je da planira provođenje vlastite istrage o okolnostima smrtnog slučaja njezinog supruga. Ona je time, kako smatraju promatrači, zapravo najavila političku karijeru. Neki čak kažu da bi lik jedne jake žene mogao ujediniti opoziciju i u Rusiji ali i izvan Rusije (DW)
  • Queen blizu prodaje prava na pjesme za 1.2 milijarde dolara (Muzika)
  • Dinamo prošao u osminu finala Konferencijske lige, uzvrat s Betisom završio 1:1 (Index)
22.02. (21:00)

Kad se ne uklapaš u kalupe - no tko je za to kriv? Ona ili kalup?

Nimona – crtić koji u mainstream uvodi teme straha od drukčijih

Za Oscara nominiran animirani film ‘Nimona’ izgleda kao poprilično srednjestrujaška manična šarencija, ali među svojim razigranim bojama krije veliku i važnu poruku o onima koji se ne uklapaju u društvena očekivanja. Ono što je ‘Nimonu’ najvjerojatnije katapultiralo do nominacije za Oscara njezina je ozbiljna, velika i važna poruka – poruka o toksičnosti konzervativnog društva okoštalom u tisuću godina stare strahove i tradicije koje iz tog straha proizlaze. Zrinka Pavlić za tportal.

22.02. (20:00)

Ako će biti kao u igrici - može

Borderlands: Cate Blanchett u novom filmu Elija Rotha bori se protiv vanzemaljaca

Blanchett predvodi ansambl poznatih zvijezda u filmskoj adaptaciji serije videoigara. Glumeći Lilith, odmetnicu koja se nevoljko vraća na svoj rodni planet kako bi pronašla nestalu kćer moćnog proizvođača oružja. Iako tu misiju također prati potencijal otkrivanja legendarnog blaga zakopanog duboko u nekom tajanstvenom trezoru. Od poznatih glumaca, tu su Kevin Hart, Jamie Lee Curtis, Jack Black i drugi. Film izlazi u kolovozu. Rolling Stone

22.02. (19:00)

Zelena je politika namijenjena zelenim političarima da ostanu na vlasti

Zelena tranzicija: Uspon desnice i rastući otpor javnosti testiraju odlučnost političara

Početkom veljače Europska komisija predložila je ambiciozan plan smanjenja stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine. Velik je to skok u ambicijama u odnosu na sadašnji cilj da se emisije do 2030. trebaju smanjiti za 55 posto. Najnoviji prijedlog smanjenja emisija testirat će ujedno političku volju za nastavak zelene tranzicije, u kojoj su sve vidljivije napukline. Npr. nestale su sve odredbe koje se tiču poljoprivrednika. Je li to ustupak poljoprivrednicima koji su nedavno u nekoliko europskih država danima blokirali promet baš zbog troškova koje pred njih stavljaju zelene politike? Međutim, zelena politika samo je smokvin list za prosvjede poljoprivrednika, ali izvor problema je negdje drugdje. Glavni razlozi prosvjeda, kako ih ističu sami poljoprivrednici, niski su prihodi, troškovi tranzicije, ugovori o slobodnoj trgovini i priljev jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja. Lider

22.02. (18:00)

Stražiću, crni Stražiću...

Krule – Kako legalno izbjeći vojni rok

Evo nama našeg vojnog roka nazad. Gledam što sve kombiniraju pa tako govore da bi vojni rok trajao 3 mjeseca, ročnici bi imali plaću 700 eura mjesečno i išao bi im radni staž za ta 3 mjeseca iliti 90 dana. Kako izbjeći 90 dana vojnog roka? Već vidim (Og portal):
– Halo!
– Halo
– Trebao bi gospodina poručnika Bezvoljkovca!?
– Bezvoljkovac na telefonu
Vojnik Stražić ovdje!
– Reci Stražiću
– Otvorio sam bolovanje gospodine poručniče!
– Bolovanje?
– Točno gospodine poručniče!
– A služenje vojnog roka?
Gospodine poručniče, vojni rok ni malo neće patiti
– Pojasni?
– Gledajte gospodine poručniče… za početak vojnog roka, idem 40 dana na bolovanje. Zatim, računam da će mi umrit baba, to mi je još 5 dana slobodno jer je baba daleko… krv ću dati, to je još 3 dana… već sam na 48 dana. Ženim se, još 3 dana… odma rastava, još 3 dana, to su već 54 dana. U 3 mjeseca ima 12 nedjelja, sve su neradne, to je već 66 dana a ostalo mi i 17 dana porodiljnog za dijete iz prvog braka i eto nas na 83 dana
– Stražiću… ispada da ćeš ti samo 7 dana guliti vojni rok
– Gospodine poručniče, pa što ću ja biti jedini koji nije bio 7 dana na redovnom dopustu?
– Stražiću… Plenković je za tebe goli kurac!
– Razumijem gospodine poručniče!!!

22.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Cijene u siječnju 4,1 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec (tportal)
  • Bidenov pas ugrizao agente najmanje 24 puta (N1)
  • Smart Cities: Kako Zaprešić brine o kvaliteti zraka u gradu? Brze punionice za električna vozila, postavljanje mjerača kvalitete zraka, kamere za nadzor prometa… (Lider)
  • Jedan od najtrofejnijih nogometaša u povijesti Dani Alves osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog silovanja (Index)
  • Domaća influencerica: Po objavi mogu zaraditi kao kirurg za mjesec i to s dežurstvima (Index)
22.02. (15:00)

Budućnost možda ipak ne pripada Slavenima

Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo – nije samo zbog komunističke prošlosti

Premda smo se mi odlučili na privatno vlasništvo i demokratski poredak nakon 1990. godine, ni danas tridesetak godina nakon te povijesne odluke nismo na čistu s tim kategorijama. Današnje protivljenje kapitalizmu, poduzetništvu i privatnoj inicijativi u Hrvatskoj i uopće privatnom vlasništvu i društvenoj promociji pojedinca i njegovom uspjehu nije slučajno; ono je plod mentaliteta koji je nastao u dugotrajnom povijesnom trajanju. Krajnje pojednostavljivanje bi bilo kazati da je lijeva pozicija u ekonomskim pitanjima isključiva posljedica nedavnog komunističkog razdoblja prošlog stoljeća. Takva interpretacija zašto prevladavaju lijeve ekonomske ideje u današnjem hrvatskom društvu nikako ne bi odgovarala punoj istini. Stoljetno nepostojanje političke nezavisnosti kod većine slavenskih naroda stvorilo je kod njih pasivističku psihologiju na javnom polju, smatraju ekonomski stručnjaci. Tu je i teorija Maxa Webera koja tvrdi da je kapitalizam nastao zahvaljujući protestantima, dok je katolicizam, a pogotovo pravoslavlje rašireno kod Slavena smatrano negativnim po ekonomski i društveni razvoj. Arhiv analitika

22.02. (14:00)

Uloži sad da bi kasnije uštedio

Energetska učinkovitost nije štednja energije, već njezino racionalno korištenje

Jednostavno rečeno, energetska učinkovitost je korištenje manje količine energije za isti posao. Primjerice, korištenje manje energije za grijanje i hlađenje stana ili kuće, a da pri tome razina komfora i načina života bude jednaka ili slična dotadašnjem. Primjenjiva je u svim aspektima života – od zgrade i kuće, prometa do proizvodnje i turizma. Kako su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije, postoje nekoliko mjera kako bi one postale učinkovitije: tzv. “soft” mjere – koje svatko može primijeniti u svom domu, zatim ozbiljne mjere koje podrazumijevaju ulaganje jer se radi o građevinskim zahvatima, bilo da se radi o povećanju toplinske izolacije ili zamjeni postojećih ssustava grijanja. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

22.02. (13:00)

Apolitični show u kojem sudjeluju države

Eurosong 2024: geopolitički vodič

Iako najpoznatije međunarodno glazbeno natjecanje službeno odbacuje politiku, upravo su političke konotacije koje ga svake godine obilježavaju. Ratuju konzervativci i wokeri, traže se bojkoti, pišu se peticije i organiziraju demonstracije, a tek je počelo – prvo je Rusiji zabranjen nastup nakon rata u Ukrajini, a sve su glasniji pozivi da se nastup zabrani i Izraelu. Valja podsjetiti na dvije ukrajinske pobjede – 2014 u doba kada je Rusija anektirala Krim, a zatim 2022. kada su pobjedu odnijeli folk-reperi Kalusch Orkestra. Sada šalju Terezu & Mariju“, pri čemu je Marija majka Isusova, a Tereza Majka kao takva. U Srbiji je trenutno favoritkinja Breskvica s pjesmom Gnezdo orlovo koja nosi dvostruke konotacije, ili otprilike: “reci mi Kosovo tako da ne kažeš Kosovo”. Španjolska će nastupiti s pjesmom Zorra, što bi otprilike bilo kao da na Dori pobjedi pjesma s nazivom “Drolja”. Oni kažu da pjesma nije seksistička već da ismijava seksiste, no ipak… Irska pak muku muči s prvom nebinarnom predstavnicom, koja ljuti desničare… Boris Postnikov uoči hrvatske Dore, za Novosti.

22.02. (12:00)

Ni Parlaonica nije kao što je nekad bila

Šajatović: Hrvatska – zemlja u kojoj su polemike izumrla vrsta

Pojedince koji su spremni javno, u nastavcima braniti vlastita gledišta, a kritički pobijati protivnička, doživljava se kao neodgojene ljude. Ridikule, kako bi se reklo u Dalmaciji. Malograđanski mentalitet više se voli družiti i razgovarati s istomišljenicima. Protivnike se blati, ali ne tako da oni to čuju. Treba priznati da polemiziranje nije ni jednostavno ni ugodno. Moraš mnogo znati o temi, imati spremne protuargumente i biti spreman i izgubiti nakon pet-šest rundi u novinama ili na nekom portalu. Na bodove ili nokautom. Još je tu i nezadovoljstvo obitelji: ‘Zar baš ti moraš o tome, ima onih koji su za to bolje plaćeni.‘

Istrebljenju polemika uvelike su pridonijeli političari. Prije svega iz redova HDZ-a, koji je najdulje na vlasti. Svaka rasprava ili pokušaj polemike namjerno se pretvara u svađu. Ili se rješenja donose u uskom krugu, a onda se zakoni puste u formalnu javnu raspravu. Da se zadovolji forma. Ako se i ne može izbjeći odgovor na neko novinarsko pitanje, tu su politički spin-doktori koji su ministre istrenirali kako reagirati. Miodrag Šajatović za Lider.

22.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Ugostitelji već dugo apeliraju da im se omoguće bolji uvjeti otkako je stopa PDV-a u ugostiteljstvu dignuta na 25 posto. “Ne mogu konobaru dati plaću od 3 tisuće eura” (N1)
  • Najbrže rastuća domaća gaming cafe franšiza Gaming Fire u mjesec dana otvorila pet novih igraonica (Lider)
  • Revolut uvodi novu uslugu u Hrvatskoj – Robo savjetnik: omogućuje klijentima ulaganje u diverzificirani portfelj bez trošenja sati na istraživanje i kontinuirano upravljanje svojim portfeljem (Poslovni)
  • Jučer je dan prošao u burnoj raspravi o raspuštanju Sabora, Puhovski: “Inicijativa oporbe promašena je iz dva razloga – prerano stvaraju histeriju, u ovom trenutku teško da bi imali većinu” (N1)
  • Novi projekt u Križevcima: Građani cijele Hrvatske mogu postati suvlasnici nove solarne elektrane (Green)
22.02. (08:00)

Brzi recepti

TikTok gastro: Unatoč bizarnim receptima i moru gluposti to je adresa novih kulinarskih trendova

TikTok uništio je industriju hrane – tim je riječima influencerica, model i kuharica Chrissy Teigan komentirala tiktokizaciju kulinarstva, odnosno prodor prehrambenih trendova s TikToka u domove korisnika diljem svijeta. Premda se mnoga viralna jela i trendovi mogu gurnuti u zaborav, TikTok jest prva adresa koju valja posjetiti ako želite doznati što je trenutačno in u svijetu kulinarstva i što će takvim tek postati. Prošle su godine tako feedovi korisnika bili puni nostalgičnih jela, Spritz-napitaka, bezalkoholnih koktela, biljne tjestenine, egzotičnih začina, recepata sa svježim sirom ili CBD-om, plata s maslacem ili voćnih rolica.

Igrači iz prehrambene industrije i s restoranske scene zavirivali su na platformu i crpili inspiraciju za smišljanje ponude i strategija osvajanja kupaca. Nedavno je portal Food&Wine pisao o tome što stručnjaci iz industrije prognoziraju za 2024., koji će trendovi dominirati te što će igrači iz industrije pobrati iz svijeta društvenih mreža. Lider

22.02. (00:00)

Evoluirala je zajedno s nama

Televizija je neupitno i dalje hram u kući, ali sad je posvećen nama: kako se tradicionalni medij izmijenio kroz vrijeme

Dok mediji nisu zavladali domom svakog čovjeka, obaveze smo organizirali oko glavnih aktivnosti, a to je jelo i spavanje. Namještaj je bio manji i funkcionalan što znači kako nije zauzimao mnogo prostora što je bilo idealno za novi izum koji je došao ranih 1920-ih godina – radio. Prostor se počeo mijenjati, točnije, sobe smo počeli organizirati ovisno o tome gdje želimo držati radio. Slično je bilo i s televizijom. Tako dolazimo do onoga što imamo danas, a to su ekrani na svakome koraku. Pravu revoluciju za način gledanja televizije napravio je uspjeh Netflixa, ili drugim riječima, nekronološko gledanje programa. Ova nova praksa donijela je gledateljima “oslobođenje od emitiranja” i mogućnost da sami krojimo svoje vrijeme gledanja. Međutim, najveći izazov tu je doživjela tradicionalna televizija. Malo tko više želi odbrojavati sitno do svoje omiljene emisije na omiljenom kanalu ili psovati program jer se nešto emitira baš u trenutku kada mi ne možemo biti ispred televizora. No, zato postoje usluge snimanja programa. Netokracija

21.02. (23:00)

I nije ga poslao u materinu

Jergović: Petar Luković ili kako sam propustio priliku da u vlastitim očima budem dosljedan i ispravan

Od njega se učilo stilu i bezobraštini, ismijavanju nedarovitih, uštogljenih i nedoučenih, a onda i koječemu drugom što, možda, i nije uvijek ostavljalo dobre posljedice na plitku i mladu pamet. Luković je imao striktan muzički ukus i jasan pogled na svijet. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih bio je navjestitelj novog doba, punka, avangarde i alternative. I bio je poprilično nepotkupljiv. Za razliku od većine rock kritičara svoga doba, uglavnom generacijskih ispisnika, često svršenih kunsthistoričara koji bi pred titanima ozbiljne i elitne kulture znali iskazivati određeni kompleks manje vrijednosti, što se u pravilu manifestirao insistiranjem da ih se što ozbiljnije shvaća, Luković je po školi bio inženjer mašinstva, tojest strojarstva, kako se to hrvatski kaže, čija je superiorna ozbiljnost proisticala iz smisla za humor i beskrupuloznu zajebanciju. Luković bio je duhoviti bard cjelokupne te scene, bio je nasmijani hrast. Piše Miljenko Jergović, ispričavši kako su bili zavađeni, ali da ga, iako ga je htio, nije mogao odbiti za jednu uslugu.

21.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Premijerove manipulativne tvrdnje vezane za opozicijski prosvjed: nije prosvjedovala samo radikalna ljevica, a nije bilo ni poruka koje bi ga okarakterizirale “proruskim” (Faktograf)
  • Gotovo polovica od tisuću uredskih radnika traži novi posao, upozorava istraživanje (Forbes)
  • Istraživanje: LSD poboljšava seksualne funkcije, djeluju i do šest mjeseci (Index)
  • Jedna djevojka noću ide po grobljima i čisti grobove besplatno, popularna je na TikToku (Index)
  • Seksualne maštarije koje većina ima možda zvuče super, ali ih je bolje ne isprobati – seks na plaži zvuči romantično, ali ne mora biti nužno najugodniji, seks u avionu zvuči uzbudljivo, ali se ipak seksate u malom uskom wc-u, seks u troje – mnogi su se zapravo razočarali i nisu bili spremni da im partnera/icu ljubi netko drugi (N1)
21.02. (21:00)

Sad nastupa plava arena

Nema više prepreka za izgradnju novog stadiona u Maksimiru, nakon 27 godina riješen imovinsko-pravni spor

Ovo nije gotovi projekt novog Dinamovog stadiona, nego tek vizualni identitet koji bi u klubu željeli za svoj novi stadion. Javni natječaj za pravi projekt tek će se raspisati krajem 2024. godine. No, danas je potpisivanjem ugovora između Grada Zagreba, Vlade RH i Zagrebačke nadbiskupije postignut korak naprijed prema konačnom rješenju. Premijer Plenković najavio je da bi stadion trebao biti izgrađen do idućeg svjetskog prvenstva. Gol

21.02. (20:00)

Zlo teško da može biti banalno

Zona interesa: Jalovost banalnosti

Najveći problem ljudi koji se koriste izrazom banalnost zla kako bi opisali određene situacije nije u tome što nisu u pravu kad to čine, već u tome što nisu čak ni u krivu. Ustvrditi da je neko zlo banalno svakako ne znači to da je neko zlodjelo svakodnevno i uobičajeno. Je li onda Zona interesa – koja je građena oko svakodnevice bračnog para Höss – film koji uprizoruje banalnost zla? Hedwig Höss – “kraljica Auschwitza” – predstavljena je kao osoba koja je upućena u to što se događa s one strane zida koji dijeli njezinu kuću iz snova od poprišta najgoreg zločina protiv čovječnosti. No zid je dovoljno visok. Još kad bi bršljan izrastao, da prekrije bodljikavu žicu, njezin bi život bio savršen. Hedwig se ne grize zbog zla od kojeg profitira premda zna uzroke profita koji omogućuje njeno blagostanje. Krikovi koji dopiru s one strane zida njoj se čine normalnima, kao što je buka automobila normalna, odnosno neprimjetna, nekome tko živi uz gradsku prometnicu. Bilo bi pogrešno reći da je Hedwig lik bez empatije. Kulturpunkt

21.02. (19:00)

"Čudotvorna" pilula za mršavljenje

Lijekovi za mršavljenje prestravili prehrambenu industriju: Tko se ne prilagodi, nestat će

Prema istraživanju Bloomberga, tvrtke koje se bave prodajom nezdrave hrane suočavaju se s ozbiljnim izazovima zbog rastuće popularnosti lijekova za mršavljenje. Gotovo tri četvrtine ispitanika smatra da je neophodno da ove tvrtke revidiraju svoje poslovne strategije kako bi se prilagodile novonastaloj situaciji. Tretmani za suzbijanje apetita već imaju značajan utjecaj na industriju hrane. Walmart je primijetio smanjenje potrošnje kalorija među svojim kupcima nakon što je popularnost lijekova za mršavljenje poput Ozempica počela rasti. Proizvođači ovih lijekova, poput Novo Nordiska, bilježe povećan interes među direktorima prehrambenih tvrtki. Jasno je da utjecaj lijekova za mršavljenje neće biti samo negativan za prehrambenu industriju. Primjerice Nestle već radi na proizvodima poput dodataka prehrani koji bi mogli dopuniti tretmane za mršavljenje. Očekuje se da će budući razvoj farmaceutskih proizvoda dodatno utjecati na potražnju za proizvodima tradicionalno povezanim s lošim prehrambenim navikama. (Tportal)

21.02. (18:00)

Robot na baušteli

Europska tvrtka Monumental revolucionira industriju građevinarstva koristeći robote kao zidare

Monumental, specijaliziran za gradnju s crvenom glinom, predstavlja inovativno rješenje za naporan, repetitivan i ponekad opasan rad. Njihovi autonomni roboti i sofisticirani softver spajaju ljudsku stručnost s robotskom učinkovitošću na način koji industrija nikada prije nije vidjela. Najavljujući projekt vrijedan 25 milijuna dolara, tvrtka će se usredotočiti na zapošljavanje, skaliranje proizvodnje i diverzifikaciju načina cigli/blokova s kojima njihovi roboti mogu rukovati. Monumental postavlja nove standarde u industriji građevinarstva, pokazujući kako tehnologija može transformirati tradicionalne procese gradnje. (Geek.hr)

21.02. (17:00)

Da počnemo gomilati zalihe?

Kolaps Goflske struje imalo bi katastrofalan učinak na poljoprivredu Europe, upozoravaju stručnjaci

To bi moglo donijeti dramatične promjene u poljoprivredi, s mogućim posljedicama širom svijeta. Kolaps bi mogao dovesti do značajnog pada temperature i manjka oborina u Europi što bi značajno utjecalo na uzgoj žitarica poput pšenice i kukuruza. Stručnjaci upozoravaju da bi oko 58% obradivog tla za pšenicu i 59% za kukuruz postalo neprikladno za uzgoj. Osim toga, promjene u Golfskoj struji mogle bi utjecati na monsunske oborine u Indiji i dovesti do suše u Amazoniji. S obzirom na ozbiljnost situacije, postavlja se pitanje koliko je daleko ta prekretnica i kako će to utjecati na budućnost poljoprivrede i klime diljem svijeta. (Agroklub)

21.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Insajder otkriva novu teoriju o Navaljnijevoj smrti: ‘Koristili su staru KGB-ovu metodu, ubili su ga jednim udarcem u srce’. (Telegram)
  • Premijer Andrej Plenković, nadbiskup zagrebački Dražen Kutleša i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević potpisali su Sporazum o razumijevanju i podršci u vezi rekonstrukcije Gradskog stadiona Maksimir i izgradnje ili rekonstrukcije objekata Katoličke Crkve na 10 lokacija u Gradu Zagrebu. (Jutarnji list)
  • Novi zakon o upravljanju zgradama: Uvode se sankcije ako ne postoji program održavanja. (Tportal)
  • Ilegalni migranti koji preko Bosne i Hercegovine pokušavaju doći do Europske unije počeli su pribjegavati nasilnim prelascima granice s Hrvatskom, u koju ulaze motornim vozilima u punoj brzini preko graničnih prijelaza i pritom bježe od policije. (Index)
  • HZZO upozorava da se ovih dana opet ponavljaju pokušaji prijevare građana, posebice umirovljenika, kojima se telefonski nude različiti proizvodi u ime HZZO-a. (Index)
  • Test ljetnih guma: trojac najboljih dolazi iz redova Continentala (2,0), Michelina (2,1) i Kumha (2,3). (Revija HAK)
  • Apple u dokumentima podrške savjetuje korisnicima da ne stavljaju smočeni iPhone u rižu, jer male čestice mogu oštetiti mobitel. Objavili su svojevrsni vodič kako spasiti mokri mobitel. (Bug)
  • U 51. godini preminuo je glumac Ewen MacIntosh, najpoznatiji po ulozi Keitha Bishopa u britanskoj, originalnoj verziji serije The Office. (Index)
  • UEFA predstavila novu Ligu prvaka. Osnovna promjena je povećanje broja klubova. Dosad su u glavnom natjecanju Lige prvaka sudjelovale 32 momčadi. Od sljedeće će sezone ući još četiri momčadi i neće biti podijeljene u skupine već će igrati ligu. (Index)
21.02. (15:00)

Anatomija barbike

Udžbenik iz Biologije za šesti razred postao je predmet kontroverze – zašto nema vulve u udžbeniku?

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević prijavila je mizoginiju i diskriminaciju u udžbeniku iz prirode za šesti razred Priroda 6, koji izdaje Školska knjiga. Prijavu je podnijela na adrese triju pravobraniteljica. Dok se muški organi detaljno opisuju i prikazuju, ženski organi su površno obrađeni, pri čemu je vulva izostavljena. Razlog je jasan. Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati ni crtati. Djevojčice moramo naučiti da se stide svoje vulve, da su podčinjene i podređene, naučiti ih nesigurnosti i neslobodi, a dječake da su slobodni, dominantni te spolno, a onda i ljudski superiorni te da ‘žene imaju samo unutarnje spolne organe‘, kako je odgovorio moj sin – napisala je Đurđević u prijavi. Uprava Školske knjige brani udžbenik tvrdnjom da slijedi kurikulum, ali su spremni razmotriti izmjene. (Index, tportal)

21.02. (14:00)

Ja sam samo novinar

Drago Hedl: Lex AP je lex apokalipsa

Ako mediji pognu glavu i kažu zašto bismo se mi petljali u sve to, pitam se tko ostaje, tko će biti taj kažiprst koji će ukazati na nepravilnost, na nepravdu. Prema riječima istaknutog novinara Hedla, predložene izmjene Kaznenog zakona u Hrvatskoj predstavljaju prijetnju istraživačkom novinarstvu i slobodi medija. Hedl je istaknuo kako će novi zakon ograničiti istraživačke novinare u njihovom radu, te naglašava da su novinari često ključni u otkrivanju korupcije i nepravilnosti te da će nove odredbe ozbiljno ugroziti izvore informacija i slobodu izražavanja. Također upozorava na opasnost od političkog utjecaja na medije, ističući da su novinari često izloženi prijetnjama i pritiscima, posebno kada istražuju visokopozicionirane političare.

Sad prikupljam informacije o “uglednim”, visokopozicioniranim ljudima, saborskim zastupnicima i nude mi novac da ne objavim za njih spornu priču. Naravno, poznat je slučaj notornog Franje Lucića koji mi je vrlo otvoreno i eksplicitno nudio novac. Čak mi je pojasnio da nisam dobro shvatio: da će mi platiti tri puta više nego što me plaća moja redakcija. Srećom, snimio sam razgovor. Da nisam snimio, tko bi mi vjerovao? Ipak je on ugledni član HDZ-a, saborski zastupnik, a ja samo novinar – Drago Hedl u intervjuu za Portal novosti.

21.02. (13:00)

Brze i kratke

  • Podrška Ukrajini među Europljanima i dalje je jedinstvena, ali gotovo dvije godine nakon početka ruske invazije, samo 10% Europljana vjeruje da Ukrajina može poraziti Rusiju. (Index)
  • Lukašenko traži patrole s vatrenim oružjem na bjeloruskim ulicama: ‘Trebamo se osjećati sigurno’. (Net.hr)
  • Izrael je nastavio smrtonosno bombardiranje ratom razorene Gaze dok je Washington stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja poziva na prekid vatre na palestinskom području. (Index)
  • Do kraja veljače moguće je zatražiti sufinanciranje energetske obnove kuća. (N1)
  • Kina je stvorila prvo dijete s umjetnom inteligencijom na svijetu. (Index)
  • Pokrenuta službena istraga protiv TikToka u EU. Istraživat će se prije svega mehanizmi za zaštitu maloljetnika na toj platformi. (Bug)
  • Na Netflix stiže ‘Damsel’ s Millie Bobby Brown, “bajka” o tome da nam princ na bijelom konju nimalo ne treba. (miss7)

21.02. (12:00)

Kad se sve zbroji, ja jedva preživljavam

Za normalno preživljavanje po kućanstvu trebalo bi oko 2800 eura mjesečno

Dok se većina državljana muči s plaćama koje se jedva mogu nazvati dostatnima, troškovi svega oko nas neprestano rastu. Prosječna plaća, prema Zavodu za statistiku, iznosi 1630 eura bruto, dok je neto plaća prosječnog radnika 1178 eura. No, stvarnost je drugačija za mnoge sektore, poput tekstilne industrije, gdje plaća iznosi 990 eura, odnosno 756 eura neto. Kada se pogledaju troškovi, slike nisu ohrabrujuće. Cijene hrane, pića, režijskih troškova, stanarine i zabave sve su više. Primjerice, cijene hrane porasle su za 8,9%, dok su troškovi rekreacije i kulture povećani za 6,6%. Potrošačka košarica za prosinac 2023. iznosila je 947,43 eura, što je veće od prosječne najniže neto plaće u zemlji. Stvaranje dostojanstvenog života postaje izazov za mnoge obitelji, pogotovo one s nižim primanjima. (Savjeti.hr)

21.02. (11:00)

Sve nas je manje

U proteklih 25 godina, Hrvatska je izgubila više od 300 tisuća stanovnika, a do 2030. godine zemlja bi mogla imati čak pola milijuna stranih radnika

EU također bilježi slične demografske trendove, s gotovo tri milijuna stanovnika manje u proteklih 25 godina. Ovo je posebno izraženo u zemljama Srednje i Istočne Europe, gdje Hrvatska bilježi gubitak od 14,8 posto stanovništva, što je dvostruko više od prosjeka u regiji. Ovisnost o starosnoj strukturi stanovništva predstavlja dodatni izazov, s udjelom osoba mlađih od 14 ili starijih od 65 godina koji iznosi gotovo 60 posto. Ekonomski aspekti također su zabrinjavajući, s omjerom zaposlenih i umirovljenika koji je daleko ispod ekonomske optimalne razine. Dok se Hrvatska suočava s nedostatkom radne snage, rješenje se traži u imigraciji. Prema projekcijama Eurostata, Hrvatska bi mogla izgubiti 550 tisuća ili 14,3 posto stanovništva do 2050. godine, što će zahtijevati uvoz između 400 do 500 tisuća stranih radnika do 2030. godine. (Lider)

21.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Kaos u Tirani: Oporbeni prosvjednici bacaju molotovljeve koktele i kamenje na zgradu albanske vlade. (Slobodna Dalmacija)
  • Tisuće poljoprivrednika iz cijele Grčke okupilo se na središnjem trgu u Ateni, parkirajući svoje traktore ispred parlamenta u najvećem prosvjedu dosad zbog sve većih troškova i problema zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. (Jutarnji list)
  • Kina osudila SAD-ov veto na primirje u Gazi. “Dali ste zeleno svjetlo za pokolj”. (Index)
  • Wall Street pao, ponajviše zbog pada dionica Nvidije. (Index)
  • U Hrvatskoj je u siječnju ove godine bilo 1,64 milijuna zaposlenih, što je 1,1 posto manje u odnosu na prosinac, dok je u odnosu na siječanj lani broj zaposlenih porastao za 3,1 posto. (Index)
  • Anketa: Pala potpora HDZ-u. Most i Domovinski pokret prestigli Možemo. (Index)
  • Otkriven uzrok smrada na zagrebačkom Srebrnjaku – iz Državnog inspektorata stiže potvrda kako je analizom otpadnih voda iz sustava javne odvodnje utvrđeno onečišćenje organskim otapalima, a prema njima, odgovoran je Institut Ruđer Bošković. (Index)
  • Nova aplikacija Ministarstva financija za pregled isplata iz državnog proračuna, a dostupna je na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Zamjenjuje dosadašnju aplikaciju Upit po dobavljačima i pruža proširene mogućnosti pregleda isplata i strukturiranja podataka. (Poslovni dnevnik)
21.02. (09:00)

Kontroverzan, ali genijalan

Martin Scorsese, legenda filmske industrije, osvojio je počasni Zlatni medvjed za životno djelo na ovogodišnjem Berlinaleu

Iako je njegova karijera obilježena remek-djelima, Scorsese nije pošteđen kontroverzi. Film Taxi Driver iz 1976. izazvao je polemike zbog prikaza nasilja i kontroverzne tematike, poput maloljetne prostitucije. Kritičari su pozivali Scorsesea da jasnije osudi takvo ponašanje svojih likova. Prije nego što je otkrio strast za kino, Scorsese je htio postati svećenik. Mnogi njegovi filmovi se vrte upravo oko pitanja vjere, a s filmom Posljednje Kristovo iskušenje (1988.) je razljutio konzervativne katolike. Projekciju filma su popratili i protesti, a bio je zabranjen u mnogim zemljama. Isto tako, Scorsese se našao na meti Marvelovih fanova nakon izjave da Marvelovi filmovi o super-junacima za njega nisu kino. On ih je usporedio sa zabavnim tematskim parkovima, te je argumentirao kako im nedostaje emocionalne i psihološke dubine. Rasprave o rijetkim ženskim likovima u njegovim djelima se ponovno zahuktala 2019. godine nakon objave The Irishmanafilma koji traje tri i pol sata, i u kojem ženski likovi izgovore tek nekoliko rečenica. Dok Scorsese nastavlja svoj nevjerojatan doprinos sedmoj umjetnosti, kontroverze oko njegovih filmova podsjećaju nas na složenost umjetnosti i njezine interpretacije. (DW)

21.02. (08:00)

Muke po detoksikaciji

Detox dijeta – trend koji ništa posebno ne doprinosi zdravlju

Ovaj prehrambeni režim naglašava eliminaciju toksina iz tijela putem posebnih dijetalnih ograničenja, često baziranih na konzumiranju samo određenih namirnica poput voća, povrća, sokova ili čajeva. Ideja je da se navodno očisti tijelo od nakupljenih toksina, potakne gubitak kilograma i poboljša opće zdravlje. Međutim, stručnjaci ističu da ovakav koncept nema znanstvenu osnovu. Naime, tijelo već posjeduje učinkovite mehanizme za eliminaciju toksina, poput jetre i bubrega. Osim toga, mnoge detox dijete mogu dovesti do manjka hranjivih tvari u organizmu, umora i gubitka mišićne mase. Umjesto brzih rješenja, stručnjaci preporučuju raznovrsnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. (Poslovni dnevnik)

21.02. (00:00)

Kad je već za Oscare...

American Fiction: Dobra satira, loša drama

Iritiran svojom disfunkcionalnoj obitelji kao i agentom Arthurom (John Ortiz) koji mu uporno tvrdi da ne piše “dovoljno crnački”, Monk iz inata odluči napisati groznu knjigu, kliješjizirano i šablonizirano djelo o životu Afroamerikanca u zemlji gdje se dva dinosaura od 80 godina bore za vlast, koje, gle čuda, preko noći postane nova literarna senzacija. Milijunski predujmovi su već dogovoreni, o njemu se priča u onim ljigavim jutarnjim talk showovima, a naravno već se spominje i filmska ekranizacija.

Da je kojim slučajem bijelac odlučio napraviti ovakav film bio bi etiketiran kao degutantan i gnjusan rasist razapet na stupu srama, dok se ovako film debitanta Corda Jeffersona, inače uglednog scenarista, slavi kao uradak sjajne dosjetke i odlične egzekucije. I doista, riječ je o ingenioznom konceptu koji s puno stila, šarma i odmjerenosti ismijava uspjeh filmova koji su svoje lovorike zaslužili ne zbog svoje kvalitete već radi svojih angažiranih tema. Ravno do dna

20.02. (23:00)

Ne dvoji, nego otpad svejedno odvoji

Mantra “ljudi, odvajajte otpad pa će vam biti jeftinije” čista je laž

U emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Kaže da se na otpadu “lome koplja” oko iznosa koji su uglavnom smiješni u usporedbi s onime koliko kao domaćinstva plaćamo za struju, vodu. Iznenađuje koliko se ljudi zapjene u tim diskusijama, a recimo, mjesečno za odvoz otpada plaćaju u vrijednosti jednog ili dva piva u birtiji. Trebalo bi u obzir uzimati ekonomske zakonitosti. Kada je komunalni otpad u pitanju, tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač. On toga mora biti svjestan. I što se više radi na tome, na razvoju, ta će usluga biti skuplja. Odnosi cijena su takvi da je najjeftinije odlagalište koje nije ugašeno 2019. godine, a nakon toga centar. Daleko je jeftinije to sve skupa zamiješati u miješani otpad i neka ide u centar ili na odlagalište. Ista priča je i s plastikom, za papir se može dobiti nešto eura. No, kompletan trošak plaća potrošač. Zgradonačelnik

20.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Majka Alekseja Navalnog ispred zatvora u kojem je umro pozvala Putina da joj preda tijelo njezinog sina (Index)
  • Gong: Plenković kao Vučić – HDZ s botovima protiv opozicije i građana – primijećeni lažni profili koji lajkaju objave službene Facebook stranice HDZ-a (N1)
  • Europsko financiranje ukrajinskog ‘kralja piletine‘ izazvalo gnjev farmera diljem EU (Lider)
  • Gradu Zagrebu dolazi na naplatu golema odšteta zbog propalih radova na Dinamovom stadionu (N1)
  • AI chatbot izmislio popust na karte, aviokompanija ga mora ispoštovati (Bug)
  • Prvi hrvatski kupac preuzeo Rimac Neveru – dr. Branko Škovrlj, cijenjeni hrvatski neurokirurg koji živi u New Jerseyju (Poslovni)
  • Baby Lasagna objavio spot za pjesmu koja je favorit na Dori (Index), natjecanje za Euroviziju održava se ovog tjedna, počevši od četvrtka – evo rasporeda pjesama
20.02. (21:00)

Ko je cijepao drva za ogrjev, cijepao je

Zagorje dobiva parkove prirode: Strahinjčicu, Ivanščicu, Maceljsku goru i Ravnu goru

Riječ je o ideji pokrenutoj još 2009. godine, a oživljenoj 2021. S Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom usuglašen je tijekom siječnja obuhvat budućeg parka na površini većoj od 31 tisuću hektara te su održane konzultacije s predstavnicima 14 gradova i općina. Za usporedbu, Park prirode Medvednica prostire se na otprilike 18 tisuća hektara, a Park prirode Biokovo gotovo 20 tisuća hektara. Ističu kako je park prirode pogodan oblik zaštite većih vrijednih prostora kakvo je Hrvatsko zagorje jer istovremeno omogućuje zaštitu prirodnih vrijednosti, ali i korištenje prirodnih dobara. Pun kufer

20.02. (20:00)

Abbey Road

Pripremaju se četiri biografska filma o Beatlesima, svaki s fokusom na jednog člana benda

Redatelj Sam Mendes trenutno radi na kvartetu biografskih filmova o Beatlesima, od kojih se svaki fokusira na jednog člana benda, uz puno odobrenje i prava na glazbu slavnoga kvarteta. Prema Deadlineu, Mendes će režirati sva četiri filma, koji će “pričati međusobno povezane priče, po jednu iz kuta gledišta svakog člana benda.” Sony Pictures je otkupio prava na filmove i planira ih sve objaviti 2027. godine. Mendesov biografski film u četiri dijela najnoviji je u nizu ambicioznih filmskih projekata koji se bavi poviješću Beatlesa. Godine 2021. Peter Jackson je objavio “The Beatles: Get Back”, osmosatni dokumentarac koji se bavio snimanjem albuma “Let It Be”. Ravno do dna

 

20.02. (19:00)

Šteta potencijala, kažu

Radić o filmu Slatka Simona: Blamažno oglašavanje

U ukupnom zbroju još slabiji film od slabog prethodnika, a pritom je marketinški nepošteniji: dok su “Noćni brodovi” plasirani kao ono što jesu – pomalo bajkovita romantična humorna drama s dvoje glumačkih klasika u glavnim ulogama (Ana Karić i Radko Polič), “Slatku Simonu” pokušava se prodati kao ono što nije – erotski triler furioznog ritma te dekadentne motivike i muzičko-tekstualnog izričaja (trap, turbofolk). Ne sjećam se da je takvo bacanje pijeska u oči ikad izvedeno u hrvatskoj kinematografiji, pri čemu je vrhunac “prevare” (može i bez navodnika) da film reklamiran kao erotski triler u stvarnosti nije ni erotski ni triler, nego je nekakva polubajkovita semifantazija. Neozbiljan film koji ruši kredibilitet nekoć važnog autora, kaže Damir Radić za Novosti. Pročitajte što o filmu kažu na Forumu.

20.02. (18:00)

Vi stvarate, oni pobiru vrhnje

Reddit “prodao” svoj sadržaj koji će se koristiti za obuku modela umjetne inteligencije

Pišite, komentirajte, postavljajte fotografije – sve će se to jednog dana unovčiti. Doduše, ne vi, kreatori, vi nećete dobiti nikakve pare, već oni pod čijim ste prihvaćenim uvjetima objavili i otuđili svoj sadržaj. Sve što je odvajkada upisano u razne forume, siteove, društvene mreže, platforme, pravo je bogatstvo koje je za prodaju. Reddit je postigao godišnji sporazum o licenciranju sadržaja vrijedan 60 milijuna dolara s neimenovanom tvrtkom za umjetnu inteligenciju. Sadržaj generiran od strane korisnika koristit će se za obuku modela umjetne inteligencije. Ovaj dogovor je strateški korak jer se Reddit priprema za moguću javnu ponudu dionica (IPO), što bi moglo značiti da je tvrtka vrijedna otprilike 5 milijardi dolara.

Mnogi koji ovih dana protestiraju, brišu svoje račune i tisuće komentara očito nikada nisu pročitali ili razmišljali o Uvjetima korištenja a koji nisu u ničemu posebni niti tajni. Pojedinci nemaju puno što prigovarati jer su na to pristali kroz Uvjete korištenja. Druga je priča kad The New York Times tuži OpenAI i Microsoft zbog upotrebe sadržaja iz njegovih autorskih djela. Bug

20.02. (17:00)

Tu je lova, ali ne za svakoga

Lovci na strane radnike: Iza vrtoglavog rasta dobiti krije se agencijski megakaos

Trenutačno je u registru upisano čak 645 agencija za zapošlajvanje stranih radnika. Izgleda su se svi odjednom počeli baviti posredovanjem u zapošljavanju radnika, iako mnogi od njih ne poznaju zakonske odredbe i procedure na kojima posao počiva jer nema prepreka da jučerašnji ugostitelj danas bez posebnih uvjeta postane – dobavljač stranih radnika. Velika potražnja, nepovoljni demografski trendovi i iseljavanje domaćih stanovnika stvorili su plodno tlo na kojem mnogi žele poslovno narasti. Samo za neke nije jasno kako su to zamislili. Mi zarađujemo tako što poslodavcu pronalazimo i dovodimo radnika i za to uzimamo naknadu u visini jedne radnikove bruto plaće. A ako zapošljavamo visoko kvalificirane stručnjake, onda se naknada penje i do dvije ili čak tri bruto plaće. No, događa nam se da neke projekte izgubimo jer naša konkurencija ponudi posredovanje u zapošljavanju bez naknade što jednostavno nije moguće – rekao je jedan od suvlasnika jedne od takvih agencija za Poslovni

20.02. (16:59)

Goran Bogdan: Pogriješio sam kad sam snimio reklamu za kladionicu

20.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Višeslav Raos: Premda i lijeva i desna oporba zazivaju što skorije izbore, ustvari im više odgovara kasniji datum. Naime organizacijski još nisu spremni ni posloženi, a neki eventualni novi korupcijski skandal u javnom sektoru može im samo ići na ruku (tportal)
  • Musk: Prvi čovjek kojem je ugrađen moždani implantat upravlja mišem pomoću misli (Index)
  • Ludbreg prvi u Hrvatskoj dobiva Newton sobe. U svijetu ih je samo 45 (N1)
  • Bjelovar je krenuo u istraživanje geotermalnog potencijala na području cijelog grada, u roku od deset godina žele postići energetsku neutralnost (Bjelovar.live)
  • Gradovi pred izazovom klimatskih promjena: Bit će teško preživjeti vrućine bez više zelenila (Green)
20.02. (15:00)

Tko bi sve htio živjeti u takvoj zgradi?

Viseći vrtovi u Španjolskoj: Ovako izgleda prva ‘zelena’ zgrada u Europi, izgrađena još 70-ih


Koncept integracije vegetacije u graditeljstvo bio je relativno nov 1970-ih godina, a arhitekti su inspiraciju pronašli u drvenim skloništima sagrađenima tijekom povijesti u Sjevernoj Europi i Islandu, gdje je biljni pokrov služio kao toplinska izolacija. Dizajn Tousa i Fargasa prenio je ovaj koncept u moderno doba, pokazujući estetske, okolišne i klimatske prednosti uključivanja zelenila u urbane strukture. Tous i Fargas smatraju se vizionarima budući da su se prije više od 40 godina odvažili na eksperiment koji je danas u mnogim gradovima postao meanstream graditeljstva. U ovoj zgradi danas se nalazi Editorial Planeta, poznata španjolske izdavačke kuće, a vanjski su balkoni ove jedinstvene zgrade još uvijek prekriveni mnoštvom biljaka, grmova i stabala. Procjenjuje se da, kada bi se sve biljke posložilo u liniju, ona bi bila dužine od gotovo četiri kilometra. Green

20.02. (14:00)

Ista struja da nas veže

Dovršen je najduži podmorski kabel na svijetu: Viking Link ima važnu energetsku funkciju

Nedavna studija Sveučilišta u Dublinu (UCD) pokazala je da bi, u idealnom slučaju, potpuno umreženi sustav prijenosa energije (supergrid) mogao prepoloviti troškove električne energije. U 2017. National Grid također je odlučio izgraditi podmorski energetski kabel Viking Link, koji je namijenjen opskrbi jeftinom energijom vjetra iz Danske. Izgradnja šestog interkonektora National Grida započela je 2010. godine. Ukupno je projekt koštao gotovo dvije milijarde eura. Kabel dugačak 764 kilometra, od čega su 630 kilometra pod vodom, sada je dovršen i pušten u rad. Početna točka podmorskog kabela je trafostanica Revsing u Južnom Jutlandu (Danska), a krajnja točka trafostanica Bicker Fen u Lincolnshireu (Engleska), oko 170 kilometara sjeverno od Londona. Kabel dijelom prolazi kroz njemački vod i ima kapacitet od 1,4 gigavata. U početku će ga, međutim, napajati samo 800 megavata. Puni kapacitet predviđen je za korištenje kasnije tijekom godine. Revija HAK

20.02. (13:00)

Izgleda da nitko ne voli kada curi

Odlučujući tjedan za Juliana Assangea, sve zviždače i novinarstvo

Utemeljitelj WikiLeaksa mogao bi već u srijedu poslijepodne biti na avionu za SAD. Ondje ga, barem zasad, čeka optužba za cyber kriminal i špijunažu “teška” 175 godina zatvora, a njegova supruga, odvjetnica Stella Morris Assange upozorava da se može preinačiti i u smrtnu kaznu. U utorak ujutro započinje prvi od dva dana novog saslušanja pred Visokim sudom u Londonu, koji je “opasno blizu” da ga izruči; najopasnije upravo za novinarstvo. Od Afganistana i Iraka, preko Sirije i Libije pa i Ukrajine, dokumenti i diplomatske depeše objavljeni na WikiLeaksu dali su nezamjenjiv uvid javnosti u ratove i diplomatske pozadinske igre koje su rezultirale gubicima nebrojenih ljudskih života.

Do dana današnjeg ni jedan čin torture ili “kolateralnog ubojstva” koje je razotkrio WikiLeaks nije procesuiran u SAD-u, zemlji koja je izvan dosega Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. U prvoj ga verziji optužnice terete za cyberkriminal, da bi u dopuni optužnice cyberkriminalu dodali 17 točaka optužbe za špijunažu, a mogućih pet godina zatvora narasta na 175. Upravo je postojanje ovakve optužnice Assange proricao od 2010. godine, braneći se od prozivki za seksualne delikte. Faktograf

20.02. (12:00)

Nisu svi stvoreni za jednu ljubav

Zašto ljudi varaju: Više nisu zaljubljeni, žele istraživati ili se osjećaju zapostavljeno

Nevjerni muškarci i žene diljem svijeta ispričali su na Redditu zašto su varali svoje partnere. Libido moje supruge je pao i nismo dugo spavali zajedno pa sam otišao prostitutki, kaže jedan od preljubnika. Drugi su za to krivili svoje loše mentalno zdravlje – bila sam depresivna i puno sam pila… treći su to napravili iz osvete. Index… Kako kaže Psychology Today, ljudi najčešće varaju jer više nisu zaljubljeni, zato što žele istraživati ili jer se osjećaju zapostavljeno od svog partnera. Ima i drugih razloga, poput podizanja razine samopouzdanja ili zato što su ljuti na svog partnera/icu.

20.02. (11:00)

To nije bio prosvjed, ljudi su čekali na red za uspinjaču

Dežulović: Andrej Plenković, Otac nacije

Sutra ili za dvjesto godina, recimo, Hrvatima će biti zanimljivo znati da se prije pojave Andreja Plenkovića “ocem hrvatske nacije” općenito smatrao stanoviti Ante Starčević, marginalni jedan političar iz devetnaestog stoljeća koji je, uzgred budi rečeno, govorio i pisao na ekavici. Još stotinu pedeset godina trebat će tako da se Hrvati samodovrše Zakonom o jeziku, “povijesnim iskorakom u očuvanju bogatstva hrvatskog jezika, kojim je prvi puta u hrvatskoj povijesti normativno uređena službena i javna uporaba hrvatskoga standardnoga jezika”. Iz perspektive današnjeg Hrvata, recimo, Andrej Plenković glup je kao kurac: demonstracije i javni gnjev zbog funkcije državnog odvjetnika za jednog najblaže rečeno suspektnog tipa, intimnog prijatelja cijele prve lige hrvatskog organiziranog kriminala, potpuno izgubljeni premijer tumači pokušajem rušenja državotvornog i narodotvornog Zakona o hrvatskom jeziku! Zakon o hrvatskom jeziku! Hrvatski parlament u protekle je trideset četiri godine donio stotine besmislenih zakona, ali besmislenijeg od Zakona o hrvatskom jeziku, kojim se propisuje da je jezik “nezamjenjivo zajedničko komunikacijsko sredstvo za izražavanje i sporazumijevanje”, čak ni HDZ-ova većina u Saboru nikad nije ispilila. Boris Dežulović za N1.

20.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Agentica za nekretnine: Više nas nitko ne zove. Strašna je promjena u cijenama najma (Index)
  • Analitičarka: Milanović je vođa oporbe i glavni inicijator prosvjeda oporbe (Index)
  • Kraj najveće transfer-sage u povijesti nogometa, Kylian Mbappe treba prijeći u Real (Index)
  • Koliko će biti milijunskih uplata građana za narodne trezorce? Gornji iznos nije ograničen (Forbes)
  • Forumski filmski ljetopis – tema gdje forumaši recenziraju nedavno pogledane filmove i preporučuju za gledanje (Forum)
20.02. (09:00)

Više se ni snimkama neće moći vjerovati

Sora – generativni AI video postao je dobar kao slike ili tekst


Nisu oni prvi koji u javnost izlaze s rezultatima difuzijskog modela za pretvaranje teksta u video, ali su, barem prema prikazanome, izradili najbolji model dosad viđen. To su postigli tehnikama koje stoje u pozadini ove umjetne inteligencije i surađuju kako bi stvorile realistične snimke, gotovo istovjetne onima kakve bi nastale videokamerom. Nadalje, Sora ne samo da razumije što je u tekstualnom zadatku bitno, već je u stanju odvojiti glavni subjekt videa od pozadine, pa generirati oboje uz visoku razinu detalja. Interakcija među objektima na videu, pak, rezultat je ugrađenog fizikalnog modela, koji simulira uvjete u stvarnom svijetu. Bug

20.02. (08:00)

Navik on živi ki zgine pošteno

Udovica Alekseja Navalnog sada je novi Putinov neprijatelj broj 1

Tri dana nakon što su ruske vlasti objavile da je oporbeni političar umro u zatvoru sjeverno od Arktičkog kruga, njegova supruga Julija Navalna danas je najavila kako će preuzeti misiju svog supruga da sruši režim Vladimira Putina. Ekonomistica Julija upoznala je Alekseja na odmoru u Turskoj 1998. godine. Par je svoje prvo dijete, kćer Dašu, dobio nekoliko godina kasnije, nakon čega je Julija postala kućanica. Politico navodi kako je Julia u svojim rijetkim istupima sugerirala da iznad svega teži normalnosti dok je jačao napad Kremlja na njezinog supruga. Trenutno nije u Rusiji, što je loša vijest za Kremlj. Index

20.02. (00:00)

Brrrrrrr!

Video: Zimsko kupanje kao nacionalni sport u Latviji

Na sjeveru Europe su ljudi naviknuti na hladnoću i ne boje je se – naprotiv. Kupanje u zamrznutim jezerima je u Latviji rasprostranjen zimski sport. Latvijci s veseljem ulaze u ledenu vodu i uvjereni su da zimsko kupanje jača tijelo i duh. (DW)

 

19.02. (23:00)

Uzdaj se u se i u svoje kljuse

Kako postići uspjeh: Ključni koraci prema ostvarenju ciljeva

Uspjeh zahtijeva postavljanje jasnih ciljeva, razvoj plana djelovanja te stalno učenje i samopoboljšanje. Važno je biti uporan i motiviran unatoč izazovima te izgraditi podržavajuću mrežu kontakata. Preuzimanje odgovornosti za svoj život ključno je za postizanje uspjeha. Kroz predan rad i vjerovanje u sebe, moguće je ostvariti ciljeve i snove u bilo kojem području života. Na Monitoru možete pročitati nekoliko točaka koje, ako ih vjerno i disciplinarno slijedite, garantiraju uspjeh.

19.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Plenković: Već prvog dana za trezorske zapise uplaćeno 70 milijuna eura (tportal)
  • Na benzinskoj crpki Ine u Primoštenu na točioniku za Eurosuper gorivo, odnosno benzin, greškom se našlo dizelsko, doznaje Dalmacija Danas.
  • Neovisna organizacija: na prosvjedu u subotu je bilo oko 7 tisuća ljudi (Index)
  • Danas prosvjedovali poljoprivrednici, okupili su se u Đakovu i Čakovcu: “Želimo živjeti i proizvoditi, a ne voditi papire i biti knjigovođe“, od ministrice poljoprivrede Marije Vučković očekuju odgovore na deset zahtjeva koje je poslala Hrvatska poljoprivredna komora. “Prvo hrana, a onda oružje” (Agroklub)
  • Nakon Mete i Googlea, EU se s kaznama prvi put obrušila na Apple i TikTok, prvome prijeti kazna od čak 500 milijuna eura (Lider)
19.02. (21:20)

Počivao u miru

Preminuo istaknuti hrvatski književnik Danijel Dragojević

Hrvatski pjesnik, esejist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik. Nedavno je 28. 01., napunio devedeset godina. Dragojevića je kritika još za života proglasila klasikom. Objavio je dvadesetak knjiga, među kojima su “Kornjača i drugi predjeli”, “Nevrijeme i drugo”, “Prionopid”, “Razdoblje karbona”, “Rasuti teret”, “Cvjetni trg”, “Žamor”, “Negdje”, “Kasno ljeto”… Mnoge je čitatelje njegova osobnost intrigirala koliko i njegove pjesme, jer je za javnost odavno odlučio i do kraja života ostao – šutljiv. Sve što je javno želio reći kazivao je u svojoj poeziji. Intervjue nije davao, medija se kao književni autor klonio, makar je kao urednik ostavio bitna traga u emisijama o poeziji na Hrvatskom radiju; dugi niz godina uređivao je “Poeziju naglas”, “Dnevnike i pisma” te “Bibliovizor”. Jutarnji

19.02. (21:00)

Ima li nešto što još nisu uspjeli zaribat?

Blokirani svi projekti obnovljivih izvora energije jer država još nije odredila cijenu priključenja

Nakon što su gotovo dvije godine čekali donošenje podzakonskih akata, projekti obnovljivih izvora energije i dalje su blokirani jer Hrvatska regulatorna agencija nije donijela jediničnu naknadu za priključenje. Najavljivano je kako će se odluka o tome donijeti još prošle godine, no to se nije dogodilo. Dakle, zbog ne donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu investitori ne mogu nastaviti daljnji razvoj projekata, istovremeno im teče rok za izgradnju postrojenja čime postaje izgledno da unutar tog roka neće biti u mogućnosti izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi uporabnu dozvolu.

Kao argument za to iz OIEH navode da kada bi samo hrvatski proizvođači plaćali razvoj mreže tada bi svi proizvođači izvan Republike Hrvatske, svoju energiju prodavali našim kupcima bez plaćanja udjela u razvoju mreže te bi tako bili konkurentniji za iznos koji naši proizvođači plaćaju za razvoj mreže. S druge strane, u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da cijena od nula eura nije održiva, budući da bi tek tada bio u potpunosti zaustavljen razvoj elektroenergetske mreže u Hrvatskoj i prihvat novih obnovljivih izvora energije. Lider

19.02. (20:02)

Navigiranje prema uspjehu je poput traženja izgubljenog blaga pod jastukom - uvijek se nadamo da će se pojaviti, ali uglavnom samo nađemo izgubljenu gumicu za brisanje

Kako postići uspjeh: Ključni koraci prema ostvarenju ciljeva

U današnjem svijetu, uspjeh je cilj koji mnogi žele postići, ali malo ljudi zaista shvaća koje korake treba poduzeti kako bi se došlo do tog cilja. Bez obzira na to jeste li student koji traži karijeru ili poduzetnik koji želi izgraditi poslovno carstvo, ključno je imati plan i strategiju za postizanje uspjeha. U ovom članku istražit ćemo ključne korake koje možete poduzeti kako biste postigli uspjeh u bilo kojem području života:

  1. Postavite jasne ciljeve: Prvi korak prema uspjehu je postavljanje jasnih i specifičnih ciljeva. Bez jasnog smjera, lako je izgubiti se na putu ka uspjehu. Definirajte što točno želite postići i postavite si realne, ali izazovne ciljeve koji će vas potaknuti na akciju.
  2. Razvijte plan djelovanja: Nakon što postavite ciljeve, važno je razviti plan djelovanja kako biste postigli te ciljeve. Razmislite o koracima koje trebate poduzeti kako biste napredovali prema svojim ciljevima i organizirajte ih u strukturu koja će vam pomoći da ostanete fokusirani i motivirani.
  3. Edukacija i samopoboljšanje: Neprestano učenje i samopoboljšanje ključni su elementi uspjeha. Investirajte vrijeme i resurse u razvoj svojih vještina i znanja. Čitajte knjige, pohađajte tečajeve, sudjelujte na seminarima i tražite mentorski odnos kako biste neprestano napredovali.
  4. Budite uporni i motivirani: Put do uspjeha često je popločan izazovima i neuspjesima. Važno je imati upornost i motivaciju kako biste prevladali prepreke koje se pojave. Ostanite fokusirani na svoje ciljeve, budite spremni prilagoditi se promjenama i nikada ne odustajte od svojih snova.
  5. Izgradite mrežu podrške: Okružite se pozitivnim i poticajnim ljudima koji će vas podržati na vašem putu ka uspjehu. Izgradite mrežu kontakata i surađujte s drugima kako biste razmijenili ideje i iskustva. Podrška zajednice može biti neizmjerno korisna u postizanju vaših ciljeva.
  6. Preuzmite odgovornost za svoj život: Konačno, ključno je preuzeti odgovornost za svoj život i svoje postupke. Umjesto da krivite druge za svoje neuspjehe, prepoznajte svoju ulogu u svemu što se događa i budite spremni preuzeti kontrolu nad svojim sudbinom.

U konačnici, uspjeh nije rezultat sreće ili slučaja, već rezultat predanog rada, upornosti i jasno definiranih ciljeva. Slijedeći ove korake i neprestano radeći na svojem osobnom i profesionalnom razvoju, možete postići uspjeh u bilo kojem području života koje odaberete. Zapamtite, ključno je vjerovati u sebe i svoje sposobnosti i nikada ne prestajati težiti ka ostvarenju svojih snova.

19.02. (20:00)

Papiri koji nekaj i vrede

Od danas se ponovno mogu kupiti trezorski zapisi, interes je velik

Slikovito rečeno, ako ste uložili 10.000 eura u trezorske zapise, na kraći rok, dakle tri mjeseca, možete zaraditi 92 eura, a na godinu dana, dakle duži rok, 350 eura. Osim u poslovnicama Fine, ono što je novost ove godine je da možete upisivati trezorce iz topline vlastitog doma, i to putem nove digitalne platforme e-Riznica, a sve je to na stranici e-Građani. Kao i prošle godine, i ove se očekuje značajan i veliki interes naših građana, jer znamo da nam štednja učestalo raste – u bankama trenutno štedimo više od 38 milijardi eura. Isto tako, državi je važno da se što manje zadužuje na inozemnom tržištu, a više na domaćem, a svi mi zajedno profitiramo jer jačamo našu financijsku pismenost i naše tržište kapitala, kažu. Poslovni, HRT

19.02. (19:00)

To ti je Texas

Paul Bradbury provjerio koliko je Dubrava ‘opasan’ kvart, nije doživio ništa posebno

@paulbradburycroatia Saturday Night in Croatia’s Most Dangerous Hood #croatia🇭🇷 #croatia #hrvatska🇭🇷 #hrvatska #fyp #dubrava #safety ♬ original sound – Paul Bradbury

Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom nedavno se osvrnuo na studiju koja je pokazala da je Hrvatska najsigurnija zemlja u Europi za solo šetnju noću. Na to je dobio niz komentara o tome kako “očito nije nikad bio u Dubravi” pa se odlučio uvjeriti u opasnost Dubrave. Otišao je u pizzeriju na zlu glasu zbog brojnih nevolja, no nije mu se ništa čudno dogodilo. Jedini sumjniv događaj je bio parkirani Bentley, kao i obližnji kafić gdje su neki momci – kartali. Jasno mi je da bi se razne vrste poslova mogle obavljati u kvartu kao što je Dubrava, no ako nisi dio te scene, onda te to neće ni dotaknuti, zaključio je Britanac. Shvatio je i da je u Dubravi teško pronaći mjesto koje radi iza 23:30, ali i uočio da tamo ljudi bez straha sami šetaju noću. Index

19.02. (18:20)

Sponzorirana vijest

Povećajte svoju produktivnost uz trajnu licencu na Microsoft Office 2021 i Windows 11 već od 10 € na Keysfanu!

Office 2021 je zadnja inačica Microsoft Office paketa, vjerojatno najkorištenije desktop aplikacije na svijetu. Jedini problem s njim je da preskup za mnoge. Keysfan nudi originalnu licencu po najnižoj mogućoj cijeni. Office 2021 Pro košta samo 25,25 € ili samo 13,65 € svaki ako kupite paket Office 2021 Pro sa pet ključeva. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Trajna licenca na Microsoft Office već od 15€!

Trajna licenca na Windows OS već od 6 €!

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz kupon BKS62

Ostali softverski alati

19.02. (18:00)

Apokalipsa dan poslije sutra

Predavanje Srećka Horvata: Mesija će doći onda kada više nikome ne bude potreban. On neće doći posljednjeg dana, doći će dan nakon posljednjeg dana

Apokalipsa je medijski sveprisutna, a takav simptom vremena u kojem živimo Horvat će nazvati “hiperinflacijom apokalipse”. Navodi poput “apokaliptični uvjeti u Gazi” ili “hoće li UI izazvati apokalipsu” ukazuju na to da je apokaliptično diskursno usidreno u svakodnevnicu i pojavljuje se u različitim iteracijama, istovremeno i višestruko. Za razliku od tumačenja značenjski bližem kataklizmi koja donosi kraj svijeta (grč. kataklysmos), apokalipsa o kojoj on govori čuva izvorno značenje za koje je ona prizma promatranja, proces raz-otkrivenja. Takva je tradicija prevođenja pojma apokalipsa vidljiva i u posljednjoj knjizi Novoga zavjeta, Otkrivenju. Otkrivenje ili raz-otkrivanje do kojega dolazi, za razliku od onoga koje poznaje kršćanstvo, ne završava dolaskom spasitelja, već je suočavanje s eshatološkom realnosti – izumiranjem. Osvrt na predavanje Srećka Horvata u riječkoj Filodrammatici donosi Kulturpunkt.

19.02. (17:00)

Nema tko raditi ni preko tjedna, a kamoli nedjeljom

Zbog nedostatka radnika u trgovinama neki će dućani biti primorani zatvoriti vrata

Proizvoda u trgovinama ne manjka, baš kao ni kupaca, ali sve je manje onih koji police žele puniti. Bez umirovljenika, studenata i stranih radnika trgovina neke trgovine ne bi mogle normalno funkcionirati. “Natječaji su cijelo vrijeme otvoreni, dođu na razgovor – odrade jedan ili dva dana, pokupe se i odu kući. Katastrofa. Nema radnika”, kaže jedna od prodavačica. Za razvoj svakog posla ključni su radnici – kojih, samo u trgovini nedostaje najmanje 10 tisuća. Da je posao sve teže organizirati potvrđuju i poslodavci koji su spremni i na radikalne poteze, poput rada u jednoj smjeni, ako ne i zatvaranju pojedinih poslovnica.Sličan problem imaju i ugostitelji. Za deset godina u našoj će zemlji raditi pola milijuna stranih radnika. Realna je to procjena jer godinama radna snaga stiže i s drugih kontinenata. Domaćih radnika jednostavno nema. RTL, Index

19.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Online kupnja raste i kod nas: Tipičan hrvatski online kupac je 42-godišnja udana žena, veće platežne moći (Lider)
  • Navaljni  je svoje posljednje dane života proveo u jednom od najbrutalnijih zatvora u Rusiji. Zloglasna zatvorska kolonija IK-3 poznata je po teškim životnim uvjetima zatvorenika, ali i zlostavljanju koje provode zatvorski čuvari, izvještaj donosi tportal preko Business Insidera
  • Ruski zrakoplovi mogu u samo dva dana izbaciti 250 kliznih bombi i uništiti ukrajinsku obranu (Forbes)
  • Evo koliko će zaraditi vaterpolisti nakon osvajanja svjetskog prvenstva: za zlatnu medalju sportaši i izbornik dobit će po 14.350 eura, dok ostale djelatne stručne osobe dijele iznos od 19.150 eura, a ukupni iznos za cijelu reprezentaciju iznosi 248.750 eura. Dobit će i za srebro na Europskom prvenstvu po 4800 eura  (Sport klub)
  • Europskim novcem financirat će se čak šesnaest novih hotela (Lider)
19.02. (15:00)

Bitno da se ne žale na bakšiš

Tajni jezik konobara: Neopaženo pričaju o svojim gostima i komuniciraju kodovima

Tajni pogledi, kimanje glavom ili brzo mahanje rukom – kad je restoran pun zaposlenici obično nemaju drugog izbora nego međusobno komunicirati neverbalno, a to je također vrlo važno kako bi posao tekao glatko, prenosi Fenix magazin. Konobarica podiže ruku i pravi znak “V” ? To znači da je gost “Vrlo važna osoba” (VIP). Ako čujete osoblje kako pričaju o “stolu 17”, tada će netko od konobara vjerojatno htjeti brzo nestati u toalet. Ako je u restoranu gužva, ponekad možete vidjeti konobara kako stavlja ruku na rever. To ukazuje da mu je potrebna podrška u njegovim zadacima. Ako osoblje u Velikoj Britaniji naredi “Change the Tetley’s”, to ne znači da se mijenja bačva Tetley’s piva, već se zove policija. U SAD-u neke goste konobari nazivaju “kamperima”, što je znak da predugo sjede i da bi ih osoblje trebalo potaknuti da odu kući. N1

19.02. (14:00)

Što ste SMS-ali, SMS-ali ste

Groupie: Osveta Josipinih šmokljana

“Tamo doli oko Knina sve su žene ljubomorne na Josipu. Svaka sumnjiči muža da se dopisiva s njom. A ja jesam! I ponosan sam na to! Ali neću da moja Ljilja zbog tog pati… Plašio sam se da će me ostavit i zabranit mi da viđam našeg malog Gojka. Noćima nisam mogao spavat od kad su počele curit te Josipine poruke.” – priča Svirčev stari.

Stari je opet prtljao po mobitelu. Pustio mi je da gledam iz njegove ruke. Na ekranu se pojavila slika nekakve crkve, crkve u Kninu, saznat ću kasnije. Onda zvuk zvona. Josipa mu je mobitelnom kamericom švenkala odozdo prema gore zvonik koji je upravo zvonio na kninskoj crkvi. Bilo je nešto erotično u tome… To kako je kamericom polako klizila gore dolje po crkvenom tornju dok zvona zvone i raspaljuju krv.

“Joj, kako bih ovo volio objavit na portalu Nacionala!” raspomamljeno ću.

“E, nećete više vi komunjare voajerske objavljivat nikakve tuđe poruke. Turudić će dati po turu svakom tko ponovo posegne za tim udbaškim metodama! Sad će on donijet zakon da mediji više ne smiju objavljivat tajne sudske spise, privatne poruke! Najebali ste svi vi koji živite od novinarstva! Nećete više imat nikakvu robu. Moći ćete prodavat jedino robu u Lidlu. Tamo fali radne snage, haha, je li tako Skejo?”, likovao je stari u novoj zgodi Nacionalne groupie.

19.02. (13:00)

A da smo inače plaćeni po efektu, a ne po radnim satima?

Debata – radni tjedan od 4 dana, da ili ne?

Opće prihvaćen 40-satni radni tjedan u tom slučaju postaje 32-satni i plaćen je jednako kao da radite svih pet dana u tjednu, što se ponegdje naziva modelom “100-80-100”. I dalje primate 100% svoje plaće, u zamjenu za rad od 80% uobičajene satnice, a preostalih 100% tiče se produktivnosti – da bi ovaj model uopće funkcionirao, a posao se obavio, radnik mora biti 100% produktivan na one dane kada je na radnom mjestu – kažu u uvodu Teme dana na Forumu. Ajmo reć da većina nas (ne nužno ja osobno) od tih 40 sati tjedno 30 sati radi, a 10 sati chilla. Nisam siguran da bi se ekipi dalo 32 sata bez predaha gazit preko mrtvih, a to bi ti bio preduvjet da ti ne spiće otkaz. I na kraju bi ta 4 dana ispala proser i počele bi prijetnje s prekovremenima svaka 2 dana – skeptičan je jedan od forumaša. Ja i većina ljudi koje znam rade efektivno 6 sati dnevno 5 dana u tjednu, a 8 smo na poslu, to odgovara 4dnevnom radnom tjednu – kaže pak drugi. Mišljenja su podijeljena, iako ih ima više kojima bi takav radni tjedan dobro došao.

19.02. (12:00)

Možda mu ide ratovanje

Olaf Scholz: od kočničara do predvodnika u Europi

Dugo se njemačkog kancelara smatralo neodlučnim kada je u pitanju isporuka oružja za Ukrajinu. Ali on je sada okrenuo ploču: Olafu Scholzu je naoružavanje postalo prioritet. Po njemu je iskovana i riječ „šolciranje”, koja označava glasne najave bez realizacije. Ali sada se preobrazio u praktičara. Kancelar kojem su ranije strani bili i njemačka vojska Bundeswehr i oružje postao je kancelar koji vidno dobro raspoložen sudjeluje na svečanosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu streljiva. Čini se da prekretnica koju je najavio u govoru u parlamentu prije dvije godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, sada postaje njegovom konkretnom politikom. DW

19.02. (11:02)

Na najveći europski staklenik bi moglo stati 80 nogometnih igrališta

19.02. (11:00)

Ne treba ti ni auto

Prije 34 godine kupio akcijsku kartu za doživotno letenje avionom, od tada ju koristi skoro svaki dan

United Airlines je 1990. godine akcijski ponudio doživotnu kartu od 290.000 dolara, tadašnjih 270.000 eura, koja vam je omogućavala da putujete bilo gdje, kad god, bez ikakvih ograničenja. Vrijedi doživotno, za vlasnika karte. Stuker je bio jedan od rijetkih, ako ne i jedini, koji ju je kupio. Od tada živi praktički na sjedalu 1B, svom omiljenom, u poslovnoj klasi United Airlinesa. Jednom je, ispričao je za Washington Post, letio 12 dana zaredom, samo kako bi – letio. Najbolja investicija u mom životu – rekao je Stuker novinarima. Od tada živi poput sultana zahvaljujući Unitedovim miljama. Revija HAK

19.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Europska komisija prijeti tužbom Hrvatskoj zbog neusklađivanja s direktivom o pomorskoj strategiji, Ministarstvo gospodarstva kasni s politikom za zaštitu morskog okoliša europskih mora (N1)
  • BAFTA nagrade: Oppenheimer je najbolji film, a Cillian Murphy najbolji glumac (Index)
  • Južina: U nadolazećim danima bit će djelomice sunčano, na kopnu uz povremeno više oblaka te većinom suho, no ponegdje će biti i kiše (tportal)
  • Možda u kući držite tisuće eura, a ni ne znate: stariji Lego setovi, Casio satovi, neke Pokemon karte danas vrijede pravo bogatstvo… (N1, The Sun, City Magazine)
  • ZG Holding od Grada dobio dozvolu da dio biootpada odlaže u kompostani na Čretu, u blizini škole, vrtića i privatnih stambenih objekata. To je zaustavljeno nakon što je javnost doznala za to, ali dozvola i dalje vrijedi (Lider)
19.02. (09:00)

Prvo nek završe izbori, onda možete nastaviti

Starešina: Ratovi i primirja danas se uvelike štimaju prema izbornim kalendarima

U američkoj izbornoj godini gotovo je imperativ do ljeta primiriti dva najveća ratna žarišta, postići neki sporazum – čija će provedba biti ostavljena sljedećoj američkoj administraciji. U tom ključu prisilnih predizbornih primirja valja u sljedećem razdoblju promatrati zapadne političke poteze i prema ratu u Ukrajini i prema ratu u Gazi. Posljednjih je dana Izrael dobio vrlo jasna upozorenja iz Washingtona da je vrijeme da zaustavi svoju ofenzivu na jugu Gaze, uz Bidenovu poruku da su stradanja palestinskih civila u toj operaciji ‘prevršila svaku mjeru‘. Poruke da je vrijeme za neki kompromis s Moskvom ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dobiva već dulje iz redova američkih republikanaca, osobito od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji vrlo uvjerljivo juriša prema još jednoj republikanskoj predsjedničkoj kandidaturi. To je, uostalom, u duhu njegova gesla ‘Amerika prva‘, a i dobro zvuči konzervativnijim biračima, koji nisu skloni prevelikom američkom globalnom angažmanu.Višnja Starešina za Lider.

19.02. (08:00)

Ništa ljudski nije mi nastrano

Postnikov: Problem s umjetnom inteligencijom nije da stvari postaju gore, nego što – ostaju iste

Ne trebamo dakle strahovati od toga što je umjetna inteligencija suviše inteligentna, nego što nije inteligentna dovoljno. Ili barem ne toliko da bi shvatila svo bogatstvo ljudskog humora, ironije i višeznačnih poruka. A jednom kada se njena upotreba proširi, prisilit će nas da podjednako nemaštoviti postanemo i mi. Zajebantsko internetsko “pravilo 34” – koje kaže da “ako nešto postoji, onda na internetu postoji i porno-verzija toga” – skovano je prije točno 20 godina, a umjetna inteligencija, ispada, nije nikakva iznimka od pravila. Iz Beograda je stigla vijest o deepfake fotografijama nastavnica i maloljetnih učenica u pornografskim pozama, a krivci su 13-godišnjaci koji su otkrili besplatne AI programe.

U Mostaru, za to vrijeme, skandal druge vrste: tamošnji Filozofski fakultet, prenosi većina regionalnih medija, prošlog je tjedna najavio međunarodnu politološku konferenciju plakatom s vizurom grada iz koje su izbrisani minareti džamija. Autora ovog teksta priča je podsjetila na epizodu od prije 15-ak godina, kada su klijenti jedne reklamne agencije tražili da se digitalno sa fotografija Mostara izbrišu – minareti. Zbog toga zaključak kako se ništa nije promijenilo, osim što su virtualna rušenja, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, postala jeftinija. Novosti

19.02. (00:00)

Tinder's Lonely Hearts Club Band

Kako postići uspjeh na aplikacijama za upoznavanje

U današnjem digitalnom dobu, uspjeh na aplikacijama za upoznavanje zahtijeva pažljivu strategiju. Ključni faktori uključuju privlačnu profilnu sliku, iskrenost u opisu profila, aktivnu i odgovornu komunikaciju, realna očekivanja i sigurnost prilikom sastanaka. Važno je biti strpljiv i ne gubiti nadu, jer pravi partner može doći u pravo vrijeme. Slijedeći ove savjete i zadržavajući pozitivan stav, povećavaju se šanse za uspjeh na aplikacijama za upoznavanje. Monitor

18.02. (23:00)

Svijet im nije dovoljan

Međunarodna svemirska stanica prestat će funkcionirati, nove će financirati privatne tvrtke

Međunarodna svemirska stanica – ISS – spomenik je jedne ere, optimističnog pogleda u budućnost koji je vladao nakon završetka hladnog rata i pada željezne zavjese. Zašto je tako teško održati svemirsku stanicu u orbiti u nedogled? Zašto ISS ne bi ostao u svemiru i služio kao muzej ili bio nadograđivan i popravljan kao Tezejev brod? Odgovor je vrlo jednostavan i prozaičan – zamor materijala. Uz 15,5 orbita oko Zemlje svakoga dana, ISS se 15 puta dnevno prži na suncu, a potom 15 puta dnevno ledi u hladu. Svaka promjena dan-noć znači novo širenje ili stezanje nosive strukture i komponenata stanice, 465 puta svakog mjeseca, gotovo 170.000 puta svake godine. Kritičari tvrde kako će NASA za ono što ima danas uz vlastitu stanicu plaćati više, a dobiti manje. NASA-ini astronauti bit će podstanari u orbitalnim laboratorijima privatnih poduzetnika. To javno-privatno partnerstvo već je počelo funkcionirati na polju transporta astronauta i dostave zaliha i opreme.  Novosti

18.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Ruski medij: Na tijelu Alekseja Navalnog pronađene modrice, čeka se obdukcija (Index)
  • Hrvatska proglašena najsigurnijom zemljom na svijetu, sigurnosni stručnjak objašnjava: “To je u našem mentalitetu” (N1)
  • Dokument Vlade o demografiji je pravo predizborno štivo (Forbes)
  • Nacional donosi sadržaj poruka koje je Ana Hanžeković, šefica Hanza Medije, slala bivšoj pomoćnici u Ministarstvu gospodarstva uoči prošlih parlamentarnih izbora kako bi iskamčila određene beneficije i financijsku pomoć: Poruke otkrivaju kako se (pokušava) trgovati utjecajem u vrhu moćne medijske kuće (Nacional)
  • Index je proveo dan na Hreliću, snimili sve što se nudi
18.02. (21:00)

Riječ znanstvenika

Puljak kod Stankovića: Jučerašnji prosvjedi pokazali potencijal u društvu za promjene

Na pitanje smatra li se članom radikalne ljevice, splitski gradonačelnik i znanstvenik Ivica Puljak je istaknuo kako on nije radikala ni u kojem smislu, da se smatra čovjekom dokaza i analiza. Oni (HDZ) su uništili nadu mladih da Hrvatska jednog dana može biti bolja, uveli su klijentelizam, korupciju i kriminal. Tu ne mislim na pojedince već HDZ kao organizaciju koja je pravomoćno osuđena za kriminal i zločinačko udruživanje za pljačku države i naših novaca. Smatra da se oporbene stranke trebaju ujediniti i smijeniti HDZ. Što se tiče izbora Ivana Turudića, tu se pokazao modus funkcioniranja HDZ-a. Ovo je prvi puta da je izišlo u javnost. HDZ funkcionira tako da postavljaju jedni druge, ucjenjuju jedni druge, povezani su sa kriminalnim miljeom i sve to mi znamo, ali ovaj se put to prvi puta pokazalo vizualno. HRT

18.02. (20:00)

Obična voda

Ponovimo još jednom: Chemtrailsi, otrovi koje navodno ispuštaju zrakoplovi, ne postoje

Unatoč višegodišnjem trudu znanstvenika i popularizatora znanosti da pokažu da je ta teorija besmislica te da se navodni chemtrailsi mogu puno bolje objasniti normalnim, dobro poznatim kemijskim procesima koji se zbivaju u interakcijama zrakoplovnih motora s atmosferom, ideja da je riječ o nekoj vrsti suvremene eugenike i dalje nailazi na plodno tlo i okuplja mnoštvo poklonika. Termin “chemtrail” je engleska složenica nastala spajanjem riječi “chemical” (kemijski) i “trail” (trag), a namjerno je skovana tako da podsjeća na naziv za stvarnu pojavu kondenzacije vodene pare u tragovima zrakoplova. Sagorijevanjem kerozina – najčešćeg goriva mlaznih motora, nastaju ugljični dioksid i voda. Bijeli tragovi koje za sobom ostavljaju zrakoplovi su uglavnom kristalići leda koji iz vodene pare nastaju tzv. depozicijom, a u odgovarajućim uvjetima mogu dugo potrajati prije nego što ispare. Dakle, za očekivati je da će na velikim visinama na kojima vladaju niske temperature i niski tlak vodena para brzo prelaziti u kristale leda. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

18.02. (19:30)

Lonely Hearts Club Band

Kako postići uspjeh na aplikacijama za upoznavanje

Sve se više ljudi okreće aplikacijama za upoznavanje kako bi pronašli partnera ili novu ljubavnu vezu. Ako ste i vi među njima, važno je znati kako se istaknuti i postići uspjeh na ovim platformama. Evo nekoliko korisnih savjeta koji vam mogu pomoći u tome:

  • Profilna slika je ključna: Prva stvar koju će potencijalni partner primijetiti jest vaša profilna slika. Odaberite jasnu i privlačnu fotografiju koja vas dobro predstavlja. Izaberite sliku na kojoj ste nasmijani i koja odslikava vašu ličnost.
  • Iskrenost je najbolja politika: Kada popunjavate profil, budite iskreni i autentični. Nemojte pretjerivati ili se predstavljati kao netko drugi. Budite otvoreni o svojim interesima, hobijima i očekivanjima od veze.
  • Napišite zanimljiv opis profila: Pored fotografije, opis profila igra važnu ulogu u privlačenju pažnje drugih korisnika. Napišite nešto zanimljivo o sebi, svojim interesima i onome što tražite u partneru. Budite duhoviti i originalni.
  • Budite aktivni i odgovorni: Redovno provjeravajte svoj profil i odgovarajte na poruke što je brže moguće. Pokažite da ste zainteresirani za komunikaciju i upoznavanje novih ljudi. Budite ljubazni i poštujte druge korisnike.
  • Postavite realna očekivanja: Imajte na umu da se na aplikacijama za upoznavanje nalaze različiti ljudi s različitim željama i očekivanjima. Nemojte se obeshrabriti ako ne odgovara svaki susret vašim očekivanjima. Budite otvoreni za nova iskustva i upoznavanje različitih ljudi.
  • Sigurnost na prvom mjestu: Kada se dogovarate za sastanak s nekim koga ste upoznali preko aplikacije, uvijek osigurajte siguran susret. Sastanak treba biti na javnom mjestu i obavijestite prijatelja ili člana porodice o svom planu.
  • Ne gubite nadu: U svijetu aplikacija za upoznavanje moguće je da nećete odmah pronaći savršenog partnera. Budite strpljivi i ne gubite nadu. Pravi će se partner pojaviti u pravo vrijeme.

Slijedeći ove savjete i zadržavajući pozitivan stav, povećat ćete svoje šanse za uspjeh. Važno je biti otvoren za nova iskustva i upoznavanje novih ljudi. Sretno u potrazi za ljubavlju!

18.02. (19:00)

Svijet je prebrz i prežestok

Amaksofobija – strah od boravka u automobilu

Ova fobija uključuje i sam proces vožnje, ali i vožnju u automobilu ili nekom drugom obliku prijevoza kao putnik. Etimološki, riječ dolazi od grčkog amaxos (kočija) i fobos (strašni strah). Uzroci ovih fobija mogu biti proživljena prometna nesreća, ali i neodređeni strah od vožnje ili putovanja. Simptomi koje osoba s amaksofobijom ima su znojenje, vrtoglavica, nelagoda u želucu, stezanje u prsima, ubrzani rad srca, nagon za plačem ili vriskom, napetost mišića i panika, koje prate negativne misli, briga, nesigurnost, strah i iščekivanje opasnosti. Revija HAK

18.02. (18:00)

Udiši i živi zeleno

Praktični načini življenja s manje ugljičnog otiska

Živjeti ugljično neutralno znači smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Kroz smanjenje potrošnje energije, promjene u prijevozu, smanjenje otpada i podršku održivoj prehrani, možemo minimizirati svoj ugljični otisak. Važno je podržavati obnovljive izvore energije, recikliranje, te podržavati lokalnu i organsku proizvodnju hrane. Održivost postaje ključna u borbi protiv klimatskih promjena, a svaka mala promjena doprinosi stvaranju zdravije planete za sve nas. Monitor

18.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Skupina ufologa u 50 godina detaljno ispitala preko 3.000 prijava mogućih NLO-a. Za stotinjak nema objašnjenje (N1)
  • Predsjednik Zoran Milanović se nakon Vučićevog odgovora  u kojem mu poručuje da će mu poslati glavicu kupusa, oglasio na Facebooku: Ako se već želi natjecati i glavicama kupusa, dobrosusjedski mu mogu samo poželjeti puno sreće jer Hrvatska ima varaždinsko i ogulinsko zelje, vrhunsko! (N1), dotaknuo se i vaterpola
  • Samozapošljavanje: za neku od raspoloživih mjera lani su se odlučile 5434 osobe, najveće potpore namijenje zelenim radnim mjestima, sektor prerađivačke industrije i građevinarstva (Jutarnji, N1)
  • Pakao na ulicama Haaga: Eritrejci napali policiju, izvanredno stanje u dijelu grada (tportal)
  • Vozače treba poticati da prestanu bacati voćne otpatke poput kora i koštica po cestama jer tisuće životinja, privučenih ostacima hrane, zbog toga gube glavu pod kotačima (N1)
18.02. (15:00)

Škaričić: Nestale bebe Jugoslavije

Iako nema dokaza da se u Jugoslaviji provodila masovna organizirana trgovina novorođenčadi, više od tri tisuće obitelji vjeruje u mogućnost da njihova djeca nisu umrla, nego da su dana na posvajanje. Cijeli pokret potrage za bebama i upornost njegovih aktera ovaj fenomen čini izuzetno zanimljivom refleksijom kolektivne traume, u kojoj se miješaju specifično žensko iskustvo, iskustvo obespravljenih pacijenata zdravstvenog sistema i iskustvo društva formiranog na paranoji od duboke države, Nataša Škaričić za Novosti.

18.02. (14:00)

Samo ga treba znati koristiti

Na koje sve načine ChatGPT može biti koristan u svakodnevnom životu

Unatoč brojnim negativnim stranama i strahu od sigurnosti i privatnosti na internetu, ChatGPT može poboljšati svakodnevni život na razne načine. Omogućuje brz pristup informacijama, potiče učenje i produktivnost, pruža zabavu i podršku te olakšava donošenje odluka. Korisnici mogu koristiti ChatGPT za učenje novih vještina, rješavanje problema ili jednostavno za opuštanje. Njegova sposobnost generiranja ljudski sličnog teksta pruža korisnicima personalizirano iskustvo, što ga čini korisnim alatom u različitim aspektima svakodnevnog života. Više o pozitivnim, ali i negativnim stranama ChatGPT-a možete pročitati na Monitorovom članku.

18.02. (13:36)

Omogućavanje održivosti: Praktični načini življenja s manje ugljičnog otiska

Život s ugljično neutralnim stilom postao je sve važniji kako se suočavamo s hitnim realnostima klimatskih promjena. S porastom emisija stakleničkih plinova koje doprinose globalnom zatopljenju, pojedinci su sada više nego ikad potaknuti da usvoje prakse koje minimiziraju njihov ugljični otisak. Iako bi zadatak na prvi pogled mogao izgledati zastrašujuće, integriranje održivih navika u svakodnevni život može biti i izvedivo i nagrađujuće. Evo nekoliko praktičnih koraka koje možete poduzeti kako biste živjeli s manje ugljičnog otiska:

1. Smanjite Potrošnju Energije:

Prebacite na obnovljivu energiju: Razmislite o investiranju u solarne panele ili odaberite dobavljača obnovljive energije za napajanje vašeg doma.
Aparati s visokom učinkovitošću: Nadogradite na aparate i žarulje s visokom energetskom učinkovitošću kako biste smanjili potrošnju električne energije.
Isključite uređaje: čak i kada su isključeni, elektronički uređaji troše energiju. Isključite punjače i uređaje kada ih ne koristite kako biste uštedjeli energiju.

2. Promislite O Prijevozu:

Koristite javni prijevoz ili kombi: Iskoristite javni prijevoz, zajednički prijevoz ili bicikliranje kad god je to moguće kako biste smanjili emisije iz osobnih vozila.
Odaberite ekološki prijateljska vozila: Ako kupujete novi automobil, odaberite električne ili hibridne modele, ili razmislite o vozilima s boljom učinkovitošću goriva.
Kombinirajte obavljanje zadataka: Planirajte svoje putovanje učinkovito kako biste smanjili broj prijeđenih milja.

3. Smanjite Otpad:

Prakticirajte recikliranje: Odvojite reciklabilni otpad od smeća i kompostirajte organski otpad kako biste smanjili emisije iz deponija.
Izbjegavajte plastičnu ambalažu za jednokratnu upotrebu: Umjesto toga, koristite višekratne vrećice, boce i spremnike umjesto jednokratnih.
Kupujte Rabljene Predmete: Prihvatite kupovinu rabljenih predmeta kako biste smanjili potražnju za novim proizvodima.

4. Prihvatite Održivu Prehranu:

Manje jedite meso: Smanjite konzumaciju životinjskih proizvoda, posebno govedine, koja ima visok ugljični otisak.
Podržavajte lokalne i organske farme: Kupujte lokalno uzgojeno i organsko voće i povrće kako biste minimizirali emisije ugljika povezane s transportom i konvencionalnim praksama poljoprivrede.
Smanjite otpad hrane: Planirajte obroke, pravilno skladištite hranu i kompostirajte ostatke kako biste smanjili otpad hrane.

5. Čuvajte Vodu:

Popravite curenja: Popravite curenja u slavinama i cijevima kako biste sačuvali vodu.
Instalirajte elemente koji štede vodu: Instalirajte tuševe s niskim protokom i WC-e s malom potrošnjom vode kako biste smanjili potrošnju vode.
Sakupljajte kišnicu: Razmislite o instaliranju bačve za kišnicu kako biste prikupili kišnicu za vanjsku upotrebu.

6. Neutralizirajte Vaš Ugljični Otisak:

Podržite projekte neutralizacije ugljika: Investirajte u programe neutralizacije ugljika koji financiraju inicijative poput pošumljavanja, projekata obnovljive energije i hvatanja metana.

7. Edukacija i Zagovaranje:

Širite svijest: Podijelite informacije o važnosti življenja održivo s prijateljima, obitelji i članovima zajednice.
Zagovarajte promjene: Podržavajte politike i inicijative usmjerene na borbu protiv klimatskih promjena i promicanje održivosti na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Živjeti s ugljično neutralnim stilom nije o postizanju savršenstva, već o donošenju svjesnih odluka koje zajedno smanjuju naš utjecaj na okoliš. Implementiranjem ovih praktičnih koraka i neprestanim traženjem načina za minimiziranje vašeg ugljičnog otiska, možete doprinijeti zdravijoj planeti za sadašnje i buduće generacije. Zapamtite, svaka mala akcija ima značajnu ulogu u putovanju prema održivom življenju.

18.02. (13:00)

Srušiti do temelja, uzorati teren, posuti živom sodom, sačekati tri godine, pa onda Jovo nanovo

Basara o seriji Sablja, koja se bavi ubojstvom Đinđića: Rotten Tomato

E sad, da sam se juče najeo gljiva ludara i progutao sedam-osam piramida LSD-ja, danas bih napisao sitnu knjigu Zoranu Lutovcu, predsedniku DS i posavetovao ga da ispred premijerne dvorane upriliči proteste zbog sprdačine s jednom od najvećih tragedija koje će ovo društvo zadesiti u 21. veku. Biće ih još, samo čekajte. Budući, međutim, da sam se odavno okanuo psihoaktivnih supstanci, uzdržaću se od idealne prilike da od sebe napravim budalu veću nego što jesam. Bolje da ja kao stariji kolega priteknem u pomoć „mladoj novinarki u usponu Danici Mandić“, koja „dok se u očima javnosti čini veoma jasnim ko su atentatori, pokušava da otkrije pravu pozadinu atentata“. Biće to nice try, što rekle američke serije. Ali problem „mlade novinarke u usponu“ jeste u tome što joj je, kao fiktivnoj ličnosti, manevarski prostor sveden na scenario i knjigu snimanja, sledstveno čemu koliko god Danica pokušavala da otkrije „pravu pozadinu“, otkriće samo jedan veliki qwraz od ovce. Svetislav Basara objasnio i zašto.

18.02. (12:00)

Istina koju oni na vlasti ne žele da znamo

Navalni je mrtav jer su ga se i dalje bojali

Navalni je sada mrtav. Ruski zatvorski sustav rekao je da je kolabirao nakon što je mjesecima bio u lošem zdrastvenom stanju. Možda je ubijen direktnije, ali detalji nisu važni: ubila ga je ruska država. Putin ga je ubio – zbog njegovog političkog uspjeha, zbog njegove sposobnosti da dopre do ljudi istinom i zbog njegovog talenta da se probije kroz maglu propagande koja sada zasljepljuje njegove sunarodnjake, ali i neke na Zapadu, kažu u članku Atlantica.

​Mrtav je i jer se 2021. vratio u Rusiju iz egzila, nakon što je dva puta otrovan, znajući da će biti uhićen. Time je od običnog Rusa postao nešto drugo: model građanske hrabrosti u zemlji u kojoj je ima jako malo.

Ne samo da je govorio istinu, već je to želio učiniti i unutar Rusije, gdje bi ga Rusi mogli čuti. “Ako Navalni pokazuje svojim sunarodnjacima kako da budu hrabri, Putin im želi pokazati da je hrabrost beskorisna”, napisala je tada autorica teksta u Atlanticu. Da se Putin i dalje boji Navaljnog bilo je jasno i kada su ga prebacili u zatvor u arktičkoj regiji. I iza rešetaka Navalni je bio stvarna prijetnja Putinu, jer je bio živi dokaz da je hrabrost moguća, da istina postoji, da Rusija može biti drugačija zemlja. Index

Prije tri godine izašao je film o Putinovoj palači, koji se može pogledati na Youtube-u (s prijevodom). Index

18.02. (11:00)

Iz udobnosti svog doma

Dobro plaćeni poslovi koje možete raditi od kuće: uređivanje videa, vođenje društenih mreža, programiranje aplikacija…

Tvrtke se sve više oslanjaju na freelancere kako bi uštedjele na broju zaposlenih te na troškovima nekretnina, istaknuo je  Yoav Hornung, voditelj vertikala i inovacija u Fiverru za CBNC.  Urednici videa na Fiverru obično naplaćuju najmanje 93 eura po projektu, oni koji uređuju sadržaj za društvene mreže svoje usluge naplaćuju najmanje 140 eura po projektu, dok programeri mobilnih aplikacija naplaćuju najmanje 470 eura. Poslovni

18.02. (10:59)

Samo ako ga znaš koristiti

Na koje sve načine ChatGPT može biti koristan u svakodnevnom životu

ChatGPT je velik jezični model koji je razvila tvrtka OpenAI, a zasnovan je na arhitekturi GPT (Generative Pre-trained Transformer). Prva verzija, GPT, predstavljena je 2018. godine, dok su kasnije izdane poboljšane verzije poput GPT-2 i GPT-3.

ChatGPT, koji se temelji na GPT-3 arhitekturi, predstavljen je javnosti 2020. godine. On koristi duboko učenje kako bi razumio i generirao ljudski sličan tekst te može odgovarati na pitanja, sudjelovati u razgovorima i izvršavati razne zadatke na temelju ulaznog teksta korisnika.

Što se tiče negativnih efekata umjetne inteligencije, postoje brojne rasprave i zabrinutosti. Neki od tih negativnih aspekata uključuju:

  • Etika i sigurnost: Postavlja se pitanje kako umjetna inteligencija može biti iskorištena na neetičan način, uključujući širenje lažnih informacija, manipulaciju ili kršenje privatnosti.
  • Automatizacija radnih mjesta: Postoje zabrinutosti da će napredak u umjetnoj inteligenciji dovesti do gubitka radnih mjesta u mnogim sektorima, dok se neka zanimanja automatiziraju.
  • Nejednakost: Postoji rizik da se tehnološki napredak pogorša nejednakost, budući da neki ljudi možda nemaju pristup ili resurse za prilagodbu novim tehnologijama.
  • Ovisnost o tehnologiji: S povećanjem upotrebe umjetne inteligencije, postoji opasnost od prekomjerne ovisnosti o tehnologiji, što može imati negativne psihološke i socijalne posljedice.
  • Sigurnosni rizici: Postoje zabrinutosti oko sigurnosnih rizika povezanih s napadima na umjetnu inteligenciju ili neželjenom manipulacijom sustava radi širenja štetnog sadržaja ili izvođenja zlonamjernih aktivnosti.

ChatGPT zapravo može biti koristan u svakodnevnom životu, ako ga se pravilno koristi

Unatoč tim zabrinutostima, mnogi istraživači, stručnjaci i organizacije rade na pronalaženju rješenja kako bi se umanjili potencijalni negativni utjecaji umjetne inteligencije i osigurala njezina sigurnosna i etička primjena u društvu.

  1. Pribavljanje informacija: ChatGPT može brzo pružiti odgovore na činjenična pitanja, pomažući korisnicima da pronađu informacije o različitim temama, od povijesti i znanosti do aktualnih događaja.
  2. Učenje i obrazovanje: Može djelovati kao personalizirani tutor, odgovarajući na pitanja i objašnjavajući koncepte iz različitih predmeta, pomažući pri učenju ili stjecanju novih vještina.
  3. Produktivnost: ChatGPT može pomoći u zadacima poput zakazivanja termina, postavljanja podsjetnika, izrade popisa obveza i upravljanja kalendarima, čime se poboljšava produktivnost.
  4. Učenje jezika: Može pomoći korisnicima u vježbanju i poboljšanju jezičnih vještina angažiranjem u razgovoru, ispravljajući gramatiku, predlažući rječnik i nudeći objašnjenja.
  5. Rješavanje problema: ChatGPT može pomoći korisnicima u brainstormingu ideja, rješavanju problema i pružanju kreativnih uvida generiranjem prijedloga ili nudeći različite perspektive.
  6. Zabava: ChatGPT može korisnicima pružiti zabavne razgovore, ispričati viceve, podijeliti zanimljive činjenice ili čak generirati priče i pjesme.
  7. Terapijska podrška: U nekim slučajevima, ChatGPT može pružiti emocionalnu podršku angažiranjem u empatičnim razgovorima ili nudeći resurse za podršku mentalnom zdravlju.
  8. Pristupačnost: Može pomoći osobama s invaliditetom pružanjem alternativnih načina komunikacije ili pristupanjem informacijama.
  9. Donošenje odluka: ChatGPT može pomoći korisnicima u donošenju odluka pružajući informacije, procjenjujući opcije ili jednostavno djelujući kao mjesto za iznošenje njihovih misli.
  10. Opuštanje: Sudjelovanje u opuštenim razgovorima s ChatGPT-om može pružiti distrakciju i pružiti trenutak opuštanja tijekom stresnih situacija.

Općenito, raznolikost i sposobnost ChatGPT-a da razumije i generira tekst sličan ljudskom čine ga vrijednim alatom za različite aspekte svakodnevnog života, od produktivnosti do zabave i dalje.

18.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Pogledajte koji dućani i šoping-centri danas rade (Index)
  • Politico: Opasnost ovaj put nije imaginarna, radikalna desnica prijeti Europi (N1)
  • Analiza HNB-a: Rast oročene štednje mogao bi izbiti do 40 posto dobiti banaka (Lider)
  • NASA traži volontere za simulaciju života na Marsu. Trajat će godinu dana (Index)
  • Srušeni ruski dron otkriva da Iranci naveliko švercaju dijelove sa Zapada. Radi se o antenama kanadske tvrtke, Intelovi čipovi, mikroprocesori drugog američkog proizvođača… (tportal)
18.02. (09:00)

I tradicija se jednom morala izmislit

Kulturbunt: Tradicionalna nošnja i hrana (koja to nije)

Tradicionalni škotski kilt i tradicionalna bavarska nošnja (lederhozne i dirndl) izmišljeni su u 19. veku. Tradicionalni bušido kodeks japanskih samuraja izmišljen je 1899. A borilačke veštine poput džudoa ili tekvondoa 1882, odnosno 1945. godine. Tradicionalni grčki ples sirtaki izmišljen je 1964. za film Grk Zorba. Špagete karbonara izmišljene su 1944, tiramisu 1960-ih, a suši od lososa 1980-ih godina (i to u Norveškoj, a ne Japanu). Šopska salata je izmišljena 1955, za knjigu recepata bugarske državne turističke agencije (Balkanturist), namerno u bojama bugarske zastave. Kulturbunt

18.02. (08:00)

Jačanje optimizma kod opozicije

Puhovski o prosvjedu: Uspio je, nije spektakularan, ali ima i problema

Nije to spektakularan uspjeh, ali možemo reći da je prosvjed uspio na tri razine: kao prvo, okupio se značajan broj ljudi, drugo, skup je održan na pristojnom nivou što se tiče govornika jer nije bilo prostačkih ispada, i treće, pokazao je da postoji potencijal za prekid sadašnje situacije – smatra Puhovski. Naime, oni koji su organizirali prosvjed, smatra, traže da se izbori održe odmah. – A oni sami nisu spremni za izbore. I drugi je problem to što nije jasno što povezuje organizatore skupa, osim ‘neprijatelj je moj prijatelj‘ – dodaje Puhovski koji smatra da, osim Sandre Benčić i Katarine Peović, ostali ne znaju govoriti na skupovima te da bi trebali na tome poraditi. Isto tako drži da bi premijer Andrej Plenković ovaj skup trebao shvatiti kao “packu”. Jutarnji

18.02. (00:00)

Bitno da ne implodira

Najnaprednije vozilo na svijetu: OceanXplorer revolucionarni je brod za istraživanje mora

OceanXplorer se ističe kao najnaprednije medijsko i istraživačko plovilo na svijetu, a posebno je dizajniran za istraživanje i istovremeno prenošenje tih saznanja široj javnosti. Neprofitna organizacija OceanX ima za cilj podržati znanstvenike u istraživanju oceana i podijeliti njihova otkrića s javnošću putem atraktivnih medijskih sadržaja. Iako je osnivač Ray Dalio izbjegao trku milijardera u istraživanju svemira, ističe kako je istraživanje oceana uzbudljivije i važnije. Prema UN-ovoj organizaciji za oceanografiju, tek 5 posto oceana istraženo je i kartirano ljudskim naporima, prenosi Euro News. Green

17.02. (23:00)

Bolje fuzija nego difuzija

I naši su znanstvenici dio velikog znanstvenog projekta: ‘Ovo je korak prema ultimativnoj čistoj energiji’

Fuzijski znanstvenici u laboratoriju JET, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, načinili su nedavno veliki korak u potrazi za čistom, neograničenom energijom. Postavili su novi fuzijski rekord oslobađanjem trajne fuzijske energije od čak 69,26 megdžula. Ovaj rezultat su ostvarili primjenom svega 0,2 miligrama fuzijskog goriva, uz zid fuzijskog reaktora od čistog volframa, bez toksičnog berilija. O tom smo postignuću izvještavali nedavno, a sada su se povodom njega oglasili i hrvatski sudionici tog projekta s Instituta Ruđer Bošković. Ističu da je ovo još jedan korak ka ostvarenju cilja – ultimativnog čistog izvora energije, koji obećava gotovo neiscrpnu opskrbu energijom bez emisija ugljika. Bug

17.02. (22:00)

Brze i kratke

  • HDZ kaže da nije bilo puno ljudi na prosvjedu, snimka dronom ih demaantira (Index), analitičarka Ankica Mamić o prosvjedu: Dobar odaziv je iznenadio i oporbu, najteži dio im tek predstoji (N1)
  • Grbin za TNT: Prijelomni je trenutak, ego stavljam na stranu, zovem Možemo! i druge opet u koaliciju (N1), Benčić mu odgovorila: značajan broj birača u takvoj koaliciji ne bi izašao na izbore (N1)
  • Milijarderi na baušteli: Petnaestominutni gradovi postali su mokri san tehnofrikova (Lider)
  • Trump osuđen na višemilijunsku kaznu: Lažirao vrijednost svojih tvrtki (Dnevnik)
  • Udovica otrovanog Aleksandra Litvinenka, nakon smrti Navalnog: Zapad mora prijeći s riječi na djela (Nacional)
17.02. (21:00)

Jupiiii

Hrvatska je svjetski prvak u vaterpolu

Hrvatska je u finalu nakon peteraca pobijedila Italiju 15:13 i tako je došla do velikog zlata. Najefikasniji u sastavu Hrvatske bio je Konstantin Harkov s četiri gola, Jerko Marinić Kragić je dodao tri, Rino Burić dva, a Josip Vrlić i Matias Biljaka po jedan, dok je za Italiju Andrea Fondelli zabio pet pogodaka, po dva su dodali Francesco Di Fulvio i Nicholas Presciutti, a po jedan Luca Marziali i Francesco Condemi. Za Hrvatsku je ovo treći naslov svjetskog prvaka, nakon Melbournea 2007. i Budimpešte 2017.

17.02. (20:00)

Nova vrsta građevine

Raos: Umjetno vlakno (čvrsto, čvrsto) nalik na zid

Grafitni prah i cirkonijeva sol osnovne su sirovine za izuzetno čvrsto vlakno koje je usto otporno na vatru i kemikalije. A prije svega, izrađuje se lako i bez velikog utroška energije. Nakon žestokog miješanja i dužeg stajanja, odijeli se talog kojem se potom doda otopina kalcijeva klorida i PVA. Tako se dobiva suspenzija koja se potom, pošto se špricom formira, pretvara u vlakno ničim drugim nego stajanjem. Kalcijevi ioni (Ca2+) olakšavaju nitima (GO@A-ZrO2) da se ispruže, dok ih molekule PVA povezuju. Tako nastaje vlakno izuzetno velike prekidne čvrstoće (935 MPa) i žilavosti (10,6 MJ/m3). Novo je vlakno dakle 13 puta čvršće od najlonskog vlakna (78 MPa), a čvrstoćom mu nije ravna ni čelična žica (oko 500 MPa). No najvažnije mu je svojstvo da je doista vlakno, što znači da se može po volji savijati. Nenad Raos za Bug.

17.02. (19:00)

Ovaj put nije tako opasno. Ili barem tako izgleda

Dežulović: Ljudi s istoka

Za Šerpe smo prvi put čuli prije sedamdeset godina, kad je svijet obišla senzacionalna vijest da je Novozelanđanin Edmund Hillary uspio ono što nitko nikad nije: popeti se i sići s Mount Everesta, kako “ljudi sa zapada” nazivaju Chomolungmu. Nikad to Hillary ne bi uspio bez iskusnog lokalnog penjača, vodiča i svog velikog prijatelja Tenzinga Norgaya, s kojim se zajedno popeo na vrh, i njegovih nepalskih sunarodnjaka Šerpa, koji su na svojim leđima nosili tone opreme i hrane za ekspediciju. Sve otada, u predrasudi i jeziku ljudi sa zapada riječ “Šerpe” označava “ljude koji na leđima nose hranu”.

Stotinu godina, eto, nepalski su Šerpe Europljanima nosili opremu i hranu po himalajskim vrletima, sve dok nisu čuli da se tih par dolara može zaraditi i u Europi. Danas, pet godina nakon što je Sonam među prvima stigao u Split, među gotovo dvjesto hiljada stranaca koji žive i rade u Hrvatskoj čak je dvadeset pet hiljada Nepalaca. Ovdje, jasno, obavljaju poslove koje za onih “par dolara” nitko ne želi: rade kao zidari, vozači, konobari ili – dostavljači. Boris Dežulović za Novosti.

17.02. (18:00)

Par pitanja za sedmaše

Jokić: Laž ne poznaje granice, ali u Hrvatskoj se laže bez posljedica. Zašto?

Ono što mladi možda ne znaju jest da laž ne poznaje granice. Baš kao i u Hrvatskoj, ima je u značajnoj mjeri i u Norveškoj, Kanadi, Novom Zelandu ili Njemačkoj. Razlika je da kada se ona u javnom prostoru otkrije, slijede posljedice. Političari daju ostavke jer su ulovljeni kako javnim novcem kupuju sendviče djeci, češljeve ljubavnicima, karte za balet ili hokejašku utakmicu rodbini. Znanstvenicima se oduzimaju titule ukoliko plagiraju rezultate istraživanja. Suci snose sankcije ako ih se ulovi u društvu optuženika kako jedu jastoge ili igraju nogomet. U Hrvatskoj te umjesto pozivanja na odgovornost, u parlamentu izaberu da odlučuješ o pokretanju postupaka i gonjenju onih koji ne govore istinu, otimaju i kradu. Odabir je to koji je, usprkos surovoj političkoj borbi u kojoj se ne biraju sredstva, nemoguće opravdati. Boris Jokić za tportal.

17.02. (17:00)

Brze i kratke

  • Oporbeni prosvjed je uspio. To nije toliki problem za HDZ, koliki je za desnicu (Index)
  • Nestalo tijelo Navalnog. Rusi: Umro je od “sindroma iznenadne smrti” (Index)
  • Plenković o prosvjedu u Zagrebu: To je plod Milanovićevog primitivizma i divljaštva (N1)
  • Najveći pad proizvodnje mlijeka u RH, uvozimo ga iz Mađarske i Slovenije (Danica)
  • U Hrvatskoj porastao broj stanovnika, prošle godine živjelo je 3.853.200 stanovnika, uglavnom zbog doseljenika (tportal)
17.02. (16:00)

Neka pobijedi.. najbolji?

Oscari 2024: Giamatti vs Murphy

Jedna od najzanimljivijih oskarovskih borbi odvija se u kategoriji za najboljega glumca u kojoj su se kao favoriti izdvojila imena dvojice voljenih glumaca, ona Cilliana Murphyja za naslovnu ulogu u biografskoj drami “Oppenheimer” Christophera Nolana, te Paula Giamattija koji se natječe svojim prikazom mrzovoljnog učitelja u dramediji Alexandera Paynea “The Holdovers”. Giamatti i Murphy među sobom su podijelili Zlatne globuse; prvi ga je odnio u kategoriji komedije, a drugi drame. Konačnu prevagu trebala bi priej Oscara donijeti SAG, koji su nešto skloniji Giamattiju. Ako “Oppenheimer” osvoji Oscar za najbolji film, na što apsolutno sve dosadašnje nagrade upućuju, a ne dogode se nikakve neočekivane promjene u utrci za glavnoga glumca, to će biti prvi put od 2011. da Oscara za najboljeg glumca dobije glavni lik u najboljem filmu. Te je godine ta čast pripala već zaboravljenom nijemom filmu The Artist i Jeanu Dujardinu. Ravno do dna

17.02. (15:00)

Što sve još neće izmislit...

Novosti iz znanosti i tehnologije: Govedina uzgojena u riži, ultrazvučna medicinska naljepnica, vibrirajuća rukavica protiv mišićnih grčeva…

Prilikom izrade ovog hibrida, korejski su istraživači prvo rižu obložili ribljom želatinom, sigurnim i jestivim sastojkom koji pomaže stanicama da bolje prianjaju na rižu. Matične stanice kravljeg mišića i masnoće potom su usađene u rižu i ostavljene da se uzgajaju u Petrijevoj zdjelici 9 do 11 dana. Tako je nastala stanično uzgojena goveđa riža sa sastojcima koji udovoljavaju zahtjevima sigurnosti hrane i imaju nizak rizik od izazivanja alergija na hranu. Pregled znanstvenih novosti u ovom tjednu donosi Bug.

17.02. (14:00)

Ne zanima njih njegova poezija

Jergović: Danijel Dragojević, pjesnik koji je u revolucionarna vremena odbio pristati na bacanje kamena s ramena

Nije on oduvijek bio takav kakvim ga u posljednjih tridesetak godina prikazuju: u se zatvoren, osobenjak i urbani pustinjak, koji odbija sva priznanja, nagrade i počasti, a naročito one koje bi mu mogle egzistencijalno pomoći. Međutim, u našim su se životima, pa tako i u Dragojevićevom životu, promijenile i neke mnogo važnije stvari. Nakon komunističke revolucije iz 1945. odvila se nacionalna revolucija iz 1990, a sa svakom se revolucijom formiraju nove (revolucionarne) elite. U umjetnosti i u književnosti raste se ili pada u skladu s nečijom pozicijom u odnosu na revolucionarna zbivanja, a ne u skladu sa stvarnim umjetničkim i književnim vrijednostima. Dok jedne bacaju kroz prozore, drugi provaljuju na kapije i sporedne ulaze. Danijel Dragojević nije provaljivao. I sve je od toga započelo. Miljenko Jergović za svoj blog.

17.02. (13:00)

Čeka nas duga zima

Glavnoj atlantskoj struji prijeti kolaps, moguće posljedice i za našu regiju

Prošle godine u časopisu Nature objavljena je alarmantna studija koja je pokazala da bi u vrlo skoroj budućnosti moglo doći do kolapsa glavne atlantske struje, koja je dio globalnog oceanskog cirkulacijskog sustava. Nažalost, druga studija, objavljena ovih dana u časopisu Science Advances, potvrdila je nalaze prošlogodišnje. To znači da AMOC-u prijeti kolaps, što će utjecati na globalnu klimu. Sjeverna hemisfera Zemlje postat će hladnija, a južna još toplija. Lanac reakcija koji slijedi ozbiljno će utjecati na cijele ekosustave i globalnu sigurnost hrane. AMOC je kolabirao i prije 12 tisuća godina pa znamo što nas čeka, iako je ovaj put uzrokovan djelovanjem čovjeka. Postoji šansa da bi promjene u AMOC-u mogle imati kaskadne učinke na ekosustave, biološku raznolikost i vremenske prilike diljem svijeta. Pravo pitanje je u kolikoj mjeri. Što se tiče Hrvatske, nije sigurno koliko AMOC ima utjecaj na lokalne pojave poput bure i slanije morske vode, no posljedice globalnog zatopljenja ćemo sigurno osjetiti. Index

17.02. (12:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider

17.02. (11:00)

Zarada možda neće biti brza, ali...

Vodič za početnike: Sve što trebate znati o ulaganju

Početak ulaganja može izgledati zastrašujuće, ali s pravim znanjem i pristupom može biti nagrađujući pothvat. Ovaj vodič nudi sveobuhvatan pregled kako započeti s ulaganjem. Prvo, razumijte svoje financijske ciljeve i investicijske ciljeve. Zatim se educirajte o osnovama ulaganja, uključujući različite klase imovine i tehnike upravljanja rizikom. Važno je stvoriti proračun, započeti s manjim iznosom, diverzificirati portfelj, odabrati odgovarajuće investicijske račune, dugoročno investirati, upravljati rizikom, biti informiran o tržišnim trendovima te po potrebi potražiti profesionalni savjet. Ulaganje nosi rizike, ali slijedeći ove smjernice možete povećati šanse za postizanje financijskih ciljeva tijekom vremena. Monitor

17.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Ukrajinska vojska napustila Avdiivku, general Sirski: ‘Nismo se htjeli naći u okruženju‘ (Jutarnji)
  • Oporba spremna za prosvjed, a predsjednik Milanović najavljuje nove oluje: “Nagledali smo se gaženja ljudskog dostojanstva” (N1)
  • U 25 godina izgubili smo Split i Rijeku, do 2030. godine imat ćemo pola milijuna stranih radnika (Lider)
  • Uspješno lansiran Odisej: Privatna letjelica bez posade krenula je na put prema Mjesecu (Green)
  • Nezadovoljni korisnici počeli vraćati Appleov Vision Pro u trgovine: “Neudoban je za nošenje” (Bug)
17.02. (09:00)

Kad se male ruke slože...

Njegovanje inovacijskog ekosustava Hrvatske: Izazovi i mogućnosti

Hrvatska se sve više prepoznaje po potencijalu za inovacije i poduzetništvo. Unatoč izazovima poput odljeva mozgova i nedostatka pristupa financiranju, zemlja ima bogatu povijest kreativnosti i stručnosti. Ključni su koraci podizanje svijesti o poduzetništvu, olakšavanje regulatornih procesa te poticanje suradnje između javnog i privatnog sektora. Inicijative kao što su HAMAG-BICRO i EU-fondirani programi pružaju podršku startupima. Kroz zajednički napor, Hrvatska može postati globalni lider u inovacijama i poduzetništvu. Monitor

17.02. (00:00)

Pod budnim okom obitelji

Polimac o filmu Bob Marley: One Love – Film koji je izazvao polemike, njegova supruga nije imala ništa protiv toga što je imao 11 djece sa 7 žena

Već je dokumentarac o Bobu Marleyju izazvao dosta polemika – i to s razlogom. Njegova supruga Rita Marley nije imala ništa protiv toga”što joj je pokojni suprug imao jedanaestero djece sa sedam žena, to je smatrala efemernim problemom, važnije je bilo vjerovati u Rastafari pokret, a to je ona podržavala svim srcem, pogotovo nakon posjeta kralja Hailea Sellasiea I. Jamajci. Macdonald je obavio dobar posao, imao je podršku Marleyjeve obitelji, no bilo je i nezadovoljnih, pogotovo u krugovima njegovih bivših suradnika. Ovaj put situacija je možda nešto jednostavnija, naime, o Bobu Marleyju upravo je snimljen igrani film, koji ne bi trebao izazvati nikakve kontroverze, budući da su mu producenti Ziggy Marley, pjevačev sin, Rita Marley i njih još nekolicina. Nenad Polimac za Jutarnji.

16.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Reakcije na vijest o smrti Navaljnog iz cijelog svijeta: Životom je platio otpor Putinu (N1), kako je Navaljni proveo posljednje dane? “Bio je dobro raspoložen, zdrav, ženi je poslao poruku…” (N1)
  • Nervozni Plenković o Turudiću i upadu policije: Jeste vi normalni? Pa nismo mi budale (Index), Milanović Plenkoviću: Sad ćeš vidjeti kad se digne oluja. Formira se veliki šator (Index)
  • Za sutra najavljen prosvjed lijevoliberalne oporbe za 11 sati na Markovom trgu: “Dosta je! Idemo na izbore!” (Jutarnji), rasprava na Forumu
  • Srbija izručuje ruske oporbenjake Rusiji. I to sve češće, jer usko surađuje s Moskvom: “Samo im dolaze pisma MUP-a Srbije kako su prijetnja nacionalnoj sigurnosti i da moraju napustiti zemlju” (DW)
  • Recikliranjem nahranite životinje: U Crnoj Gori postavljeni prvi automati na kojem umjesto novca izlazi hrana za pse (Green)
  • Veliki udarac za tehnologiju vodika: Shell zatvara sve punionice u Kaliforniji (Revija HAK)
  • Objavljena najava za Oscare (Index)
16.02. (21:03)

I ti to možeš

Vodič za početnike: Sve što trebate znati o investiranju

Ulaganje za početnike može izgledati zastrašujuće, ali uz pravo znanje i pristup, može biti isplativ pothvat. Evo opsežnog vodiča za početak:


  1. Razumijevanje vaših ciljeva: Odredite svoje financijske ciljeve i investicijske svrhe. Štedite li za mirovinu, kupnju kuće ili samo želite povećati svoje bogatstvo? Vaši će ciljevi utjecati na vašu investicijsku strategiju.
  2. Edukacija: Naučite osnove investiranja, uključujući različite vrste imovine (dionice, obveznice, nekretnine, itd.), investicijske instrumente (investicijski fondovi, ETF-ovi, pojedinačne dionice) i tehnike upravljanja rizikom.
  3. Izrada proračuna: Prije nego što počnete investirati, osigurajte čvrstu financijsku osnovu. Otplatite dugove s visokim kamatama, izgradite fond za hitne slučajeve i stvorite proračun koji vam omogućuje redovno štednju i ulaganje.
  4. Počnite s malim iznosom: Ne trebate veliku svotu novca da biste počeli ulagati. Mnogi online brokeri nude mogućnosti s niskim minimalnim ulaganjima ili vam omogućuju kupnju frakcijskih dionica, čime se olakšava početak početnicima.
  5. Diversifikacija portfelja: Diversifikacija je ključ upravljanja rizikom. Raspršite svoja ulaganja među različitim klasama imovine, industrijama i geografskim regijama kako biste smanjili utjecaj volatilnosti na svoj portfelj.
  6. Odaberite prave investicijske račune: Ovisno o vašim ciljevima i poreznoj situaciji, možete ulagati putem različitih računa poput 401(k), IRA ili oporezivog brokerskog računa. Svaki ima svoje prednosti i ograničenja.
  7. Investirajte za dugoročno razdoblje: Investiranje je maraton, a ne sprint. Izbjegavajte pokušaje predviđanja tržišta ili brzih profita. Umjesto toga, usredotočite se na izgradnju diverzificiranog portfelja i dugoročno ulaganje kako biste imali koristi od komponiranih prinosa.
  8. Upravljajte rizikom: Razumijte rizike povezane s različitim investicijama i prilagodite svoj portfelj prema tome. Razmislite o svojoj toleranciji na rizik, vremenskom horizontu i investicijskim ciljevima prilikom donošenja investicijskih odluka.
  9. Ostanite informirani: Držite se informiranim o trendovima na tržištu, ekonomskim pokazateljima i promjenama u propisima o investicijama. Međutim, ne dopustite da kratkoročne fluktuacije diktiraju vašu investicijsku strategiju.
  10. Potražite profesionalni savjet ako je potrebno: Ako niste sigurni odakle početi ili trebate pomoć u upravljanju svojim ulaganjima, razmislite o traženju savjeta od financijskog savjetnika ili profesionalca za investicije.

Ulaganje nosi rizike i nema garancija povrata. Međutim, slijedeći ove principe i budući disciplinirani, možete povećati svoje šanse za postizanje financijskih ciljeva tijekom vremena.

16.02. (21:00)

Za vaše dobro

Pet stvari koje bi kardiolozi željeli da prestanete raditi na pregledima

Iako je posjet kardiologu izvrstan prvi korak, postoje neke stvari koje možete nenamjerno učiniti kako biste sabotirali te preglede, poput uskraćivanja informacija ili laganja liječniku, jer vam neće moći pomoći, iako ste zato i došli (N1, Livestrong):

  • Pokušavate “izgledati dobro” za svog liječnika: To ne znači odjenuti svoju najbolju odjeću, već reći svom kardiologu ono što mislite da želi čuti, poput nepriznavanja da jedete određenu vrstu hrane
  • Korištenje Googlea – sami ste sebi dijagnosticirali nešto pa ste samo došli po recepte
  • Ignoriranje simptoma – ako vam je teško hodati po stubama, trebate to i reći, možda je povezano upravo uz srčani problem
  • Skrivanje svojih poroka – ako pušite, pušite, liječnik nije tu da vas osuđuje, već da Vam pomogne (iako si svašta može misliti o Vama, no to Vas nije briga)
  • Zaboravljanje zakazivanja kontrolnih posjeta – nekad za odgovarajuće liječenje treba proći neko vrijeme da se problem pravilno dijagnosticira
16.02. (20:51)

Kad se male ruke slože...

Njegovanje inovacijskog ekosustava Hrvatske: Izazovi i mogućnosti

U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je sve više prepoznata po svom potencijalu u inovacijama i poduzetništvu. S rastućom start-up scenom, bazenom talentiranih pojedinaca i inicijativama vlade za potporu inovacijama, zemlja je spremna postati žarište tehnološkog napretka i ekonomskog rasta. Međutim, kao i svaki ekosustav, inovacijski pejzaž Hrvatske suočava se s vlastitim nizom izazova i prilika.

Jedan od ključnih izazova s kojim se Hrvatska suočava je zadržavanje talenta. Iako zemlja ima visoko obrazovnu radnu snagu, odljev mozgova ostaje značajan problem. Talentirani pojedinci često traže prilike u inozemstvu, privučeni privlačnošću većih plaća i snažnijih ekosustava. Kako bi se riješio ovaj izazov, potrebno je stvarati okruženje koje potiče inovacije i pruža privlačne prilike profesionalcima da ostanu i doprinose lokalnoj ekonomiji.

Osim toga, pristup financiranju i dalje je prepreka za mnoge start-upove u Hrvatskoj. Iako je u posljednjih nekoliko godina zabilježen porast aktivnosti rizičnog kapitala, pristup financiranju u ranoj fazi ostaje ograničen u usporedbi s zrelijim ekosustavima. Poticanje ulaganja u start-upove u ranoj fazi, pružanje podrške anđeoskim investitorima i poticanje suradnje između javnog i privatnog sektora može pomoći u rješavanju ovog problema i potaknuti rast start-up ekosustava.

Osim toga, njegovanje kulture inovacija i poduzetništva ključno je za dugoročni uspjeh. Hrvatska ima bogatu povijest kreativnosti i snalažljivosti, što se može iskoristiti za poticanje napretka inovacija. Inicijative za promicanje poduzetničkog obrazovanja u školama, pružanje mentorskih i mrežnih prilika budućim poduzetnicima te slavljenje uspješnih priča mogu pomoći u njegovanju žive inovacijske kulture.

Na regulatornoj razini, potrebne su politike koje su pogodne za inovacije i poduzetništvo. Pojednostavljenje birokratskih procesa, smanjenje administrativnih prepreka i pružanje poticaja za inovacije mogu stvoriti povoljnije okruženje za razvoj start-upova. Nadalje, napori za zaštitu intelektualnih prava i promicanje fer konkurencije ključni su za poticanje inovacija i privlačenje investicija.

Unatoč ovim izazovima, inovacijski ekosustav Hrvatske obiluje potencijalom. Strateški položaj zemlje, visokoobrazovana radna snaga i snažne istraživačke institucije pružaju čvrstu osnovu za rast. Štoviše, inicijative poput Hrvatske agencije za male i srednje poduzetnike, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i različitih programa financiranih od strane EU-a nude podršku i resurse za start-upove i inovativne projekte.

Gledajući unaprijed, suradnja će biti ključ za otključavanje punog potencijala Hrvatske kao centra inovacija. Okupljanjem dionika iz javnog i privatnog sektora, akademije i civilnog društva možemo potaknuti ekosustav u kojem ideje cvjetaju, start-upovi uspijevaju, a inovacije potiču ekonomski rast. Uz zajedničke napore i dijeljeni viziju budućnosti, Hrvatska može učvrstiti svoj položaj kao lider u inovacijama i poduzetništvu na globalnoj razini.

16.02. (20:00)

Nema odmjerenog komentara

Markovina: Posljednji tango u Kaštelima

Da vidimo dakle koga su sve karnevalisti u Kaštelima spaljivali kao krnju proteklih godina? Bila je tu školska slikovnica za djecu duginih boja, pa su bili Milorad Pupovac i Andrej Plenković koji je kao plesao po Pupovčevim diplama, pa su bili Andrej Plenković i Zoran Milanović, a evo sada su Aleksandar Vučić i Vladimir Putin. I suštinski je nebitno što bilo tko od nas misli o tim političarima, jer u ovoj priči je jedino bitno to da imamo posla s banalnim provincijalnim desničarima koji naprave točno ono što očekuješ da će napraviti i koji nikad, ali baš nikad neće iznenaditi, niti ritualno spaliti nekoga ili nešto što je stvarni društveni tabu.

Što se pak Kaštelana i njihovog karnevalskog okupljanja na kraju tiče, njemu bi kao soundtrack sjajno pristajala pjesma Arsena Dedića, „Posljednji tango u Đevrskama“. I kao autentični prikaz groteskne manifestacije, ali i kao poruka koja ogoljuje nacionalističko orgijanje usmjereno prema Srbima u cjelini. Što opet ne znači da Vučić i Putin ne pružaju savršeni materijal za satiru svake vrste. Međutim, u Kaštelima toga nema ni u tragovima. Dragan Markovina za Peščanik.

16.02. (19:00)

Još jedan In memoriam

Petar Luković: Učitelj i oslobodilac

isac ne može ne biti duhovit. Duhovitosti Petar Luković je imao za izvoz i na vagone, uvek ga je pratio smeh. Najveće zadovoljstvo, to sam shvatio, bilo mu je da zabavi druge. To je bila srž njegovog bića. Na sve drugo bio je primoran. Zato je uspevao da nas zasmejava u najstrašnijim stvarima, i s najodurnijim likovima.

Duhovitost je u Lukovićevom slučaju bila kombinacija erudicije i kreativnosti, zrela bezazlenost, lucidnost, relaksiranost, znak čistoga srca, kultivisana naivnost, detinjastost, želja za igrom, kao i baš zato kritika svega, otkrivanje bolnih i bolesnih tačaka društva, razobličavanje pokvarenosti, i svoje i tuđe, samoironija.

Baš zbog te svoje izvorne prostodušnosti, nepotkupljivosti, racionalnosti, iznenađujuće normalnosti bio je svetlo mnogima ali i zazor i ludak za nacionalističku i korumpiranu većinu. Izgoreo je u tome, kao nezustavljiva, silovita zvezda među hladnim i pritvornim planetama i satelitima, jezivim crnim rupama, u beskrajnom prostoru ravnodušnosti svoje sredine, projurio je ovim tužnim, divnim i krvavim krajevima, sasvim svoj i naš, kažu na XXZ

16.02. (18:00)

Ekološki i zdrave kuće

Europa i Amerika se okreću konoplji: Kuće izgrađene od ‘zelenih’ cigli sve traženije

Cannabis sativa, biljka s tisuću i jednom molekulom, koja ima dugu tradicju i široku primjenu – kao narodni lijek, izvor tekstilnih vlakana za odjeću i izradu užadi ili začepljivanje rupa na brodovima. Cementna industrija odgovorna je za otprilike 8% emisija ugljikovog dioksida koje zagrijavaju planet, uz probleme stvorene nepropusnim površinama i niskim izolacijskim ili R-vrijednostima. Stručnjaci diljem svijeta sve su svjesniji da, ako želimo smanjiti emisije stakleničkih plinova, treba djelovati na svim područjima pa tako i u građevini. Građevinski materijal izrađen od konoplje u kombinaciji s vapnom očito je rješenje za građenje s niskim ugljičnim otiskom i pozitivnim utjecajem na klimu. Naime, konoplja tijekom uzgoja može apsorbirati do 15 tona CO2 po hektaru, kroz fotosintezu, što je dvaput više od šume koja raste na istoj površini. Green

16.02. (17:00)

Sorry, stari

Nasljednik grofova Drašković ipak možda neće dobiti natrag oduzetu zemlju, radi se o 16 tisuća hektara

Samo u Virovitičko-podravskoj županiji zatražen je povrat preko 16 tisuća hektara zemljišta, od čega je više od 4.700 ha na području Općine Sopje, a koje obrađuje 300 OPG-ova. No, hoće li biti vraćeni? Zemljište je to koje uredno obrađuju poljoprivrednici, a zakup plaćaju lokalnoj samoupravi. Prema novim dokazima, načelnik vjeruje da će tako ostati i dalje jer je predak grofa Nikolausa bio – mađarski državljanin. Pojašnjava kako je mirovnim sporazumom između Republike Hrvatske odnosno tadašnje Jugoslavije i Republike Mađarske još 1947. godine doneseno da su svi strani državljani obeštećeni. Između ostalih i Ivan Drašković, čije se zemljište želi vratiti. Nasljednik Nikolaus Peter živi u Austriji, iako često dolazi u Hrvatsku. Njegova obitelj bila je u vlasništvu i dvorca Trakošćan. Vlasnici OPG-ova su u strahu da će morati prestati obrađivati zemlju, no upravitelj Draskovicheve imovine umiruje da mjesta strahu nema. Telegram, Agroklub

16.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Policija je jutros po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) upala u Ministarstvo kulture i medija vezano uz istragu i daljnje izvide u slučaju nezakonitog trošenja novca iz fondova EU na Geodetskom fakultetu u Zagrebu (Index), Obuljen Koržinek: Ako je netko kriznu situaciju zloupotrijebio, onda će za to i odgovarati (tportal)
  • Rusi kažu da je Navaljnom pozlilo nakon šetnje, da su ga pokušali reanimirati… (N1)
  • Netanyahu odbacuje međunarodni pritisak za priznavanje palestinske države (Nacional)
  • Petrokemija uspješnije posluje kad ne proizvodi nego kad su postrojenja u punom pogonu (Lider)
  • Najbolje scene umiranja/smrti na filmu (Forum)
16.02. (15:00)

Sad su se sjetili

Đikić: Vojna (o)buka motivirana je isključivo HDZ-ovim predizbornim pridobivanjem desnih birača

Ako je već tako – ako, naime, sigurnost nema cijenu i ako novac nije problem – tko je branio HDZ-ovoj vlasti da u proteklih sedam godina u svakom pogledu ojačava oružane snage. Vlada je tek proteklih mjeseci počela povećavati vojničke plaće i poboljšavati uvjete vojne službe, ali to je i dalje nedovoljno da bi potaknulo mlade ljude na razmišljanje o vojnom pozivu. Nije učinjeno gotovo ništa da se novcem i drugim beneficijama jače stimulira dobrovoljno pristupanje vojnoj obuci, pa da se iz šireg bazena biraju budući pripadnici profesionalnog sastava oružanih snaga. Da, kupljeno je dvanaest višenamjenskih borbenih aviona, da, doći će više desetaka doniranih američkih borbenih vozila, kao i nekoliko – što doniranih, što kupljenih – američkih helikoptera, ali vrlo je upitno hoće li u roku od dvije godine biti razvijena još jedna, treća, gardijska brigada srednje težine, na što se Hrvatska prije više od tri godine obavezala NATO-u, Ivica Đikić za Novosti.

16.02. (14:00)

Duh slobode

U zatvoru umro Aleksej Navaljni

Navaljni, najistaknutiji kritičar predsjednika Vladimira Putina u Rusiji i snažan protivnik rata u Ukrajini, služio je zatvorsku kaznu u trajanju od 11 i pol godina zbog prevare, nepoštivanja suda i kršenja uvjetnih osuda. On je sve te optužbe odbacio kao izmišljene i politički motivirane. Bio je zatvoren u regiji Jamalo-Nenec na dalekom ruskom sjeveru, a da je mrtav, objavile su u petak ruske novinske agencije pozivajući se na zatvorsku upravu. N1

16.02. (13:00)

Za lijep pogled iz auta

Muzej suvremene umjetnosti – 15 godina nove zgrade: “Lokacija koja više liči na bunker nego kulturna institucija koja te zove da ju posjetiš”

Kako ocijeniti zadnjih petnaest godina rada zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u novoj zgradi? Ovaj muzej kao javna institucija, među ostalim, ima zadatak aktivno pratiti nova umjetnička kretanja te čuvati i izlagati umjetnička djela uglavnom nastala nakon 1950. godine. Koliko se MSU odmaknuo od tipične ideje muzeja kao primarno elitističke bijele kocke, koja predstavlja publici umjetnost izvađenu iz originalnog konteksta? MSU je u novu zgradu posebno namijenjenu za tu svrhu, nakon dugo iščekivanja, uselio 2009. godine. Veličina reklamnih panoa na Aveniji Većeslava Holjevca, velika udaljenost između zgrada i drugih sadržaja ukazuju na to da je okolni prostor više oblikovan po mjeri automobila nego pješaka. S obzirom na to da je Muzej smješten na križanju između dvije avenije – koje imaju tri ili više automobilskih traka za svaki smjer – senzibilnija urbanistička i prometna rješenja učinila bi boravak u njegovoj okolici ugodnijim. Za ostvarivanje bolje socijalizacije i privlačenje posjetitelja na tom prostoru važna je i kvalitetna arhitektura i umjetnička djela koja je okružuju. Kulturpunkt

16.02. (12:00)

I kamermani će ostati bez posla

Ove videe nisu napravili ljudi, nego AI. Razliku je sve teže uočiti


OpenAI, svjetski lider na polju umjetne inteligencije i kompanija koja stoji iza popularnog ChatGPT-ja, predstavila je novi AI model nazvan Sora, za koji tvrdi da može stvoriti “realistične i maštovite” videozapise. Kompanija je u jučerašnjoj objavi na svom službenom blogu navela da je Sora sposobna generirati videozapise u trajanju do 60 sekundi iz tekstualnih uputa (promptova), dodajući da može kreirati scene s više likova, specifičnim vrstama pokreta i jasnim pozadinskim detaljima. Usprkos impresivnim primjerima, OpenAI navodi da se na Sori još uvijek radi te da model ima “očite slabosti”, osobito kada su u pitanju prostorni detalji uputa. Konkretno, model ima problema miješanjem lijeve i desne strane te uzroka i posljedice. Dao je primjer stvaranja videozapisa na kojem netko grize kolačić, ali odmah nakon toga nema traga ugriza. Index

16.02. (11:00)

Radi nešto što nema konkurenciju

Strategija plavog oceana: organizacijska strategija za generiranje rasta i profita

W. Chan Kim ime je dobro poznato u Južnoj Koreji i svijetu jer se taj poslovni teoretičar zauvijek upisao u povijest kao suautor knjige iz naslova članka. Glavna sugestija je da se ne fokusira samo na natjecanje, već da se stvara i traži uvijek nešto novo. Cilj je stvoriti nov i neosporan tržišni prostor nekoj tvrtki u kojem će konkurencija zapravo biti nevažna. Tvrtka će se pozicionirati i graditi poslovanje prepoznajući želje i potrebe svojih kupaca za koje će potom ponuditi jedinstvena rješenja, usluge i proizvode koji će zadovoljiti te potrebe. Bit svega je inovativnost i aktivno razumijevanje potreba klijenata. Savjeti

16.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Ruske snage uskoro bi mogle zauzeti ključni grad na istoku Ukrajine, Avdijivku. Za to nisu krivi Ukrajinci, već Amerikanci, čeka se na odobrenje pomoći (Index)
  • Slavonski Brod ima najzagađeniji zrak u Europskoj uniji, Brođani već desecima godina od samog vrha naše politike traže pomoć (tportal)
  • Posao čišćenja stanova i kuća cvjeta nakon pandemije, vlasnik tvrtke za čišćenje: Nema mrtve sezone (N1)
  • Najam stana u Zagrebu jeftiniji od drugih u regiji, ali skuplji od Mađarske, BiH, Srbije… (tportal)
  • Ni u jednoj zemlji u Europskoj uniji nema tako malo vlasnika vlastita četiri zida kao u Njemačkoj. Mnogi smatraju da su uzrok visoki troškovi gradnje. No postoje i povijesni razlozi (DW)
16.02. (09:00)

Traže se ljudi s drugačijom diplomom

U Njemačkoj traju valovi otkaza i potraga za stručnjacima odjednom

Čitav niz njemačkih tvrtki već ukida na tisuće radnih mjesta – ali istovremeno ne prestaje kuknjava kako „nedostaju stručnjaci“. Obrazloženje za otkaze je uvijek slično: „opći okviri gospodarenja su se promijenili“. Tvrtke i čitave industrijske grane se moraju promijeniti ako žele ostati konkurentni. S jedne strane su tu i troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. Kako se čitavim tehnološkim rješenjima – kao što su motori s unutarnjim sagorijevanjem više ne proriče nekakva budućnost, tako su i stručnjaci s tih područja postali višak. No istovremeno se upravo panično traže stručnjaci koji će naći odgovor i tehnološka rješenja budućnosti, od umjetne inteligencije do tehnologije vodika. DW

16.02. (08:00)

Eh, da je to sam' tak'

Kako zaraditi dodatni novac pored redovnog posla

Na temi Žalopojke nezaposlenih na Forumu dotaknuli su se teme kako se od plaće teško živi. Nasjeli smo na priče o gig ekonomiji, side hustleovima, radiš kao stoka 40 sati tjedno i onda moraš voziti uber/wolt dodatno da preživiš jer to je super kul valjda, nije normalno više očekivati da se fino živi od plaće. Nemamo svi nekretnine za apartmane niti ih možemo svi zaraditi, kaže jedna forumašica. No, javlja se i mišljenje kako je potrebno stvoriti uvjete za pasivne prihode, jer se od mirovine već sada teško živi. Zarađivati sa strane se i može, a za to je najčešće potrebno izdvojiti nešto vremena. Neka od mogućih rješenja su: samostalni rad, e-prodaja, podučavanje, iznajmljivanje imovine, povremeni poslovi, pružanje usluga, monetizacija hobija… Više u članku koji donosi – Monitor

16.02. (00:00)

Ako ništa, zainteresira da istražiš o njemu iz drugih izvora

Bob Marley – One Love: utegnuto, uljepšano, našminkano

Novi film o Bobu Marleyju tipičan je primjer onog ostvarenja u kojemu je prisutnost estatea prenaglašena, a mogao bi postati i sinonimom za sve boljke takvih projekata. Ljudi koji posjeduju toliku razinu moći rijetko su jednostavni, a vjerojatno nikad nisu sveci poput one verzije Marleyja prikazanog u ovom filmu. Daje i premalo političkog konteksta da bi situaciju oko pokušaja atentata prenio onako zanimljivom kakva je bila, pa ako ste zainteresirani za shvaćanje šire pozadine ovog turbulentnog razdoblja, više sreće imat ćete gledajući dokumentarni film “Marley” Kevina Macdonalda iz 2012. Ravno do dna

15.02. (23:00)

Ni u mirovini nema mira

Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima

Na mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće. Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan po istim uvjetima kao radnicima. Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti. Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina. Index

15.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Turudić o prijavi nadređenih: Još jedan pokušaj moje difamacije (HRT)
  • Većina glavatih želvi (Caretta caretta) pronađenih u nedjelju na obali uvale Sakarun na Dugom otoku uginula je najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže (N1)
  • Buffet prodao dionice Applea i zbunio investitore, i dalje posjeduje više od 905 milijuna dionica u vrijednosti od oko 174 milijarde dolara (Poslovni)
  • Bitcoin ETF-ovi premašili tri milijarde dolara priljeva u mjesec dana od odobrenja (Lider)
  • Vaterpolo: Hrvatska nakon petaraca slomila Francuze i plasirala se u finale SP-a u Dohi (Sport klub)
  • Đelo Hadžiselimović: ‘Mirovina vam je praznik svakog dana. Samo daj Bože zdravlja’ (Tportal)
  • Uskoro stiže dokudrama Einstein and The Bomb na Netflix (Index)
15.02. (21:56)

Jer neće sam pasti s neba

Kako zaraditi dodatni novac pored redovnog posla

Tražite načine kako dodatno zaraditi novac osim svog redovnog posla? Donosimo vam nekoliko ideja koje biste mogli razmotriti:

  1. Samostalni rad: Ponudite svoje vještine i stručnost kao samostalni stručnjak na područjima kao što su pisanje, grafički dizajn, web razvoj, savjetovanje ili virtualna asistencija. Platforme poput Upworka, Freelancera i Fivera povezuju vas s potencijalnim klijentima.
  2. Podučavanje: Ako imate znanje u određenoj temi ili vještini, razmislite o podučavanju ili vođenju tečajeva online ili uživo. Možete podučavati akademske predmete, jezike, glazbu, umjetnost ili čak specijalizirane vještine poput programiranja ili fotografije.
  3. E-trgovina: Pokrenite internetsku trgovinu koja prodaje proizvode kao što su ručno izrađeni predmeti, umjetnička djela, vintage predmeti ili specijalizirani proizvodi. Platforme poput Etsyja, Shopifyja ili eBayja olakšavaju postavljanje i upravljanje vlastitim e-trgovinskim poslovanjem.
  4. Iznajmljivanje imovine: Ako imate neiskorištene prostore ili predmete, razmislite o njihovom iznajmljivanju radi dodatne zarade. To može uključivati iznajmljivanje sobe putem Airbnb-a, automobila putem usluga poput Turo-a ili opreme poput fotoaparata, alata ili vanjske opreme.
  5. Privremeni poslovi na pola radnog vremena: Preuzmite privremene ili polu-radne poslove kako biste zaradili dodatni novac, poput vožnje za usluge dijeljenja vožnje poput Ubera ili Lyftra, dostavljanja hrane putem usluga poput DoorDasha ili Postmatesa ili obavljanja zadataka putem TaskRabbita.
  6. Investiranje: Istražite različite investicijske prilike kako biste povećali svoj novac tijekom vremena, poput dionica, obveznica, investicijskih fondova, nekretnina ili platformi za posuđivanje od pojedinaca. Imajte na umu da investiranje uključuje rizik i važno je temeljito istražiti ili se posavjetovati s financijskim savjetnikom.
  7. Monetizacija hobija: Ako imate hobi ili strast, razmislite o načinima monetizacije. Možete prodavati svoja umjetnička djela, fotografije, ručne radove ili ručno izrađene proizvode na lokalnim tržnicama, internetskim platformama ili putem vlastite web stranice.
  8. Stvaranje sadržaja: Pokrenite blog, YouTube kanal, podcast ili račun na društvenim medijima posvećen temi koja vas zanima. Nakon što izgradite publiku, možete monetizirati svoj sadržaj putem oglašavanja, sponzorstava, partnerskog marketinga ili prodaje digitalnih proizvoda.
  9. Pružanje usluga: Pružajte usluge poput čišćenja kuće, čuvanja kućnih ljubimaca, održavanja travnjaka ili osobnog organiziranja ljudima u svojoj zajednici. Možete oglašavati svoje usluge lokalno ili putem internetskih platformi poput TaskRabbita ili Craigslista.
  10. Online ankete i istraživanje tržišta: Sudjelujte u online anketama, fokus grupama ili istraživanjima tržišta kako biste zaradili dodatni novac u slobodno vrijeme. Web stranice poput Swagbucksa, Survey Junkieja i UserTestinga nude prilike za zarađivanje novca dijeljenjem svojih mišljenja i povratnih informacija.

Prilikom odabira dodatnog posla, uvijek imajte na umu svoje vještine, interese i dostupno vrijeme te uvijek prioritizirajte održavanje zdravog balansa između posla i privatnog života.

15.02. (21:00)

Ako vidiš u Japanu konobara da trči za tobom, hoće ti vratiti pare

Razlika u kulturama: napojnica je negdje znak dobre volje, negdje obavezna, a negdje – uvreda

Iako napojnica u hrvatskim restoranima i kafićima nije obavezna, uobičajeno je zaokružiti iznos i konobaru ostaviti nešto više od onoga što se od njega traži na računu. Sličan princip vrijedi i za posjete frizerskim salonima, brijačima, za naručivanje taksija i slično. I dok je u SAD-u napojnica obavezna, u Japanu je ostavljanje napojnice uvreda konobaru – usluga se plaća novcem prema javno dostupnom cjeniku, a zahvalnost se može izraziti verbalnim putem. U Kini je desetljećima to bilo zabranjeno, a i smatra se nekim oblikom mita. Iznimka od pravila su turistički vodiči i vozači turističkih autobusa. Uvrijedit će se i u Južnoj Koreji, ali zato što su tamo ponosni i smatraju da su odgovarajuće plaćeni za svoj posao. Pun kufer

15.02. (20:00)

Ponovne napetosti u orbiti

Svemirsko hladnoratovsko prepucavanje Amerike i Rusije: od satelita do novog nuklearnog oružja

Razvoj događaja koji podsjeća na hladnoratovske napetosti ovoga puta se preselio u Zemljinu orbitu, za koju mnogi već smatraju da bi mogla postati sljedeće “bojno polje” svjetskih vojnih velesila. Prvi događaj, onaj planirane naravi, zbio se u svemirskoj bazi na Cape Canaveralu. S tamošnje lansirne rampe SLC-40, kojom upravlja Space Force, raketa Falcon 9 SpaceX-a lansirala je klasificirani teret u nisku orbitu. Misija USSF-124 obavijena je velom tajne, no neke pojedinosti ipak su poznate. U teretnom prostoru rakete kod lansiranja nalazila su se dva satelita za nadzor neba. Zatim je Rusija, kako su objavili, učinila velik napredak u svojem planu da u Zemljinu orbitu lansira – nuklearno protusatelitsko oružje. Takav je sustav navodno u pripremi, ali još nije lansiran. Imao bi mogućnost, navodno, uništavati suparničke satelite, od komunikacijskih, preko špijunskih, pa do nadzornih. Bug

15.02. (19:00)

Čovjek vrijednih ideja

Koliko Elon Musk zarađuje u jednoj sekundi: Gleda li se samo Tesla – iznos je fascinantan

Muskovo neto bogatstvo prijavljeno na 198,9 milijardi dolara. Muskova neto vrijednost određena je njegovim vlasničkim udjelima u raznim kompanijama: 20,5% u Tesli, 54% u Starlinku, 42% u SpaceX-u, procijenjenih 74% u X-u (bivši Twitter), preko 90% u The Boringu, 25% u xAI-u i više od 50% u Neuralinku. Od svih navedenih kompanija javno je dostupna samo dobit Tesle u 2023. godini u iznosu od 17,66 milijardi dolara. Na temelju njegovih 20,5% udjela u Tesli, Musk je od tvrtke zaradio 3,62 milijarde dolara. to je približno 114,80 USD po sekundi, 6887 dolara po minuti, 413.220 dolara po satu, 9.917.280 dolara po danu i 69.420.960 dolara tjedno, a govorimo samo o zaradi u Tesli… Revija HAK

15.02. (18:00)

Za one koji vole igrati dugoročno

Trezorski zapisi: Prinos na godišnjoj razini je 3,65 posto ako kupujete na dulji rok

Kupnjom jednog trezorskog zapisa nominalne vrijednosti 1000 eura s rokom od godine dana po dospijeću dobivate puni iznos od 1000 eura, a cijena koju plaćate je 964,88 eura. Na taj način ostvarujete zaradu od 35,12 eura, što donosi prinos od 3,65 posto godišnje. Ovisno o tome ako kupite jedan, pet ili deset zapisa, što odgovara nominalnoj vrijednosti od 1000, 5000 i 10.000 eura, ako ulažete na kraći rok od tri mjeseca, prinos na godišnjoj razini je 3,75 posto, a ostvarena zarada je manja zbog kraće ročnosti. Ako ulažete na godinu dana, prinos na godišnjoj razini je 3,65 posto, a ostvarena zarada je viša zbog duže ročnosti. tportal Od ponedjeljka se mogu kupiti novi Lider

15.02. (17:00)

Fair enough

Novinarka: 14 razloga zašto ne želim djecu

Novinarki BuzzFeeda je prekipjelo zbog stalnih ispitivanja kada će on i njezin partner s kojim je 8 godina imati djecu. Sad je sastavial članak gdje je navela da neće i otkrila 14 razloga zašto (Index):

  • 1. Skupa su
  • 2. Želi putovati svijetom
  • 3. Dovoljno joj je to što je zabavna teta
  • 4. Plaši me ideja o rađanju
  • 5. Želi se usredotočiti na svoje hobije
  • 6. Velika odgovornost i previše pritiska da ne pogriješiš i napraviš djetetu traumu
  • 7. Ima psa
  • 8. Ako požalite što ste dobili dijete, nema nazad
  • 9. Sviđa joj se odnos s partnerom baš takav kakav jest
  • 10. Ne podnosi zvuk dječjeg plača
  • 11. Voli slobodu bez djece
  • 12. Osjećala bi se krivom da donese dijete na ovaj svijet – ratovi, rasna netrpeljivost, klimatske promjene…
  • 13. Voli spavati
  • 14. Jednostavno ne želi biti majka
15.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Ujedinjeno Kraljevstvo je krajem prošle godine ušlo u recesiju. Japansko gospodarstvo također je u minusu (Forbes)
  • Turudić je prijavljen zbog susreta s Mamićem. Može li biti kažnjen? Kodeks sudačke etike ne predviđa nikakve kazne, već  je “kolegijalno upozorenje sucu da se nije ponašao primjereno” (N1)
  • U Kaštelima kao Krnju spalili likove Vučića i Putina (Index), reagirao i Vučić: Kod njih je tradicionalno da spaljuju, sve što mogu da spaljuju su lutke (Dalmatinski portal)
  • Robert Jarni smijenjen s mjesta izbornika U-17 reprezentacije jer je rekao da će navijati za Betis umjesto za Dinamo (Večernji)
  • Kultno zagrebačko kino Tuškanac pustilo je pipke po gradu: Ne morate ići samo u multiplekse (tportal)
  • Kovanica od 2 eura s likom Grace Kelly danas vrijedi 4000 eura (N1)
15.02. (15:00)

For je nami mila majka. For je naša Jamajka

Ususret biografskom filmu o Bobu Marleyju – One Love

Bob Marley je zapravo bio prva velika međunarodna zvijezda iz takozvanog Trećeg svijeta. Jamajka je kolijevka reggae-glazbe, koja je na otoku nastala šezdesetih godina prošlog stoljeća. To je bilo vrijeme društvenog previranja i nereda, kriminalci su zavladali ulicama. DJ-evi su puštali glazbu na otvorenom, razvili su taj žanr iz postojećih pravaca kao što su jamajkanska narodna glazba mento, ska, soul i jazz. Bob Marley je razvoju te glazbe utisnuo svoj pečat. Opušteni ritam koji u isto vrijeme pokreće bio je odličan nosilac poruka mira i ljubavi. Marleyjevi tekstovi sadrže mnogo religiozne retorike, ali su i životni, pričaju o diskriminiranoj manjini, smješteni su u geto, govore o ropstvu i nepravdi. Bob Marley je reggae učinio toliko prepoznatljivim u svijetu da ga je UNESCO proglasio svjetskom nematerijalnom baštinom. Sada biografija „One Love” podiže filmski spomenik velikom glazbeniku. DW

15.02. (14:00)

Susjedi nas stalkaju

Koje države najčešće guglaju u Europi? Hrvatska najpopularnija u BiH i Sloveniji


Hrvati prema ovoj mapi najviše guglaju Njemačku. Što se tiče ostatka Europe, promatrajući ovu mapu, vidimo da ih ima dosta opsjednutih SAD-om. Od Rusije, preko sjevera Europe do Zapada, svi vole vidjeti što se kuha preko bare. N1

15.02. (11:10)

Na crnoj listi eko-aktivista: Taylor Swift proizvela 1100 puta više emisija CO2 nego prosječna osoba

15.02. (11:00)

Autić na daljinski

Rimac je dobio 180 milijuna eura javnog novca da ga troši na gotove proizvode drugih kompanija

U vladinom planu doslovno piše da Rimac ne razvija tehnologiju kojom će se vozilo kretati bez vozača nego samo razvija automobil koji će implementirati tehnologiju koju će netko drugi izmisliti. Nije bilo javnog natječaja, a Rimčeva tvrtka bila je jedina privatna koja je ušla u nacionalni plan. Predstavnicima vlade iz Rimčeve tvrtke su rekli kako mogu stvoriti funkcionalno autonomno vozilo i cjelokupnu infrastrukturu za njegovo korištenje u svega par godina. Obećali su autonomno vozilo pete razine (a ovo kupljeno je četvrte). Još su i predstavili prototip vozila, ali na daljinski. Index O tome koliko su realni ciljevi pričaju i na Forumu. Zanimljiva je rasprava i na Redditu, gdje korisnici pričaju iz prve ruke kako je raditi kod Rimca.

15.02. (10:30)

Sponzorirana vijest

Dubinsko kemijsko čišćenje namještaja od 24 eura


Ponuda uključuje dubinsko kemijsko čišćenje namještaja u organizaciji specijaliziranog servisa za čišćenje i održavanje Loir Pearl Clean. Klikom na “kupi” birate dubinsko kemijsko čišćenje:

  • L kutne garniture i kemijsko pranje jednog tepiha do 2 m2 za 24 €
  • trosjeda i dvosjeda i fotelje za 32 €

Trajanje kemijskog čišćenja: 1 – 2 h. Moguća nadoplata za čišćenje madraca, nadmadraca, fotelja, dodatnog ležaja, taburea, stolica, tepiha i slično: po dogovoru. Rok iskoristivosti: 28.3.2024. Više detalja pogledajte na linku.

15.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Pucnjava na paradi Super Bowla u Kansas Cityu, ima mrtvih i ozlijeđenih, policija tvrdi da nije riječ o terorizmu, već svađi koja je eskalirala u nasilje (tportal)
  • Prva pučinska vjetroelektrana na Jadranu mogla bi krenuti u gradnju 2026. godine (Forbes)
  • Viktor Orban prolazi najveću krizu vlasti, skandal vezan uz pomilovanje suučesnika osuđenom zlostavljaču djece, predsjednica vlade i ministrica podnijele ostavke. Kritike sve glasnije, a izbori mu se bliže (N1)
  • Nedostatak vozača autobusa u Rijeci – 55 ih je na bolovanju i godišnjem odmoru, reduciran broj linija (HRT)
  • Galebarenje – umijeće zavođenja turistica – je stari dalmatinski ‘zanat u izumiranju’ (HRT)

15.02. (09:00)

Država kao firma

Šajatović: Da je meni četiri godine vlasti…

…prvo bih se četiri godine smisleno pripremao. Garancija neuspjeha je doći na vlast bez detaljno pripremljenog i razigravanog plana po svim pravilima kriznog menadžmenta kakav se primjenjuje kad se neki novi vlasnici spremaju preuzeti problematičnu tvrtku. HDZ-u vođenom predsjednikom stranke i premijerom Andrejom Plenkovićem nema se što savjetovati. Dokazali su da znaju kako osvajati izbore. Savjeti bi imali smisla samo za stranke čiji bi lideri ozbiljno željeli preuzeti vlast. Prvu od četiri godine pripreme za preuzimanje vlasti ozbiljna ekipa potrošila bi za desetosatni dnevni rad na samoobrazovanju. Lider mora imati viziju, hrabrost i znanje. Sve drugo brzo završi u papazjaniji. Ima li više od tri prioriteta, kandidat za budućeg premijera pao je na ispitu. A tu je još i krizni menadžment. Miodrag Šajatović za Lider.

15.02. (08:00)

Dnevnik, ali iskrena verzija

Prime Time: Smai-laga

Toksična rupetina. Hrpa otrova. Sramota i voajerizam. To je Hrvatska ovaj tjedan, kažu u novoj epizdoi autori satirične emisije (koja zapravo komentira političke i ruge aktualnosti)  Prime Time.

15.02. (00:00)

Prebacujemo se na društvene igre

Gaming sektor u problemima: Izrada videoigara sve skuplja, nove ‘igrače‘ guše velike kompanije

Pala je i upotreba, odnosno vrijeme igranja pa je tako 2021. godine prosječan gamer provodio 16,5 sati tjedno u igrama, a godinu dana kasnije je taj broj pao na 13 sati. Također, smanjio se i udio stanovništva koji igra. Još jedan veliki problem su masovna otpuštanja. Sektor videoigara otpustio je 8500 radnih mjesta u 2022. godini te 10500 u 2023., a otpuštanja su se prelila i u 2024. pa je samo u siječnju zabilježeno više od 6200 otkaza. Najlakši odgovor na pitanje zašto se sve ovo događa svakako je oporavak od pandemije. Videoigre, kao i mnoge druge online aktivnosti poput e-trgovine, doživjele su velik rast tijekom pandemije te se sada vraćaju na neke predpandemijske, normalne, razine. Lider

14.02. (23:00)

No ga intereso - dok pije svoj espresso

Mario Knezović (Zoster) – Mi smo i danas u situaciji da se puno moralizira o prošlosti. Time valjda izbjegavamo da se bavimo samim sobom u sadašnjosti

Gorčine na ovim prostorima ima puno. Čovjek je uvijek tabula rasa. On uvijek sve iznova proživljava. Nebitno je koji je sistem. Pa zato i čitamo knjige koje su davno napisane i filmove koji su davno snimljeni jer osjećamo tu poveznicu da je netko prije nas proživio nešto što mi upravo proživljavamo, bez obzira na kostime koje nose. Priča se uvijek tiče ljudi i ljudskih odnosa. Tadija ima takve koordinate u kojima on pokušava biti normalan, ali mu to ne uspijeva. Recimo pjesma „Treba mi keš“, ona je bitna karika u razumijevanju albuma, iako nije rađena da bi bila sad neki veliki hit. U njoj Tadija pokušava igrati po pravilima sistema, ali svaki put ispuši. On je rezigniran i pun gorčine. Otud ono; da se hoće zahvalit, potom polit benzinom i sve zapalit. Nakon toga on donosi odluku i pristaje da bude najgori. I ispostavlja se da je on najbolji u tome što je najgori – kaže frontmen benda Zoster pred veliki samostalni koncert u Zagrebu na kojem promoviraju novi album “Najgori”, za Ravno do dna.

14.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Prvi na svijetu: 13-godišnji dječak izliječen od smrtonosnog, rijetkog raka mozga – radioterapija ponekad može usporiti širenje agresivnog tumora, ali nijedan lijek se nije pokazao učinkovitim… svi ostali pacijenti ne prežive dulje od dvije godine (N1)
  • Srbija se naoružava, Vučić likuje: Repelent (sustav za uništavanje dronova) je stigao, odličan je (tportal)
  • Ustavni sud: Izostanak dogovora Milanović – Plenković oko Gaze nije sustavni problem (Faktograf)
  • Nominacije za Porin 2024. – Sve je isto k’o i lani (Ravno do dna)
  • Kuća slavne obitelji Gucci u Rimu prodaje se za 16 milijuna dolara (Forbes)
  • Krankšvester na Valentinovo objavili novi studijski album (Ravno do dna)
14.02. (21:00)

Amen

Novim sporazumom države i Crkve kanonsko pravo postaje važnije od zakona

Krajem prošle godine, Vlada i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) sklopile su sporazum kojim se Katoličkoj crkvi omogućava da traži povrat imovine u ime povijesnih crkvenih društva i vjerničkih udruženja koja već odavno ne postoje, a za koje Kaptol tvrdi da je njihov pravni sljednik. Kao dokaz, bit će dovoljno da se nadležne crkvene vlasti pozovu na kanonsko pravo, pri čemu se državna tijela obavezuju prihvaćati takve potvrde izdane od mjerodavnih crkvenih vlasti. Potpisanim dokumentom Katoličkoj crkvi se daje isključivo pravo da ona određuje čiji je pravni sljednik, a važeći državni propisi se ne spominju. Do sada se pitanje povrata imovine Crkvi vezivalo isključivo za onu imovinu koja je oduzeta Katoličkoj crkvi za vrijeme SFRJ, od 1945. godine nadalje. Ovaj Sporazum između Vlade i HBK ide puno šire.

Teoretski, neka župa ili (nad)biskupija mogle bi polagati pravo na imovinu čak i iz XII stoljeća, kada su nastajala prva bratstva i pobožne udruge u Hrvatskoj, samo je potrebno da nadležna crkvena vlast izda potvrdu da je neka (nad)biskupija ili župa pravni sljednik. Faktograf

14.02. (20:00)

Nije neuspjeh, već samo nesretni pokušaj

Najveći tehnološki kiksevi u 2023: Titan, Cruise i Upside Foods

MIT Technology Review objavio je svoju godišnju listu najgorih tehnologija u prošloj godini, a jedna tehnološka katastrofa se posebno ističe. Radi se naravno o podmornici Titan koja je implodirala u pokušaju do dođe od potopljenog Titanica. Iako su svi upozoravali Stocktona Rusha, tvorca podmornice, da njegova podmornica nije sigurna, on je ignorirao upozorenja i zanemario inženjering u korist svojih ludih želja s čime je odveo četvero ljudi u smrt. Na drugom je mjestu tvrtka koja je najavila proizvodnju sintetičkog mesa, da na kraju nije proizvela to što je najavljivala. Uz to, porcija njihovog proizvoda preskupa je u odnosu na postojeću ponudu. Treća je tvrtka Cruise koja je izbacila prve robotaksije, i to u San Franciscu, no koji su ubrzo povučeni s ceste zbog prevelikog broja prometnih nesreća. Spomenimo još i “kredite za hlađenje” – Solarni geoinženjering je ideja da se planet ohladi ispuštanjem reflektirajućih materijala u atmosferu. No, to je težak koncept, jer neće zaustaviti efekt staklenika – samo će ga maskirati. Lider

14.02. (19:00)

Ne može nas više ništa toliko začudit

Sasquatch Sunset – ovo bi mogao biti najčudniji film godine

Glavne uloge igraju Riley Keough i Jesse Eisenberg. Film su režirali David i Nathan Zellner, a scenarij za film napisao je David. na Sundance-u, gdje su ga dočekale većinom pozitivne kritike. Film trenutno ima ocjenu 77% na Rotten Tomatoesu. Dok nekima nije jasno zašto je takvo nešto uopće snimljeno, drugi pišu da će film biti odličan. Zbog ovih razlika u mišljenju, neki pojedinci usporedili su Sasquatch Sunset s filmom Swiss Army Man, koji je također podijelio publiku, ali je s vremenom postao kultni klasik. Index

14.02. (18:00)

Nisu samo hormoni

Ljubav ima pozitivan utjecaj na mozak i organizam, “opasne situacije” mogu dodatno zbližiti parove

Kad se zaljubimo naše tijelo izlučuje cijeli koktel hormona: serotonin, feniletilamin, dopamin i oksitocin. Većina tih hormonskih transmitera nastaje u mozgu. Zaljubljeni prolaze kroz nekoliko faza, ovisno o tijeku ljubavnog odnosa: od dopamina i feniletilamina, koji izazivaju erotsku privlačnost prema drugoj osobi. Druga faza uključuje fizički dodir, a dokazano je da ljubljenje poboljšava metabolizam. Bujica zaljubljenosti ima veze s neuronskim aktivnostima područja mozga koja su uključena u nagrađivanje, motivaciju, emocije i seksualno uzbuđenje. Važan za partnerstvo je i hormon nježnosti – oksitocin. Ne treba posebno objašnjavati da to vodi prema seksu, koji, pokraj dobrobiti za fizičko, ali i psihičko zdravlje, uključuje potrošnju energije. No, hormoni se ne trebaju gledati izolirano od drugih čimbenika koji se javljaju kod ljubavi. Da bi se ljubav spasilo od svakodnevice endokrinolozi savjetuju da se primjerice ponekad izloži nekoj opasnoj situaciji, poput vožnji „vlakom smrti” u zabavnom parku. Opasne situacije zbližavaju parove. DW

14.02. (17:08)

Preporuke za Valentinovo: najbolji ljubavni filmovi svih vremena

14.02. (17:00)

Nek se samo drži repanja

Kanye West – Vultures: daleko od Kanyeovih klasika, no ima što za reći

Album krasi interesantan i dobar izbor featura, široka paleta ugođaja, inovativna Kanyeova produkcija i Ty Dolla $ign koji je i više nego ispunio očekivanja. Najveća mana ovoga albuma definitivno je loše miksanje zvukova u studiju. Na nekim pjesmama možda i možemo reći da je malo grublje miksanje i namjerno odabrano, ali postoje i primjeri na kojima su vokali pretihi u usporedbi s instrumentalom. No, summa sumarum, može se reći da se radi o dosta dobrom albumu, kažu recenzenti Muzike.

14.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Benčić za Index: Plenkoviću mama sredila da ne ide u vojsku, a slao bi druge
  • Tema dana: (Anti)Valentinovo – Što mislite o običaju obilježavanja Valentinova? Prakticirate ili smatrate da se radi o komercijalizaciji? Rasprava na Forumu
  • Bitcoin ETF-ovi premašili tri milijarde dolara priljeva u mjesec dana od odobrenja (Lider)
  • Čaj od maslačka: čisti jetru i pomaže u mršavljenju (N1)
  • Nakon 19 godina, Varaždin se konačno rješava ukletih bala smeća deponiranih u gospodarskoj zoni Brezje. Radi se o 100 tisuća tona otpada, cijeli posao stajat će oko 29 milijuna eura, a sve će platiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH (Danica)
  • Tportal danas u zagrebačkoj Laubi drugu godinu zaredom dodjeljuje nagradu Vizionar godine u pet kategorija – gospodarstvo, tech, društvo, kultura i sport
14.02. (15:00)

Nema sitnih riba

Kriminal kod nas vezan najviše uz pranje novca

Među najzvučnijim sagama te vrste u Hrvatskoj unazad nekoliko godina svakako je ona o plinskoj aferi u Ini, s jednim od bivših direktora u kompaniji Damirom Škugorom te tvrtkom OMS upravljanje kao glavnim protagonistima. Doduše, u toj priči naročito je pamtljiva ispala i uloga jednog sporednog lika, umirovljenika na čijem računu je završio basnoslovan iznos. Prema Europolu, vrijednost sumnjivih aktivnosti i transakcija koje se koriste na području Unije kreće se između 117 i 210 milijardi eura. Isto tako, procjene govore da 70 posto kriminalnih mreža aktivnih u EU koristi neki oblik pranja novca kako bi financirale svoje operacije i prikrile svoju imovinu, kao i da ih 80 posto zlorabi legalne poslovne strukture za svoje kriminalne aktivnosti. Poslovni

14.02. (14:47)

Jastrebi – prirodno rješenje za problem vrana u urbanim sredinama

14.02. (14:00)

Razgovor ugodni

Jergović: Ja sam bosanskohercegovačka književnost

U bogatom jednosatnom razgovoru koji možete pogledati na ovoj poveznici, najplodniji suvremeni pisac južnoslavenskih jezika govorio je o politici u Hrvatskoj i BiH, bezosjećajnosti za drugoga, izgonu Ive Andrića iz hrvatske književnosti, genijalnosti Emira Kusturice, mitovima o Sarajevu, vlastitom položaju u ovdašnjim kulturama, istupanju iz PEN-a BiH, ali i o Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. te Sarajevskom procesu godinu dana ranije… Stvari su jednostavne: možeš ljude prognati iz svoje kulture i iz njihovog grada, ali računaj da će to biti trajno. Hrvati su jednom istjerali Andrića iz hrvatske književnosti, i to je ostalo zauvijek: danas je Andrić veliki jugoslavenski pisac i nobelovac, veliki srpski pisac, veliki pisac bosanskih Hrvata, ali s hrvatskom književnošću on nema veze, jer ga je ta književnost iz sebe istjerala i ukinula ga. Ta vrsta nacionalističke histerije nema smisla ni u slučaju Hrvata Ive Andrića ni u slučaju Bošnjaka iz Sarajeva Emira Kusturice, kao ni u jednom drugom slučaju. Novosti

14.02. (13:00)

Scenarij filma "Dan poslije sutra"

Naglo gašenje Golfske struje donijet će zimu u Europu, što bi moglo unišititi poljoprivredu

Golfska struja je dio mnogo većeg sistema struja koji se naziva Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC), nazvana još i ‘pokretna traka oceana‘, ona transportira toplu vodu prema površini oceana na sjeveru, odnosno od tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi. ‘Motor‘ te pokretne trake nalazi se kod obala Grenlanda, a zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena, sve više slatke vode dolazi u Sjeverni Atlantik što usporava čitavu stvar. Prema rezultatima, europska će se klima hladiti za oko 1°C po desetljeću, a neke će regije čak doživjeti hlađenje od preko 3°C po desetljeću – puno brže od današnjeg globalnog zagrijavanja od oko 0,2 C po desetljeću. Osim što bi se mnoge zemlje zamrznule, to bi proširilo arktički led južnije i dodatno zagrijalo južnu hemisferu, promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo stanje u amazonskoj prašumi. Jutarnji, N1

14.02. (12:00)

Ne baš najljepši ukras za balkon, ali ok

Trend uštede energije: Balkonske elektrane sve su jeftinije i sve popularnije u Europi

Balkonska elektrana proizvodi ekološki prihvatljivu električnu energiju izravno na mjestu potrošnje, što ne samo da smanjuje ovisnost o tradicionalnim opskrbljivačima energijom, već i emisiju CO2 u kućanstvima. Balkonska elektrana Green Solar od 800 W, na primjer, predstavlja učinkovito rješenje u ovoj kategoriji. Takvi sustavi dizajnirani su da zadovolje značajan udio dnevne potražnje za električnom energijom i mogu proizvesti između 600 i 900 kilovatsati (kWh) električne energije godišnje, ovisno o lokaciji i orijentaciji. Osim toga, mogućnost isporučivanja viška električne energije u javnu mrežu i primanja naknade za to nude dodatne potencijale financijskih ušteda. Revija HAK

14.02. (11:00)

Postat će dostojan svog imena

Grenland sve zeleniji, količina vegetacije udvostručila se od 80-ih

Dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare i šikare. Samo su se močvare u tom razdoblju učetverostručile. Visoke temperature zraka dovele su do velikog gubitka leda, što je uzrokovalo i topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine, koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a oslobađa ugljikov dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje. Index

14.02. (10:30)

Sponzorirana vijest

Ultrazvuk dojki i pazušnih jama za 33 eura


Ponuda uključuje ultrazvuk dojki i pazušnih jama u Ustanovi za zdravstvenu skrb Vaš pregled. Ponuda se koristi na lokaciji: Trpinjska ulica 5a, Zagreb. Pretraga se preporučuje ženama svih dobi i može se raditi u svim fazama ciklusa. Preporučuje se preventivno obavljanje ultrazvuka dojki bar jednom godišnje već od 25. godine . Rok iskoristivosti: 22.3.2024. Cijena s 40% popusta je 33 eura. Detalje pogledajte ovdje.

14.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Izraelci: Imamo snimku šefa Hamasa. Bježi kroz tunel sa ženom, djecom i bratom (Index)
  • Analitičar o Trumpovoj izjavi za NATO: U predizbornoj kampanji govori se sve i svašta pa tako i Trump ima svoje ekspozee. No, kad se dođe na dužnost predsjednika, onda se sasvim drugačije razmišlja i govori (N1)
  • Mali trgovac pritisnut Zakonom o trgovini: Ako se nešto ne promijeni – zatvaram ujesen , čim ispucam sve radne nedjelje (Forbes)
  • Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice? Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjerničku spremnost da svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti sudjeluju u Kristovoj žrtvi (tportal)
  • Zagrebačka Nama na Ilici zaštićeno je dobro te će budući investitor morati zadržati trgovinsku namjenu, iz Grada tvrde kako je i zgrada na Kvatriću dovoljno zaštićena (Forbes)
14.02. (09:00)

Svi gledamo kako proći što jeftinije

Bankarske naknade: Usluge variraju od banke do banke, no neke su povoljnije od drugih

Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2022. dosegnuli su 802,6 milijuna eura, što je 16 posto više nego godinu ranije. U prošloj godini zabilježen je blag pad prihoda od naknada. Kako banke nisu smanjivale naknade i provizije u svojim tarifama, može se zaključiti da su građani i poduzetnici reducirali troškove koristeći jeftinije bankarske opcije. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, zatim naknade vezane uz kreditne kartice i one za vođenje računa. Vođenje računa najviše naplaćuje Addiko banka, a najmanje PBZ. Erste banka besplatno nudi online bankarstvo, dok se bezgotovinska plaćanja razlikuju. Prilikom plaćanja u poslovnici najnižu fiksnu proviziju (jedan posto) imaju HPB i PBZ, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka. tportal

14.02. (08:00)

Nema profita bez rizika

Otvaranje tvrtke vani: i u drugim državama porez na dobit je visok

Poduzetnici često očekuju da su porezne stope, pogotovo poreza na dobit, povoljnije u drugim zemljama na koje se gleda kao atraktivnije za poslovanje. Ipak, u pravilu sve države zapadne Europe imaju više stope poreza na dobit nego Hrvatska. Teško da se motiv za ‘premještanje poslovanja‘ može pronaći samo u poreznim stopama, osim ako se ne planiraju iskoristiti posebne pogodnosti sustava koje mogu efektivnu stopu poreza na dobit znatnije sniziti, poput patent boxa i slično. Lider

14.02. (00:00)

Sve planirati, pogotovo ako si uglavnom spontan

Mikroučenje: Kako postaviti pametne ciljeve

SMART – Specific, measurable, achievable, relevant, time bound… Kad si zadajete ciljeve, postavite si neka pitanja, poput što točno želite postići i zašto je to važno. A da biste ga ostvarili, cilj mora biti mjerljiv – u smislu koliko novaca, kila i slično, što već želite postići. Nadalje, bitno je koliko je vaš cilj realan i ostvariv, ali i dugoročan i u skladu s vašim vrijednostima. Posljednje je vezano uz vrijeme ,a ono se odnosi na neki rok koji ste si zadali za postizanje određenog cilja. Lider

13.02. (23:00)

Hrvatska: toliko sigurna da u nju iz Srbije bježi i kumčad srpskog predsjednika

Dežulović: Priča sa srećnim završetkom

Miloš i Uroš, dva mlada i talentovana srpska kriminalca, sinovi starog i prevejanog srpskog kriminalca, od srpske policije ne bježe, naime, ni u Rusiju ni u Republiku Srpsku ni u Crnu Goru, već ravno u – Hrvatsku!

I to ne u neki zabijeni kutak Hrvatske, ne u predgrađe Gospića ili gustirnu svjetionika na Palagruži, već u sam Zagreb! I to ne pod lažnim identitetom i maskama na kakvom divljem karnevalskom partyju, ili u diskreciji zatvorenog VIP-separea, već u lajvu na Instagramu, spremno pozirajući za svoje vjerne followere iz srpske policije! Ne znam za vas, ali meni to govori sve o Republici Hrvatskoj: stari Petar Panić Pana u četvrtak zove svoja dva mamlaza i kaže im kako ima pouzdanu informaciju da će za koji sat u Salon za negu tela i masažu banuti policija s nalogom za hapšenje, Miloš na to kaže “upičkumaterinu, šta ćemo, gde da bežimo?”

Nakon što ocijene kako im je najsigurnije pobjeći u Hrvatsku – taj trenutak meni o Republici Hrvatskoj govori više od onoga kad je Andrej Plenković ocijenio kako mu je za državnog odvjetnika najsigurnije instalirati Ivana Turudića.

I bez obzira kako završila ta priča – hoće li Miloš i Uroš produžiti u Austriju, odletjeti u Kanadu ili ostati u Zagrebu i otvoriti dječji vrtić, knjižaru ili Salon za tradicionalnu srpsku negu tela, hoće li dobiti državljanstvo i siguran posao u Državnom odvjetništvu ili će na koncu biti uhapšeni i izručeni Srbiji – već sama činjenica da im se u panici i brzini, s policijom za petama, najboljom i najrazumnijom idejom učinila Hrvatska, meni je dovoljna. Republika Hrvatska: prvo što vam padne na pamet kad vas traži srpska policija. Boris Dežulović za N1.

13.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Nacional: Šefica Uskoka namjerno spriječila sigurnosnu provjeru Ivana Turudića. Plenković je pritisnuo, Milanović: Plenković gura Turudića samo da se spasi od progona, laže, štiti kriminalce i želi sakriti istinu (Nacional)
  • Turudići lani kupili 160.000 m2 zemlje. Pred kandidaturu za DORH prebacili sve djeci (Index)
  • Hrvatski sabor se zbog obnove nakon potresa odlučio preseliti u vojarnu Petar Zrinski na Črnomercu, u sklopu koje se nalazi i Hrvatsko vojno učilište Franjo Tuđman (tportal)
  • Preminuo je Šandor Dembitz, umirovljeni profesor zagrebačkog FER-a, najpoznatiji kao autor sustava Hašek – ispravi.me (Srednja)
  • Koje su škole završili najbogatiji ljudi na svijetu: Arnault je išao na Politehnički fakultet u Parizu, Musk diplomirao na Sveučilištu Pennsylvania, Bezos ima diplomu elektrotehničkog inženjerstva i računalnih znanosti na Princetonu, Zuckerberg je studirao na Harvardu, ali je odustao, kao i Bill Gates (N1)
  • Vaterpolo: Hrvatska je u polufinalu SP-a, pobijedili Srbiju 15:13 (Index)
  • Vježbali biste, ali vam se ne da? Evo par savjeta: Postavite realne ciljeve, kombinirajte vježbanje s aktivnostima koje volite, povežite se s drugima i dijelite ciljeve (Nacional)
13.02. (21:00)

Još jedan odlazak velikana

Pera Luković – inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Perini fanovi širom velike države čekali su njegove tekstove u rubrici “Singlovi” u Džuboksu, štivo koje je razobličavalo kič u rock’n rollu i smeštalo na pravo mesto neke yu rock legende. Bili su to tekstovi koji odišu duhovitošću, a kasapljenje se podrazumevalo. Biće da su mnogima pomogli da se okanu ćorava posla i da muziku slušaju samo u iznudici. Strahovali su gitaroški heroji i kompozitori, pogotovu tekstopisci, samozvane i istinske veličine; taj segment njegovog pisanja i uređivanja, kažu poznavaoci, obeležila je recenzija albuma „Prva plovidba“ grupe Galija. Omiljeni Lukovićevi pacijenti bili su Smak i YU grupa.

A onda su došle tragične devedesete, Petar Luković je kao kolumnista Borbe i Naše borbe,  zamenik urednika Vremena, dopisnik Ferala, te autor značajnih napisa u rubrikama „Ćorava kutija“ i „Pero s onoga svijeta“ bio orijentir misleće Srbije. Galerija likova koji su obeležavali Srbiju, neimaštinu i agresiju na susede, postajala je gomila karikiranih i ruglu izvrnutih likova, učesnica i učesnika u dijalozima od kojih bi nam na mahove bivalo lakše i podnošljivije. Ti su napisi inaugurisali novi pristup pisanju, ali i čitanju, doživljaju pročitanog i usvojenog. Možda je to u Srbiji tih godina bila pilula sa placebo efektom, ali nam je sigurno bilo bolje, makar i na trenutak. O pokojnom novinaru Petru Lukoviću. Lupiga

13.02. (20:00)

Još malo pa će da nas voza

Rimac uzima gotov izraelski sustav za robotaksije

Inače, Rimčeva firma je još u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iz 2021. godine, na temelju kojeg je dobila gotovo 180 milijuna eura europskog (dakle i našeg) novca za projekt robotaksija, navela: “Za sam autonomni sustav vožnje, odnosno umjetnu inteligenciju koja upravlja vozilima putem senzora i kamera odabrali smo tvrtku koja je među 3 vodeće u svijetu u tom području te na taj osigurali maksimalnu sigurnost u prometu u trenutku izlaska flote vozila na ulice”. Dodali su kako su uvjerenja da “samostalan razvoj sličnog sustava nije potreban budući da bi iziskivao dugogodišnji razvojni proces i višestruke razvojne troškove od cijene ovog projekta.”

Nije jasno jesu li već tada ciljali na tvrtku Mobileye jer se ime tvrtke u Planu oporavka i otpornosti ne spominje, no jasno je da projekt jako kasni i uz činjenicu da Rimčeva firma tehnologiju umjetne inteligencije koja upravlja robotaksijima uzima od druge firme i ne razvija je samostalno. Podsjetimo da je terminal za robotaksije trebao biti gotov još 2022. godine, a da je krajnji rok pokretanja komercijalne usluge bila 2025. godina. Isto tako nije jasno kako točno Rimac planira dosegnuti petu razinu autonomije robotaksija, koju je obećao u Planu oporavka i otpornosti, kada je najviša razina koja je dosad testirana s Mobileyevim sustavom četvrta razina. Index Pogledajte kako cijelu stvar komentiraju na Forumu.

13.02. (19:00)

Uz osmijeh - rani kandidat za album godine

The Smile nisu tek sporedni projekt Toma Yorkea i Jonnyja Greenwooda niti pak “Radiohead za siromašne”

Pokazao je to najprije nastupni album A Light For Attracting Attraction pa singlovi Wall Of Eyes, Bending Hectic i Friend Of A Friend kao najava novog albuma a onda i friški drugi album Wall Of Eyes, koji je u svakom pogledu korak dalje od veoma dobrog prvijenca te jedan od ranih kandidata za album godine. Za razliku od debuta u kojem se dalo očitati natruhe post punka okađenog rockom sedamdesetih i prog-rockom sa slojevitim riffovima kao nekom vrstom čvršće verzije Radioheada (čemu je svakako kumovalo i bubnjanje Toma Skinnera), nastupni singl Bending Hectic dao je naslutiti da će novi projekt donijeti širenje zvučne slike u glazbenoj verziji sinemaskopa, Zlatko Gall za Mixxer

13.02. (18:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Prošle godine neviđeni pad generiranja energije iz ugljena i plina, što je rezultiralo smanjenjem emisija CO2 za 19%

U prošloj je godini generiranje energije iz ugljena palo za 26%, a iz plina za 15%, što je ukupno smanjilo štetne emisije energetskog sektora za 19%. Istodobno je te tradicionalno zagađivačke izvore energije u velikoj mjeri Europa zamijenila obnovljivim izvorima, koji su u prošloj godini bili zaslužni za 44% udjela u proizvodnji električne energije. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, dominirali su s rekordnim udjelom od 27% u proizvodnji električne energije. Osim toga, dobra vijest je da su, prvi puta ikad, vjetroelektrane proizvele više energije od termoelektrana na plin. Zabilježen je i ponovni snažni povratak hidroelektrana, pa su, kada se pribroje i nuklearne elektrane, takvi “čisti” izvori proizveli više od dvije trećine električne energije u EU. (Bug)

13.02. (17:00)

Pogled u budućnost

Hrana iz budućnosti, ali problemi iz sadašnjosti

Doručak 2050.: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna “salata doručak” od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime.
Ručak 2050.: sočna “pljeskavica” i pikantna “kobasica”, koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.
Večera 2050.: skromna večera sastoji se djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Dok se spekulira o obrocima budućnosti, stvarnost je da poljoprivrednici često nailaze na probleme poput fluktuacija cijena inputa i ograničenja političkih regulativa. Stoga, dok se razvijaju tehnološki napredni pristupi, važno je ne zanemariti potrebe poljoprivrednika i osigurati da imaju podršku i resurse potrebne za uspjeh. U svjetlu rastuće globalne populacije, potražnja za hranom će rasti, a poljoprivreda će imati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane. (Agroklub)

13.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Rusija je raspisala tjeralicu za estonskom premijerkom Kajom Kallas. Tjeralica za estonskom premijerkom izdana zbog neprijateljskih radnji protiv Rusije i oskvrnuća povijesnog sjećanja. Tjeralice su izdane i za estonskim državnim tajnikom Taimarom Peterkopom te litvanskim ministrom kulture Simonasom Kairysom. (Index)
  • Američki Senat je nakon višemjesečnog natezanja odobrio paket pomoći vrijedan 95 milijardi dolara za Ukrajinu, Izrael i Tajvan. (Index)
  • Stotine poljoprivrednika blokirale su ceste oko Belgije luke Antwerp, signalizirajući nove probleme u prijevozu robe koji je već poremetila kriza u Crvenom moru. Antwerp-Bruges zauzima drugo mjesto na ljestvici najprometnijih luka u EU s 254 milijuna tona pretovarenog tereta u 2022. Na prvom je mjestu Rotterdam s 427 milijuna tona, a na trećem Hamburg sa 103 milijuna tona. (Index)
  • Istraživanje: Hrvatska je najsigurnija europska zemlja za šetnju noću, a odmah iza nje je Slovenija. Island zauzima treće mjesto, a Gruzija i Švicarska zaokružuju prvih pet. S druge strane, Francuska je na dnu liste, u društvu Bjelorusije, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva te Švedske. (Jutarnji list)
  • Bitcoin nakon više od dvije godine premašio cijenu od 50.000 dolara. (Bug)
  • Apple je dominirao 2023. godinom. Pametni telefoni američke kompanije zauzeli su čak sedam mjesta na listi od 10 najprodavanijih pametnih telefona u 2023. Osim Applea, jedini koji se uspio ugurati na listu top 10 je Samsung. Najprodavaniji Android telefon bio Galaxy A14 4G, koji se smjestio na šesto mjesto. (Poslovni)
  • Dagur Sigurdsson (50) još je korak bliže preuzimanju hrvatske rukometne reprezentacije. (Index)
  • Umro je Duško Tambača, velikan dalmatinske klapske pjesme. (Index)
13.02. (15:00)

Novac - nužno zlo

Sve je veći broj onih koji su odlučili živjeti bez novca, ističući oslobađanje od financijskog stresa i smanjenje utjecaja na okoliš

Jedan od njih je i Mark Boyle – Čovjek bez novca, Irski pisac koji godinama živi bez novca. Njegovo planiranje takvog načina života počelo je ulaganjem u solarne panele i peć na drva. Mark se nakon novca iz svog života riješio i tehnologije. Živi bez ekrana, bez hladnjaka i mobitela. Tvrdi da tajna zdravog života ne leži u liječničkim kontrolama, već u uštimavanju tijela, vježbanju te biljkama. Pere se samo i isključivo vodom, biciklira 120 kilometara tjedno, jede svježe, neoprano i netretirano voće te nosi svega nekoliko komada odjeće koju nikada ne pere deterdžentom. Prije nego što se upustite u sličnu avanturu, razmotrite smanjenje potrošnje, te pokušajte uložiti u stvari koje će vam omogućiti samoodrživost poput solarnih panela ili vlastitog vrta. Život bez novca nije za svakoga, posebno ako imate obitelj ili određene medicinske potrebe. (Savjeti.hr)

13.02. (14:30)

Sponzorirana vijest

ROXANICH Winery and Design Hotel 4* – 1 ili više noćenja s doručkom za dvoje uz wellness za 139 eura


ROXANICH Winery and Design Hotel 4* smješten je na obronku brežuljka, ispod pitome sjene Motovuna, s pogledom na sanjive krajolike doline rijeke Mirne. Gostima hotela na raspolaganju je Wellness sa dvije saune, relax zonom i prostorom za masaže. Ponuda uključuje:

  • 1 noćenje s bogatim buffet doručkom za 2 osobe + dijete do 1,99 godina u Deluxe dvokrevetnoj sobi
  • korištenje Wellness zone (turska kupelj, finska sauna, bio sauna, relax soba s panoramskim pogledom)
  • korištenje ogrtača za kupanje tijekom boravka
  • korištenje aparata za kavu u sobi (svakodnevno punjenje)
  • poklon dobrodošlice pri dolasku: boca vode i kolač u sobi
  • ranija prijava/kasnija odjava (ovisno o raspoloživosti, na upit)

Rok iskoristivosti: 2.3.2024. Više detalja pogledajte ovdje.

13.02. (14:00)

Mala zemlja - velike mogućnosti

Hrvatska potreba za vizionarima: Američki primjer kao putokaz za napredak

Unatoč svemu što je nama u Hrvatskoj zajamčeno i što uzimamo zdravo za gotovo, hrvatska kolektivna svijest opterećena je osjećajem stagnacije i propadanja, piše Maruška Vizek za tportal te istražuje mogućnosti usvajanja američkih modela kao putokaza za promjenu. Sudjelovanje na Global Leadership Forumu u Washingtonu pružilo je uvid u globalne izazove. Postavlja se pitanje: Kako Hrvatska može napredovati? Jedan od ključeva leži u vrednovanju znanja. Američki sustav naglašava važnost obrazovanja, dok Hrvatska često podcjenjuje znanje. Druga razlika leži u percepciji uspjeha. Američki model naglašava dugotrajan rad, dok Hrvatska često favorizira brze, ponekad neetičke, rješenja. Stoga je potrebno promijeniti kolektivne vrijednosti. Promocija vizionara koji su postigli uspjeh kroz znanje i predan rad ključna je za izgradnju novih vrijednosti i poticanje napretka u Hrvatskoj. (tpotral)

13.02. (13:00)

Brze i kratke

  • Dvojica armenskih vojnika ubijena su u paljbi s azerbajdžanske strane duž zatvorene i jako militarizirane granice dviju zemalja, u jednom od najozbiljnijih incidenata otkako su dvije strane prošle godine počele pregovarati o sporazumu o okončanju više od 30 godina povremenog rata. (Index)
  • Američki Senat danas bi trebao izglasati paket pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu od 95,34 milijarde dolara. (Index)
  • U petak 16. veljače 2024. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za siječanj 2024. (Tportal)
  • Hrvatski liječnički sindikat: 89% liječnika spremno je za štrajk. (Index)
  • Kaliforniju pogodio niz potresa, najjači 4,8 po Richteru. (24 sata)
  • Musk kaže da ukida svoj telefonski broj, od sada će koristiti samo – X. Prošli mjesec X je uveo audio i video pozive. Dio je to plana Elona Muska da transformira platformu u aplikaciju za sve. (tportal)
  • Prema statistikama, tijekom prošle godine najposjećeniji grad na svijetu bio je turski Istanbul. Na list su još London, Dubai, Antalya, Pariz, Hong Kong, Bangkok, New York, Cancun i Meka. (N1)
13.02. (12:00)

Imenik mi je pun Ne javljaj se kontakata

Dosta vam je dosadnih telefonskih prodavača? Upišite se u Registar Ne zovi

HAKOM objašnjava da tvrtke mogu doći do naših brojeva na različite načine, uključujući i javno dostupne imenike. No, automatsko pozivanje fizičkih osoba koje nisu dale privolu trgovcu je zakonom zabranjeno. Jedan od načina zaštite je upisivanje u Registar Ne zovi, javni registar telefonskih brojeva potrošača koji ne žele biti kontaktirani u marketinške svrhe. Ova opcija, propisana Zakonom o zaštiti potrošača, omogućuje građanima da se zaštite od nasumičnih poziva i poruka s marketinškim sadržajem. Stručnjaci ističu važnost prijavljivanja nezakonitih praksi nadležnim tijelima poput Agencije za zaštitu osobnih podataka. Također, preporučuje se da građani zatraže naziv i OIB tvrtke iz koje ih zovu, što često može zaustaviti daljnje pozive. (Index)

13.02. (11:00)

Dobra priprema u mladosti donosi mirnu mirovinu

Čak i ako ste na pola puta do mirovine, postoji nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti kako biste poboljšali svoju financijsku situaciju

Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)

13.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Rusija projektilima i bespilotnim letjelicama napala središnji ukrajinski grad Dnjepar, a ukrajinski dužnosnici i mediji izvijestili su kako je oštećena elektrana te je prekinuta opskrba vodom. (Index)
  • Biden predložio rješenje za kraj rata u Gazi. Sve bi započelo šestotjednim primirjem što bi bila odskočna daska prema dužem prekidu vatre. (Index)
  • Donald Trump zatražio je od američkog Vrhovnog suda da suspendira odluku nižeg suda da mu se ukine predsjednički imunitet od kaznenog progona. (Index)
  • Nakon izbora Turudića za glavnog državnog odvjetnika, oporba i dalje inzistira na njegovoj temeljitoj sigurnosnoj provjeri. Njegov dolazak na čelo DORH-a, uporno ponavljaju, treba spriječiti. (N1)
  • Pucnjava u podzemnoj u New Yorku. Jedna osoba ubijena, petero ozlijeđeno. (Telegram)
  • Meta i TikTok tužili su Europsku komisiju zbog visine godišnje naknade koju moraju platiti velike internetske platforme prema Zakonu o digitalnim uslugama. (Poslovni)
13.02. (09:00)

Sigurnija, ali i skuplja vožnja

Nadolazeći trendovi u automobilskoj industriji mogli bi rezultirati značajnim povećanjem cijena vozila

Stručnjaci upozoravaju da će implementacija novih tehnoloških zahtjeva, poput pomoći pri kretanju unatrag, kamera, senzora i drugih sigurnosnih sustava, dovesti do rasta troškova proizvodnje i, posljedično, većih cijena za potrošače. Stručnjaci ističu pozitivne i negativne strane novih tehnoloških zahtjeva. Smatraju da su automobili sve ranjiviji na hakere jer se sve više razvijaju u pravcu računalnih sustava, ali napominju da su nove tehnologije važne za povećanje sigurnosti. S druge strane, stručnjaci naglašavaju kako nove tehnologije utječu na ulogu vozača. Naime, moderni automobili sve više preuzimaju kontrolu nad vožnjom, što može smanjiti sposobnost vozača da reagira u kriznim situacijama. (Poslovni dnevnik)

13.02. (08:00)

Znanje je moć, možda negdje čuči još jedan Darwin

Zavirite u knjižnicu velikog znanstvenika

Projekt The Complete Work of Charles Darwin Online trajao je gotovo dva desetljeća, otkrivajući zapanjujuću knjižnicu ovog velikog znanstvenika. Virtualno sastavljena knjižnica sadrži 7400 naslova i 13000 svezaka, otkrivajući svijetu bogatstvo resursa koje je Darwin koristio tijekom svog života. Rezultati istraživanja su objavljeni povodom 215. godišnjice Darwinova rođenja. Darwin nije bio samo izolirani znanstvenik, već stručnjak svoga vremena koji je koristio sofisticiranu znanost i suradnju tisuća kolega. Ovaj katalog otvara nove perspektive, pozivajući javnost da istraži što je Darwin čitao i kako je to oblikovalo njegove revolucionarne ideje. (Green)

13.02. (00:00)

Baka i dalje okreće brojčanik

Fiksni telefoni polako odlaze u povijest

Mnogi koji ih još imaju, drže ih jer su najjeftiniji, gotovo pa besplatni dio korisničkih paketa skupa s televizijom i internetom. A njima se najviše koriste ljudi starije dobi, navikli radije komunicirati na taj način, nego mobilnim telefonima. Nedavno su domaći mediji prenijeli vijest iz SAD-a gdje veliki pružatelji telefonskih usluga zahtijevaju prestanak održavanja infrastrukture fiksne telefonije i potpunu zamjenu starih telefonskih linija zasnovanih na bakrenoj žici. Slični procesi odvijaju se i u Velikoj Britaniji i Francuskoj, a u SAD-u procjenjuju da bi već do 2030. godine ondje moglo ostati te 5 posto fiksnih telefona. U Hrvatskoj je trenutno 1,2 milijuna fiksnih priključaka, u usporedbi s više od 4 milijuna mobilnih uređaja. Daleko smo od gašenja te usluge, iako se njihov broj polako smanjuje. N1

12.02. (23:00)

Što manje puštaš, to manje platiš

Vrijednost svjetskog tržišta ugljika blizu bilijun dolara

Vrijednost svjetskog tržišta dozvola za ispuštanje ugljičnog dioksida dosegnula je u 2023. godini rekordnu 881 milijardu eura (948,75 milijardi dolara), a lavovski dio iznosa otpada na Europsku uniju. Mnoge zemlje i regije uvele su sustav trgovine dozvolama za emisiju ugljičnog dioksida (ETS) kako bi joj odredile cijenu i potaknule tvrtke da ulažu u tehnologiju s niskim udjelom ugljika. U veljači cijena dozvola za ugljik u EU dosegnula je rekordnih više od 100 eura po toni, ali je krajem godine pala zbog slabe potražnje industrijskih kupaca i energetskog sektora. Gospodarski rast vjerojatno će biti spor širom Europe i u kratkoročnom perspektivi i očekuje se da će rezultirati daljnjim uništavanjem potražnje u mnogim industrijskim sektorima obuhvaćenim EU ETS-om – navodi se u izvješću. Lider

12.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Svaki šesti stan lani prodan uz pomoć APN-a, bez državnih subvencija izvjestan daljnji pad tržišta (Lider)
  • Inflacija u plamenu: Topli obrok zbog cijena hrane u dvije godine poskupio skoro 50 posto (Lider)
  • Najveći sigurnosni incident u Francuskoj do sada: ukradeni podaci svakog drugog stanovnika, hakeri napali vanjske pružatelje usluga plaćanja unutar zdravstvenog sektora (Bug)
  • Vlasnik pizzerije u Slavonskom Brodu poslagao kutije pizza po poslovnici telekoma, internet i telefoni mu svako malo ne rade zbog čega mu je onemogućen normalan rad (Index)
  • Najveće parkiralište na svijetu: Nalazi se uz stadion u New Jerseyju na kojem će se igrati finale SP-a u nogometu (Revija HAK)
12.02. (21:00)

Ne možeš izbjeći ni da hoćeš

Vojni rok: najizglednije će trajati tri mjeseca, naknada 700 eura, imaju i alternativu za priziv savjesti

Vrlo je vjerojatno da bi služenje tromjesečnog vojnog roka, ili kako se to sada naziva – obuke, ulazilo u staž, što znači da bi polaznici imali i sva ona prava koja imaju zaposlene osobe. Materijalni uvjeti, kao i staž, trebali bi pripomoći promociji vojnog poziva, odnosno učiniti ga atraktivnijim mladima, smatraju u MORH-u. Veliko pitanje u cijeloj priči o vojnoj obuci je i pitanje priziva savjesti. Pravo na priziv savjesti je, naime, definirano Ustavom i država nikoga ne može natjerati da uzme oružje u ruke i u punom smislu prođe vojnu obuku. No, MORH razmatra alternativu i za takve slučajeve – podučavanju prve pomoći i reagiranja, primjerice, u slučajevima katastrofe, te sličnim vještinama, umjesto nekadašnjeg civilnog služenja vojnog roka. Prije služenja vojnog roka prolazio bi se liječnički pregled i psihološko testiranje. Vojna obuka bila bi obavezna samo za muškarce, dok bi žene i dalje služile samo dragovoljno. Index

12.02. (20:00)

Pasivni prihod

Oko pola milijuna hrvatskih građana ima nekretninu koju iznajmljuje

Zbog uvođenja reda u destinacijama neki su se načelnici i gradonačelnici već odlučili za nove mjere, pri čemu hotelijerska konzultantica Marina Franolić spominje gradonačelnika Dubrovnika koji je najavio ukidanje daljnjih dozvola za privatne iznajmljivače u staroj gradskoj jezgri, a ta i slične prakse nisu novost u Europi i svijetu. Novi Zakon o turizmu dao je nove alate i zakonski okvir za razvoj turizma, a lokalnoj upravi važniju ulogu u upravljanju destinacijama: određivat će što će se, koliko i gdje graditi za turističke potrebe. Kako je u Hrvatskoj turizam danas većinom nekretninski biznis koji nekontrolirano raste i zagušuje prostor bez da se aktivno koristi cijele godine, to nosi i porast cijena kvadrata te neravnotežu u ponudi i potražnji objekata za stanovanje”, kaže Franolić. Poslovni

12.02. (19:00)

Retro, a moderno

Kula Shaker – Natural Magick: Cool, cooler, Kula

Upravo sklonost prema istočnim kulturama gotovo je koštala glave ovaj bend kad je Mills hvalio simbol svastike koji su nacisti uzeli iz azijskih kultura, što je dovelo do toga da bi se danas mogao hvaliti kako je “kenslan prije nego je to bilo cool”. Uslijedila je poduža pauza njihove diskografske djelatnosti koja je prekinuta 2007. albumom “Strangefolk”. Bend bi se nakon toga javljao sporadično, a sada su nam nakon najkraće pauze između dva albuma servirali i “Natural Magick”, odličnu novu ploču. Ravno do dna

12.02. (18:00)

Postajemo kiborzi

Protetička ruka amputiranima vraća osjet ljudskog dodira

Istraživači švicarske École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) razvili su MiniTouch, protezu koja osobama s amputiranim udovima omogućuje da osjete temperaturu i reagiraju na nju. Uređaj isporučuje toplinske informacije s vrha prsta proteze do zaostalog uda osobe s amputacijom i pritom koristi gotovu elektroniku, može se integrirati u komercijalno dostupne protetske udove i pritom ne zahtijeva nikakve operativne zahvate. Bug donosi novosti iz svijeta tehnologije u ovom tjednu.

12.02. (17:00)

Cjepiva mRNA mogla bi pomoći u borbi protiv raka

Ako se još nije našlo cjepivo koje bi spriječilo karcinom, intenzivno se s tehnologijom mRNK, koja je u prvi plan stigla s cjepivom protiv Covida, traži „terapeutsko cjepivo“, odnosno i da tako kažemo;lijek protiv raka. Tu se naš imunosni sustav „trenira“ u borbi protiv stanica tumora, no to može biti tek pomoćno sredstvo. Nije realno da se čak i s radikalnim kirurškim ili radiološkim zahvatom eliminira baš svaku stanicu karcinoma i tu bi onda pomoglo takvo sredstvo. Ali to nipošto nije lako: stanice karcinoma naš imunosni sustav „ne prepoznaje“ kao neprijatelja jer to i jesu naše stanice. Tu treba onda najprije naći osobitost koju će imati samo – ili uglavnom samo stanice karcinoma i onda naš imunosni sustav naučiti da traži i uništava baš takve stanice. DW

12.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Boško Picula: HDZ ništa ne prepušta slučaju – Turudić je izabran da se ne ponovi ‘slučaj Škoro’, Plenković želi izbjeći koaliciju s Domovinskim pokretom (tportal)
  • Hrvatskoj treba Ured europskog javnog tužitelja: otkad je EU fondova i javne nabave, jest da koliko god se mi trudili postupke provesti besprijekorno, ne možemo biti sigurni da nam se iza leđa netko s nekim nešto nije dogovorio i tako prekršio zakon. Niti jedna osoba na ovome svijetu ne može biti 100 posto sigurna u niti jedan postupak javne nabave i zbog toga je uvijek dobro imati više razina kontrole (Forbes)
  • Mala općina u Hrvatskoj nakon prodaje kuća za 10 centi, Legrad, planira etapnu gradnju naselja u kojem bi živjele isključivo osobe starije životne dobi. Stanovnici bi imali svu potrebnu skrb, poput gerontodomaćica i medicinskog osoblja (N1)
  • Umro je Petar Luković, jedan od najznačajnijih jugoslavenskih glazbenih novinara (Ravno do dna), bio je i glavni urednik XXZ portala
  • Tisuću eura uloženo u ‘narodne‘ dionice vrijedi i dvostruko više (Lider)
12.02. (15:00)

A mislili ste da su filmovi o Jamesu Bondu fikcija

Izrael uspješno testirao ‘Iron Beam‘: laser koji uništava rakete

Izraelska je vojska uspješno testirala novi obrambeni sustav koji nadolazeće rakete uništava s pomoću snopa svjetlosti, piše Telegraph. Iron dome samo je dio štita koji obavija Izrael. Iznad njega se nalazi Davidova praćka, dizajnirana za onesposobljavanje neprijateljskih zrakoplova i raketa srednjeg do dugog dometa kao što su krstareće rakete ispaljene s udaljenosti do 200 milja. Iznad toga su Arrow 2 i Arrow 3, nudeći zaštitu od balističkih projektila koje na zemlju ispaljuju zemlje poput Irana. S obzirom na to da rat prijeti i sa sjevera i da je 160.000 Hezbollahovih raketa usmjereno u pravcu Tel Aviva, izraelska bi protuzračna obrana uskoro mogla biti na najvećem testu ikada. Jutarnji

12.02. (14:00)

Priče za laku noć

Bilježnica Robija K.: Crvenkapica je mrtva

Moja sestrica Damjana je noćas se upiškila u krevet. Mama je ujutro sidila u kužini sa mrgudnom facom. Ona je pila kavicu i uzdisala je. Ja sam sidijo do nje i žnjopao sam kakao sa baškotom. Onda je u kužinu ugibao moj tata. Njega je na stolu čekala čikara sa kavicom. Tata je srknijo jedan jači guc i rekao je: „Uh, dobraaaa…“ Onda je tata zapalijo španjulet. Onda je mama njemu rekla: „Damjanica se sinoć upiškila u krevu!“ Tata je rekao: „Na bava kua? A zašto?“ Mama je rekla: „Neam blage! A pre je ona velika da bi činila pod sebe!“ Onda sam ja rekao: „Upiškila se zbog priče!“

Tata je sidijo na krevi kraj Damjanice i pričao je. Ja sam ležao na drugoj krevi i slušao sam. Tata je govorijo: „I onda je strašni vuk uletija u kolibu i izija je baku!“ Damjana je pitala: „A Clvenkapicu?“ Tata je rekao: „Crvenkapica je uspila uteć! Onda je trkala u selo da zovne upomoć lovca Luku!“ Damjanica je pitala: „I?“ Tata je rekao: „I onda je lovac Luka ubija Crvenkapicu!“ Damjana je zinila: „Kako?“ Tata je rekao: „Lipo! Repetira je dvocjevku i sprašija joj metak u glavu!“ Damjanici je uzletila zbunjoza: „A nije ubija vuka?“ Tata je rekao: „Nije! Ubija je Crvenkapicu! A sa vukom je posli otiša na piće!“ Novo poglavlje iz Bilježnice Robija K.

12.02. (13:00)

Birokracijo, i Bogu si teška

Redateljica ostala bez mirovine i zdravstvenog jer se umirovio bilježnik koji nije odradio posao koji je trebao. Država ništa ne može

Redateljica Irena Ščurić, iza koje je 38 godina radnog staža, nema pravo na mirovinu i zdravstveno osiguranje zbog, kako ističe, nemara javnog bilježnika i nerazumijevanja hrvatske birokracije. Njezin javni bilježnik na Trgovačkom sudu nije je odjavio kao direktoricu tvrtke kad je to trebalo. Bilježnik Martinović je u međuvremenu otišao u mirovinu te zbog toga Ščurić na Trgovačkom sudu više ne može biti odjavljena s datumom kad je otišla u mirovinu. Dodaje kako je samo javni bilježnik može odjaviti s mjesta direktorice, ali i da sad cijeli državni aparat pere ruke. Ščurić je prestala biti direktorica 1. siječnja 2021. kad je otišla u samostalne umjetnike.

Zahtjev da je se na Trgovačkom sudu odjavi s mjesta direktorice i da se uvede novi direktor podnijela je 18. siječnja iste te godine. Kad ju je država poslala u mirovinu prošle godine, Rješenje o mirovini nikako nije stizalo. Na upit zašto nema Rješenja stigao je odgovor da je još uvijek upisana kao direktorica. U Mirovinskom kažu da ne mogu izdati Rješenje bez odjave na Trgovačkom sudu. Slučaj je prijavila građanskom sudu, iz kojeg su poslali nalog bilježniku da to provede, no ispalo je da ipak nemaju ingerenciju nad njim, budući da je otišao u mirovinu. Pitanje je što je s njegovim nasljednikom, koji zasad nema pristup ispravama i koji ne želi ništa komentirati jer se radi o poslovnoj tajni. Izgleda da je jedino rješenje tužiti umirovljenog javnog bilježnika, i to u vrijeme kada suci svako malo štrajkaju. Index

12.02. (12:00)

Žene, sad vi nastupate

Megabrendovi: Žene pokreću svjetsku ekonomiju

Nezapamćen utjecaj ženskih glazbenih zvijezda, ali i filma ‘Barbie‘, zbog kojeg su također cvjetali mnogi biznisi, mnogi stručnjaci, kako prenosi NPR, pripisuju upravo ženama i njihovoj rastućoj kupovnoj moći. Nakon krize tijekom COVID-19 žene su počele rušiti rekorde na tržištu rada, a kako je nedavno izvijestila američka organizacija Hamilton Project, prošla je godina bila rekordna po udjelu žena na tržištu rada. Vrijedi spomenuti da se više žena upisalo na fakultete, ali i da imaju veće šanse od muškaraca da će ih i završiti. Naravno, i dalje su u brojnim područjima zanemarene, pa tako i dalje teško probijaju stakleni strop, premalo je ženskih lidera u kompanijama, ali i trpe rodnu i spolnu diskriminaciju.

Ipak, uvjerava NPR, stvari se polako mijenjaju i, kad je to moguće, češće biraju potrošiti svoj novac na stvari koje njih zadovoljavaju, često iskustva koja će pamtiti cijeli život poput odlaska na turneju, putovanje ili film. Ili, kako zaključuju, iako i dalje trebaju svladati niz zapreka, žene diljem svijeta valja ohrabriti činjenica da su svojim kupovnim odlukama uspjele prodrmati svjetske ekonomije. Lider

12.02. (11:00)

Moramo početi gledati kamo ćemo se preseliti

Otkrivena nova super-Zemlja u relativnoj astronomskoj blizini

Egzoplanet nazvan TOI-715 b udaljen je od nas “samo” 137 svjetlosnih godina, što je potpuno nedostižna udaljenost za našu tehnologiju, ali prilično blizu za svemirske uvjete. Njegovo otkriće uznemirilo je astronomsku zajednicu, piše portal earth.com, jer se radi o takozvanoj “super-Zemlji”, planetu koji se nalazi u tzv. konzervativno naseljivoj zoni oko svoje matične zvijezde. Planeti unutar te zone mogu održavati temperature koje omogućuju postojanje tekuće vode, što je ključno za stvaranje i opstanak života kakvog poznajemo. Osim vode, važna je i atmosfera. Astronomi koriste super-Zemlje kako bi opisali planete koji su masivniji od Zemlje i imaju do deset puta veću masu, a mogu se sastojati od plina, kamena ili kombinacije oba. Prema NASA-i, do sada ih je u našoj galaksiji otkriveno 1682. N1

12.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Vanđelić: Tko radi nedjeljom i praznikom treba imati sto posto veću plaću (Nacional)
  • Stiže novi porez na vikendice. Tko ga želi izbjeći, trebat će potvrdu – liječnika opće prakse da tamo stanujete i iz nje dolazite kod njega na preglede (N1)
  • Izraelu prijeti da na ovogodišnjem Eurosongu osvoji nula bodova jer glazbenici i javnost pozivaju na bojkot četverostrukog pobjednika zbog vojne kampanje u Gazi, sve glasniji pozivi da uopće ne nastupe (Index)
  • Voditelj strategije Zero Waste i kampanje protiv spaljivanja otpada: Spalionice otpada uopće nisu sigurne jer mogu teško ugroziti zdravlje građana (Nacional)
  • Super Bowl: Mahomes odveo Chiefse do četvrtog naslova u povijesti (Index)
  • Povijest semafora: prvi postavljen u Požegi, drugi u Rijeci. Zagrebački Zeleni val kao prva semaforizirana prometnica s reguliranim intervalima puptena u promet 1965. godine (Revija HAK)
12.02. (09:00)

Sami balvani

Starešina: Pred glavnim državnim odvjetnikom Turudićem tek stoji dug i vrlo neizvjestan put

Istina, njegov život i druženja izvan sudnice odudaraju od sudačkih stereotipa, ali još nitko nije pokazao da je to utjecalo na njegove sudačke odluke. A vjerujem i da promjenu u DORH ne može uvesti neki blagi, sofisticirani gospodin koji poslije posla obilazi muzeje, a večeri provodi u molitvi. Potreban je netko tko je spreman baciti se u protivnički bunker. Turudić je dosad pokazao da ima tu dozu drskosti. njegov izbor u Saboru tek je prvi korak i iznad svega politička pobjeda Andreja Plenkovića nad Zoranom Milanovićem, u bitci koju nije smio izgubiti i čiji je intenzitet vjerojatno podcijenio. Višnja Starešina za Lider.

12.02. (08:00)

Walkin' like Talken

Najbolje reklame ovogodišnjeg Super Bowla

Sekunda oglašavanja na Super Bowlu košta 233 tisuće dolara. Drugim riječima, za spot od 30 sekundi netko će iskeširati sedam milijuna dolara. No ovaj podivljali konzumerizam očito pali jer Super Bowl je u Americi ogroman zbog svega navedenog, a u ostatku svijeta barem donekle zanimljiv zbog nastupa i reklama. Najbolje reklame izabrali na Indexu.

12.02. (00:00)

Pogledao si jednog Vaughna, pogledao si ih sve

Argylle: Misteriozni špijun ili kratka lekcija o tome kako ne snimiti film

Iako je polazišna ideja Argyllea prije holivudski prokušana, nego li pretjerano originalna – ovako čisto „na papiru” svejedno djeluje potencijalno obećavajuće, pa i varljivo pitko. Argylle ostavlja dojam kao da se nikako ne može domisliti što bi točno želio biti – postmodernistička parodija špijunskog žanra, klasična akcijska komedija ili (gotovo televizijska) romantična komedija. Premda je Argylle, dakle, praktički sastavljen od samih klišeja, oni se u njemu ni na koji način zapravo ne izvrću, pa tako ne postoji ni teorijska mogućnost lukave dekonstrukcije koja bi pozivala na daljnje gledanje. Umjesto toga, film ih pred gledateljeve nedužne oči iznosi točno onakve kakvi oni u svojoj suštini zaista i jesu – izlizani – te slijedom toga ispada generičan upravo na onim mjestima na kojima bi htio/trebao/morao biti subverzivan. Bug

11.02. (23:00)

Prijedlog za moguću pobjedu u ratu

Žižek: Lenjinova lekcija za Izrael i Ukrajinu

Nijedan revolucionarni proces, verovao je Lenjin, nije postepen, već se ponavlja, to je kretanje ponavljanjem početka opet i opet. Može li se bolje opisati naš položaj danas? Posle „opskurne katastrofe“ 1989. koja je definitivno stavila tačku na epohu započetu Oktobarskom revolucijom 1917, više se ne može tvrditi nikakav kontinuitet s onim što je „levica“ značila u poslednja dva veka. Danas, kada je globalni kapitalizam postao jedina prava revolucionarna snaga, novi pristup je važniji nego ikad. Ono što je ostalo od levice opsednuto je zaštitom starih dostignuća države blagostanja, projekta koji u velikoj meri ignoriše koliko je kapitalizam promenio strukturu naših društava u poslednjih nekoliko decenija.

Grubo rečeno, prošla je herojska faza narodnog otpora protiv osvajača i borbe prsa u prsa na prvim linijama fronta. Ukrajina mora da promeni fokus usvajanjem novih tehnologija koje odgovaraju potrebama produženog rata, čime će biti korak ispred rastuće nespremnosti zapadnih zemalja da beskrajno šalju pomoć. Ukrajina će takođe morati da dovede u red svoje dvorište, odlučnijim delovanjem protiv korupcije i oligarha i jasnim artikulisanjem šta je to za šta se bori. Slavoj Žižek za Peščanik.

11.02. (22:00)

Svašta naučiš gledajući televiziju

Rašeta: Vlada uči statistiku

“Ekonomska politika Vlade je otišla u dva smjera. Prvi je pad stanovništva, čime se stvara privid rasta BDP-a po glavi stanovnika. Drugi je pretvaranje države u ovisnika o socijalnoj pomoći, mi se hvalimo da povlačimo novac iz EU-a i da imamo velike dotacije. Pa da imamo svoj novac ne bi nam trebao taj”, rekao je ekonomist Neven Vidaković za N1. Hrvatska, smatra taj ekonomist, nema problema s nedostatkom radne snage nego s iseljavanjem. “To netko mora reći. Nedostatak radne snage je posljedica politike Vlade koja potiče da se Hrvati isele”, rekao je, a u općoj militarizaciji svih oblasti života i umjetnim pravljenjem neprijatelja, dodao i nekoliko trezvenih riječi o Kini. To je miroljubiva, trgovačka nacija, kazao je. “Prije su oni nama bili tržište, sad ćemo mi biti njima i napravit će ono što je zapadna Europa napravila istočnoj, isisati sve banke, novac i resurse”, zaključio je Vidaković, a ne treba biti Baba Vanga da se vidi kako nas doista čeka sumorna budućnost. Boris Rašeta analizira TV tjedan za Novosti.

11.02. (21:00)

Brze i kratke

  • Rastući trend neimanja djece sebičan je i opasan za ekonomiju (Lider)
  • Ukrajina kaže da se ruske snage koriste Muskovim Starlinkom u okupiranim područjima (Nacional)
  • Ubojica Anđele Bešlić, Ivan Bulj, 10. travnja izlazi na slobodu – ubojstvo koje je prije 22 godine šokiralo javnost (Slobodna)
  • Nižu se reakcije na Milanovićev intervju na N1, odgovorio mu Butković, reagirali iz Mosta i Domovinskog pokreta (N1)
  • Umro je Josip Ivanković, osnivač Zlatnih dukata (Ravno do dna)
11.02. (19:00)

Youtube je jedina ljubav (malo ubijaju reklame, ali što ćeš)

Mr Beast: Pobijedi svoje strahove za 800 tisuća dolara

Natjecatelji popularnog Beastovog izazova su pozvani da se suoče s najdubljim i najneugodnijim strahovima za priliku da osvoje zapanjujućih 800.000 dolara. Od straha od visina do fobija od insekata ili čak straha od javnog nastupa, sudionike se potiče da se izravno suoče s vlastitim strahovima. Zatvore te u staklenu posudu s tisuće paukova koje treba izdržati barem deset minuta, nude ti da se baciš s nekoliko desetaka metara u mrak bez da znaš što te dolje čeka… Mr Beast radi prave reality show trilere od svojih emisija. Video je za manje od jednog dana pregledan je nevjerojatnih 44 milijuna puta. Index

11.02. (18:00)

Fabris Peruško kod Stankovića: Vlasništvo Vujnovca je prijelazan period, budući kupac Belja i Vupika bit će srateški partner

Peruško se na početku emisije prisjetio vremena kada je imenovan Vladinim izvanrednim povjerenikom za Agrokor. Kazao je da se nije bojao izazova posla, nego ga je više mučilo koliko će taj posao utjecati na njegovu obitelj. Nije to bila, kaže, laka odluka. Fortenova je počela svoj život s tri velika problema: jedan je još uvijek prevelika zaduženost, nekonsolidirani krediti, roll-up od milijardu i dvjesto i treći veliki problem je bilo razdrobljeno vlasništvo koje je bilo posljedica nagodbe i bilo je 200 dioničara koji su predstavljali 66 posto glasova na skupštini koju je bilo teško provesti. Proces sa Sberbankom još nije gotov, no prodaja je gotova stvar. Tko god bude kupac Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci, bit će strateški partner Fortenove. Želja Vujnovca nije da on bude većinski vlasnik Fortenove, ovo je samo jedan prijelazan period. Agrokor je ranije imao 7,8 milijardi duga, sada kao kompanija imaju milijardu neto duga. HRT

11.02. (17:00)

Tim koji budi nadu

Područja kritičnog zagađenja: NASA šalje avion za ispitivanje čestica zraka u azijskim zemljama

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, onečišćenje zraka jedan je od najčešćih uzroka raznih obolijevanja sa tragičnim ishodom. Kada je riječ o stupnju zagađenosti, azijski gradovi kao što su Kalkuta i Mumbai ili New Delhi često među tri najzagađenija grada svijeta. Stoga, u NASA-i su započeli nova ispitivanja onečišćenja u kojma koriste avione s instaliranim laboratorijima. U njima se uzimaju uzroci onečišćenja s ciljem da se preciznije procijeni kvaliteta zraka nad zagađenim područjima. Nadaju se da će na ovaj način sakupiti čestice na temelju kojih će dobiti precizan uvid u njihov sastav, kao i pronaći model za rješavanje ovog problema. Green

11.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Milanović gostovao na N1: Turudića se još može zaustaviti, nema sigurnosnu provjeru (Nacional)
  • Trump rekao da možda neće štititi saveznike u NATO-u od potencijalne ruske invazije, Bijela kuća zgrožena (tportal)
  • Crikvenica je na samom vrhu u Hrvatskoj po socijalnima naknadama za novorođenu djecu kao i po stipendijama učenicima i studentima, mladi ostaju i rado zasnivaju obitelj (Poslovni)
  • Umro je Damo Suzuki, pjevač legendarne grupe Can (Ravno do dna), sjetili ga se i na Forumu
  • Najbogatiji premijer u britanskoj povijesti: Rishi Sunak platio porez skoro 600.000 eura (Poslovni)
11.02. (15:00)

Bježanje od gužvi i lošeg zraka

Sve više stanovnika odlazi iz Zagreba, najprivlačnije destinacije Dugo Selo, Samobor, Velika Gorica…

Grad Zagreb više nije atraktivan kao što je nekoć bio za doseljavanje iz drugih županija, odnosno započeo je proces u kojemu se stanovništvo odseljava iz Zagreba, a premješta se ponajprije prema Zagrebačkoj županiji, piše u petak Večernji list. Zagrebačka županija koja je dobila još 1402 stanovnika te sada broji više od 301 tisuću stanovnika. Veći broj stanovnika u jednoj godini zabilježile su i Istarska županija u kojoj je broj porastao za 733, Zadarska je imala 473 stanovnika više, dok je Zagreb dobio samo 314 stanovnika više. Iseljavanje iz metropole je standardni proces u razvijenim zemljama EU, a kod nas je kasnije počeo. Izvan Zagreba je jeftinije i kvalitetnije stanovanje i to je proces koji će se nastaviti. Zagreb info

11.02. (14:00)

Dugo ga nije bilo

Megalopolis: Novi film Francisa Forda Coppole koji je htio snimiti još od 80-ih

Radnja filma smještena je u New York nakon razorne katastrofe i prati ženu rastrganu između odanosti ocu i svom ljubavniku. Prvi isječci odaju vrlo malo, ali redatelj Kuma dao je naslutiti da bismo uskoro mogli vidjeti i prvi trailer za film. Snimanje Megalopolisa započelo je 2022., a završilo lani. Popis glumaca uključuje Adama Drivera, Aubrey Plazu, Giancarla Esposita, Laurencea Fishburnea, Chloe Fineman, Shia LaBeoufa, Nathalie Emmanuel i Jasona Schwartzmana. Index Zasad je objavljen kadar s naslovom. Esquire

11.02. (13:00)

Živjela nama naša NAMA

Nama je uvijek predstavljala vrijednosti uključivosti i društvene koristi, a to bi danas značilo da ima nekomercijalnu, javnu namjenu

Iako je zaštita Name u Ilici važna, ona je privremeno rješenje koje ne govori puno što će se dogoditi s tim prostorom. Pritom je Nama na Kvatriću, kao i socijalistička graditeljska baština uopće, ignorirana i pada u sjenu. Umjesto inzistiranja na očuvanju Name kao poduzeća ili očuvanja trgovinske funkcije tih prostora, možda je značajnije očuvati vrijednosti uključivosti i društvene koristi koje Nama predstavlja kao institucija koja je stvorena za boljitak građana. Nedavni prijedlog da se robna kuća pariškog lanca Galeries Lafayette u Berlinu nakon zatvaranja pretvori u središnju gradsku knjižnicu ili jedan od koncepata britanskog arhitektonskog projekta The Department Store Reborn o pretvorbi robne kuće u centar za cjeloživotno obrazovanje, samo su neke od ideja koje bi mogle biti primijenjene i u našem kontekstu. Uz financijske mogućnosti, pri tome je važan senzibilitet gradske administracije da upravlja gradom u korist građana. Kulturpunkt

11.02. (12:00)

Ipak nije bilo samo mračno

Zeleni pojas: dio netaknute prirode u Europi, prolazi i kroz Hrvatsku

Na mjestu Željezne zavjese danas se nalazi Pojas koji se proteže od Norveške pa sve do Grčke, a riječ je o kontinuiranom dijelu netaknute prirode koji se proteže na više od 12 tisuća kilometara te prolazi kroz 24 zemlje, uključujući i Hrvatsku. Pojas povezuje nacije, ali prirodna staništa brojnih vrsta dok nosi i simbolički teret te danas postoji kao gotovo nevidljiv, ali trajan podsjetnik na podjele iz prošlosti. Kod nas se odnosi na rijeku Dravu, odnosno granicu s Mađarskom. Index

11.02. (11:00)

Brze i kratke

  • Puhovski o najavi velikog oporbenog prosvjeda: “Da im je stalo da to uspije, ne bi ga tamo organizirali” (N1)
  • Eurosuper poskupljuje za 3 centa, eurodizel i plavi dizel za 5 centa (Nova TV)
  • Vojni analitičar otkrio: Uvođenje vojnog roka neće riješiti naš najveći problem, koji teško privlači i zadržava ljude, a i velike su to investicije i troškovi (N1)
  • Zrinka Pavlić o Ubogim stvorenjima: Najljepši i najzavodljiviji film Yorgosa Lanthimosa (tportal)
  • Mađarska predsjednica podnijela ostavku zbog pomilovanja čovjeka koji je osuđen zbog pomaganja u prikrivanju slučaja seksualnog zlostavljanja u dječjem domu (Index)
  • Legendarni crveni kiosk u LEGO ruhu (Vizkultura)

11.02. (10:00)

Sanjam zelenu Europu

Predvidjeli kako će izgledati život u 2040., kada bi zeleni plan EU uspio

Europljani će se voziti biciklima, jesti manje mesa i lakše disati, piše Politico. Klimatska neutralnost je 2040. nadohvat ruke jer je blok uspio smanjiti svoje zajedničke emisije stakleničkih plinova na desetinu razine iz 1990. Ruralna područja imaju manje krava na ispaši i više električnih kabela iznad glave. U EU više nije ostao nijedan rudnik ugljena, ali poslovi u zelenoj proizvodnji cvjetaju. Ukratko, smanjenje od 90 posto do 2040. zahtijeva da Europa preinači svoje gospodarstvo, promijeni svoje krajolike i stil života. Globalno zatopljenje u međuvremenu je također prouzročilo promjene. Južne zemlje EU ograničavaju rad na otvorenom ljeti.

Industrija skijaškog turizma u Alpama je u kolapsu. Iz klimatiziranog Berlaymonta, Europska komisija raspoređuje sve veću europsku vatrogasnu flotu u borbu protiv žestokih požara i posreduje između regija koje se svađaju oko prava na vodu. Ipak, nemoguće je reći hoće li se ova zamišljena budućnost ikada dogoditi jer diljem kontinenta klimatske politike nailaze na otpor. Europski poljoprivrednici bune se, a nadolazeći izbori mame zakonodavce da obećaju svojim biračima zelenu tranziciju bez napora. Index

11.02. (09:00)

Ima gdje kakva škola za astronaute?

Uzlet gospodarstva u niskoj Zemljinoj orbiti: Jedna svemirska postaja umire, mnogo ih se rađa

Prvi komercijalni let na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), kojim su se nedavno svemira dokopali i astronauti i znanstvenici iz zemalja koje su o takvim pothvatima dosad mogle samo maštati, mnogi su svjetski mediji označili početkom nove ere. Prije nego što se ISS 2030. napokon umirovi, negdje gore visoko na nebu, u niskoj Zemljinoj orbiti, popularno zvanoj LEO, trebale bi niknuti privatne svemirske postaje – jer su tako odlučile svemirske sile. Milijarderi su spremni zgrabiti svoj dio ekonomije u LEO-u, kažu na Lideru.

11.02. (08:00)

True crime - kripto verzija

Bitconned – Netflixov dokumentarac o uzletu kriptovaluta i prvoj većoj prevari ima sto posto na Rotten Tomatoes-u

Film prikazuje ludilo za kriptovalutama kasnih 2010-ih i posebno se usredotočuje na skandal Centra Tech iz 2017. godine. U filmu, koji je režirao Bryan Storkel, stvarni biznismen Ray Trapani otvoreno se hvali da je izmislio cijelu prevaru. Gledatelji su bili šokirani Rayevom iskrenošću, a film su opisali kao lud i divlji. Index

11.02. (00:05)

U Hrvatskoj nastao prvi smrznuti šlag na svijetu, proizveo ga Ledo

11.02. (00:00)

Čovjek koji je volio domaći punk

Vinko Barić: Moja knjiga je dokaz da ono što jako želiš možeš napraviti i sam

Nakon što je 2011. samostalno objavio knjigu „Hrvatski punk i novi val 1976.–1987.“, i njeno prošireno reizdanje 2021., splitski crtač stripova i likovni umjetnik Vinko Barić je napisao i objavio knjigu „Diskografija ex Yu punka i novog vala“. Riječ je o monografiji na 240 stranica velikog formata u boji, koja donosi biografije i diskografije preko 440 grupa iz perioda od 1977. do 1987. godine. U trenutku održavanja zagrebačke promocije ovog naslova u prostoru AKC Medike, cijela prva tiraža je doslovce planula; a treba napomenuti da je knjiga objavljena krajem studenog 2023. O novoj knjizi razgovarao za VIDU. Ravno do dna

10.02. (23:00)

Brze i kratke

  • Meloni: Titovi komunisti sve su Talijanima htjeli uzeti, ali nisu mogli identitet (Index)
  • Sjevernoatlantska cirkulacija vode, koja donosi toplinu u Europu, mogla bi do sredine 21. stoljeća usporiti, što bi značilo ekstremno zahlađenje europske klime. To bi značio kraj svakom obliku poljoprivrede (N1)
  • Cijene zlata ove godine će dodatno rasti, ali dramatično bi moglo poskupiti i srebro (Poslovni)
  • Na konkurentnost Hrvatske najviše utječu porezi i energenti, a oporavak izvoza očekuje se u drugoj polovici godine (Lider)
  • U teškoj nesreći u Rijeci u tunelu Pećine poginuo nekadašnji hrvatski olimpijac Antonio Rački (Index)
10.02. (21:00)

Belosvetska zavera

Dežulović: Usta puna zemlje

Aleksandar Vučić najpre je izjavio da je oslobađajuća presuda u slučaju ubistva Slavka Ćuruvije “velika nepravda i užasna loša stvar za našu zemlju, kao i užasno loša poruka za svakog ko se bavi novinarstvom”, a onda rešio da pošalje jednu užasno dobru poruku za sve koji se bave novinarstvom i vode hibridni rat protiv Srbije. Oni to rade svi zajedno ne bi li na različite načine rušili našu zemlju. Kako oni to rade? Sada ću pokazati kako ja to gledam”, rekao je Aleksandar Vučić, pa stao pred onu svoju čuvenu tablu i počeo da crta komplikovanu šemu svetske antisrpske zavere. Najvažniji su mediji, koji danima lažu kako će Srbija da napadne nekog, kakvi su bili srpski izbori... Uvek imate koncentrisanu raketnu paljbu, tuci po Vučiću svaki dan! A cilj je samo jedan: rušenje naše zemlje i priznanje nezavisnosti Kosova!”

Zašto bi, međutim, već i ubistvo jednog takvog novinara, a kamoli oslobađanje njegovih ubica, bilo – kako ono – “velika nepravda i užasna loša stvar za Srbiju”? Zašto je oslobađanje Ćuruvijinih ubica “užasna loša stvar za Srbiju”, ako je upravo on bio jedan od onih koji su “finansirani od raznih Rokfelera i fondacija” stalno pisali “kako će Srbija da napadne nekog” i lagao “kakvi su bili srpski izbori”, sa “samo jednim ciljem: rušenjem naše zemlje”? Možete li pojasniti? Boris Dežulović je dočekao i odgovor, za Novosti.

10.02. (20:00)

True politički crime

Stiže serija o ubojstvu Đinđića: Suprugu glumi Tihana Lazović, a Legiju – Sergej Trifunović

Serija ‘Sablja’, politički triler koji se bavi ubojstvom Zorana Đinđića, kao i događajima prije i poslije 12. ožujka 2003. godine, konačno stiže na male ekrane u Srbiji. Držeći se faktografije, ali uz umjetničku slobodu, autori Vladimir Tagić i Goran Stanković (dvojac poznat TV publici po seriji ‘Jutro će promeniti sve’), potrudili su se dati presjek društveno-političke situacije u Srbiji od devedesetih do ranih dvijetisućitih, javio je portal nova.rs. U seriji se pojavljuju brojni glumci iz Srbije i regije, među kojima se ističu Sergej Trifunović u ulozi Milorada Ulemeka Legije i Tihana Lazović kao Ružica Đinđić.  Tportal

10.02. (19:00)

Ne znaš što je gore - rak ili rat

Groupie: Vjetrovi novog rata sa Srbijom

Puna tri dana nisam se micao iz potleušice pod Sljemenom u vinogradu Ivice Todorića. Uspaničili su me Fejsbuk statusi matematičara i poduzetnika Nenada Bakića. Svakodnevno je objavljivao da je zrak u Zagrebu zastrašujuće zagađen – u zraku lebde neke opake čestice koje ulaze u krvotok, pluća, mogu i rak izazvati. Što se to događa sa Zagrebom? Hoćemo li svi pomrijeti?, pitao sam se. Nije Todorić bezveze podigao svoju vilu na Sljemenu. Tim potezom puno je uštedio; u budućnosti neće trebat skupe pročišćivače za zrak. U takvim apokaliptičnim mislima zatekao me kazališni kritičar Tomislav Čadež. U vojnom džipu uletio je u Todorićev vinograd. Oko glave je imao svezanu crnu traku kao ninđa kornjača. O ramenu mu je visio kalašnjikov – priča Svirac u novoj zgodi, kako ga je Čadež došao unovačiti jer se bliži rat s Rusijom, koja će uvući i Srbiju.

10.02. (18:00)

Svaka muška težnja prekomjernoj moći i visokom položaju u vezi je sa željom da se sa strane nešto pripičokne.

Jergović: Kako ozbiljno shvatiti državnog odvjetnika koji kaže: ‘Dođi k meni, sam sam’?

Vjerojatno postoji način na koji bi muž svih hrvatskih muževa A. P. protumačio ovu poruku u skladu s hadezeovskim sofizmom da ni laž kad hadezeovac laže nije laž, nego je reducirana istina, ali iz perspektive publike koja prati ovaj višednevni dramolet, poziv “dođi kod mene, sam sam” znači samo to da bi oženjeni muškarac usput nešto pripičoknuo, pa ako prođe, dobro je prošlo, a ako ne prođe, onda nikom ništa. U osnovi, sav muški svijet razapet je između dva ekstrema. Na jednoj je strani onaj koji će svoj svjetonazor, društvenu moć i ugled, materijalno bogatstvo i izbor društva u kojemu se kreće marljivo dovoditi u sklad s prilikom da što češće, što lakše i što efikasniji izgovori: “Dođi kod mene, sam sam.” Na drugoj je strani onaj koji će prije živjeti u doživotnom celibatu, prije će si, da tako kažemo, svojeručno odrezati spolovilo i oba jaja, nego što će ikada ijednoj ženi izgovoriti ili napisati: “Dođi kod mene, sam sam.” Veći dio muškoga svijeta je, naravno, negdje između. Miljenko Jergović za 24 sata.

10.02. (17:00)

Brze i kratke

  • Države EU dogovorile nova fiskalna pravila: članice s velikim javnim dugom iznad 90 posto svog BDP-a trebat će smanjivati dug za jedan postotni bod godišnje, ulagat će se u prioritetna područja definirana na razini EU, kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska sigurnost i obrana (Index)
  • Kosor o izboru Turudića: Plenković je nehotično priznao da je pogriješio (N1)
  • Danas je Svjetski dan pizze, jela zbog kojeg ćete se osjećati kao doma u svakom kutku svijeta (Nacional)
  • Prilagodili se neprijateljskom okolišu: Černobilski vukovi razvili imuni sustav otporan na tumore (Green)
  • Stiže pretposljednja epizoda Grand Toura, snimljena u Mauritaniji (Autonet)
10.02. (16:00)

Nije impotentan, samo reduciranih seksualnih sposobnosti

Baretić: Koji od ovih Mostara je pravi, a koji – reduciranog izričaja?

Nije to ipak bila trica, nego je Dončić bio reduciranoga iskoraka unazad. Nije to bila oružana pljačka, nego reduciran proces financijske transakcije. Nije posrijedi bilo obiteljsko nasilje, nego reducirana razmjena stavova. Nisu beskućnici, nego ljudi reduciranih smještajnih kapaciteta. Nije Otac Domovine pokojni, nego je reduciranih otkucaja srca. Uz kreativan premijerov opis iskaza Ivana Turudića pred saborskim Odborom za pravosuđe, najkreativniji primjer ‘redukcije izričaja’ ovog tjedna stiže iz Mostara, gdje je AI na neobično precizan način odrezao džamije iz svog viđenja panorame Mostara. Mostar je i dalje, skoro 30 godina poslije svršetka krvavog rata, duboko podijeljen grad, s obje strane rijeke podatan svakom potpirivanju mržnje i antagonizma. I zadnje što im treba, i jednima o drugima, i sada i zauvijek, jest reduciranje u korištenju zdravog razuma. Renato Baretić za tportal.

10.02. (15:00)

Ukrajinski poučak, malo prekasno

NATO planira izgradnju 600 bunkera da zaustavi rusku invaziju u prvom satu

Članice NATO saveza koje graniče s Rusijom već se pripremaju za potencijalni rat. Tim su povodom ministri obrane Latvije, Litve i Estonije dogovorili novi plan izgradnje opsežne mreže bunkera kojim bi zaustavili rusku ofenzivu u “prvom satu”. Konkretnije, samo će Estonci izgraditi oko 600 bunkera na 350 kilometara dugoj granici s Rusijom. Općenito, to je područje teško prohodno zbog šuma i močvara pa je plan obrane nešto lakši za postaviti. No, projekt će koštati oko 60 milijuna eura, prenosi Newsweek. Manje baltičke države već dugo se smatraju najvjerojatnijim metama Rusije, ako se ruski predsjednik Vladimir Putin odluči napasti NATO. Od ruskih bi se postrojbi u teoriji moglo očekivalo da preplave tri male nacije u roku od nekoliko dana, ali realnost bi trebala biti bitno drugačija. N1

10.02. (14:00)

Nije dovoljno prozračiti

Raos: Radon u kući: nema mjesta za paniku, ali… oko 350 tisuća ljudi podložno povećanom zračenju, najveća koncentracija izmjerena u Lici

Trebamo li se bojati radioaktivnog plina radona u svojoj kući? Sve ovisi o tome gdje (u Hrvatskoj) živite. Što činiti ako je izvor onečišćenja zraka u našoj kući? Treba otvoriti prozor, jasno, no nije sve tako jasno kako se u prvi čas čini. Radon je, osim što je radioaktivan, i sveprisutan. Nastaje raspadom radija, a radij (Ra) pripada raspadnom nizu uranija. Pritom je plemeniti plin, što znači da se u prirodi nalazi u nevezanom stanju, ne može ga se vezati, npr. u filtrima za zrak, a k tome može izazvati i rak, ako se zadrži u plućima. U Hrvatskoj ga ima na pojedinim mjestima više, a negdje manje. U Zagrebu je koncentracija u prosjeku niska, najviše ga se može naći kod Karlovca, dok je najniža u Podravini. Uzrok je geološki, leži u sastavu tla. Važna je i vlažnost tla, koja sprječava njegovo prodiranje. Zato ga najviše ima na krškim područjima. Zbog toga svega dobro je izmjeriti razinu radona u Vašoj kući (ako već niste), kaže Nenad Raos za Bug.

10.02. (13:00)

Pravnik koji će upotpuniti praznik autokracije, radosti

Ivančić: Tri zablude uz slučaj Turudić

U HDZ-u su shvatili da je višestranačka demokracija idealan ambijent za jednopartijsku diktaturu. Po tome se hadezeovci bitno razlikuju od nekadašnjih komunista. Komunisti su, ako se sjećaš, svoju tiraniju izvodili iz jednostranačja, dok je satrapija HDZ-a legitimirana upravo višestranačjem. Potrebno je samo da moć vladajuće partije nije manja nego u jednopartijskom sistemu i da vladajuća partija tu uzurpaciju može pravdati “poštivanjem demokratske procedure”, dakle HDP-om. Što to konkretno znači, radosti? Znači da se društvo dijeli na hadezeovce koji rukovode svime – Vladom, javnim poduzećima, kazalištima, lovačkim društvima, Državnim odvjetništvom itd. – i na ostale koji ne odlučuju ni o čemu.

Uvriježeno se smatra da pravna država štiti društvo od bezakonja, dok u Hrvatskoj, suprotno tome, pravna država štiti bezakonje od društva. Sada se, k tome, stremi ka višoj etapi – da se bezakonje ozakoni. Odatle “lex AP”, čija je namjera, kako mu samo ime kaže, osigurati zaštitu Andreju Plenkoviću od kaznenog progona, novinske kritike i, općenito, javnog sramoćenja. Viktor Ivančić za Novosti.

10.02. (12:00)

Zato dragi umjetnici, ne prihvatajte nikakvu državnu pažnju ili političarsku pomoć

Basara: Dodikova nagrada

Kad je ono Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu, Tito se dugo opirao ideji da mu priredi prijem. Kao svršenom daku moskovskog hotela Lux, Andrić mu nije bio po volji ni politički ni poetički. Osim toga, bio je kivan što Nobela nije dobio njegov intimus Krleža (što bi takođe bio bingo). Svejedno, da ne bi pukla bruka po svetu, preko volje je primio Andrića i saglasno izveštajima očevidaca obojici je bilo vrlo neprijatno. To je tome oduvek tako: bliski susreti političara i umetnika uvek završavaju tako što umetnicima bude neprijatno, a političare zaboli qwrz jer nemaju obraza.

Grabovac je zasluženo dobio NIN-ovu nagradu, mada osnovano sumnjam da je „Poslije zabave“ bolji od Matijevićevog „Pakraca“, no ne vidim nijedan razlog zbog kog bi mu qwrza trebala Dodikova nagradna kazna. Iako Grabovac tvrdi da mu „nije namera da se bavi politikom“, neće biti da je toliko politički neobavešten. Svetislav Basara

10.02. (11:00)

Brze i kratke

  • Novo uznemirujuće upozorenje: Rusija bi mogla napasti NATO u roku od tri godine (N1)
  • Splićani sudjelovali u otkriću najudaljenije galaksije: “Njena svjetlost putovala je do nas osam milijardi godina” (N1)
  • Ne odgovaraju svim trgovcima neradne nedjelje, vlasnik male trgovine: “Mi želimo raditi nedjeljom ali nam ne daju. Kladionice smiju, a mi ne. Nedjeljom je red od benzinske do moje trgovine” (N1)
  • Zlatni studio: Radio Sljeme najbolja radijska postaja, The Voice najbolja TV zabava, Šutnja najbolja serija, Tihana Lazović najbolja glumica, Slavko Sobin najbolji glumac, Dnevnik Pauline P. najbolji film… (HRT)
  • Velika promjena vremena, stiže puno kiše, slijede promjenjivi te malo manje topli i vjetroviti dani (Index)
10.02. (10:00)

Ideološki svestrana koalicija

Lijeva oporba teško može poraziti HDZ bez oporbene desnice

Izjava prvog čovjeka Socijaldemokrata sugerira kako su u tom trenutku na saborskim stepenicama okupljeni predstavnici oporbenih stranaka na parlamentarnim izborima 2020. godine osvojili 240 tisuća glasova više od vladajućeg HDZ-a i stranaka koje ga podržavaju. Međutim, da to baš i nije tako pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Osam stranaka današnje progresivne oporbe osvojilo je nešto više od 10,5 tisuća glasova više od HDZ-a. Podatak o 240 tisuća glasova u korist oporbe je uglavnom točan kada se strankama od centra lijevo, kako su se sami opisali nakon sastanka na kojem su dogovarali prosvjed, pridruže desne oporbene stranke. Kompletna oporba na zadnjim je parlamentarnim izborima osvojila 249 823 glasa više od HDZ-a i njegovih partnera. Faktograf

10.02. (09:53)

Deset mjesta gdje ćete pojesti neke od najboljih pizza u Hrvatskoj – i poželjeti se vratiti

10.02. (09:00)

Ili su poplave ili suše, nikako na zelenu granu...

Zadržavanje vode na polju: izazovi i rješenja

Zadržavanje vode na polju postaje sve veći problem za poljoprivrednike, posebno kod ozimih kultura, uzrokujući potencijalno uništenje usjeva. Ozbiljan uzrok leži u snijegu i smrznutom tlu rano u proljeće, što sprječava upijanje vode. Loša drenaža također igra ulogu, sa začepljenim kanalima koji usporavaju odljev vode. Zbijanje tla, posebno nakon teških mehanizacija, također može uzrokovati stagnaciju. Opterećenje na tlu dovodi do njegovog zbijanja i propadanja strukture, dok otjecanje vode osiromašuje tlo odnosno ispire hranjive tvari. Na biljkama, poput ozimih usjeva, voda može uzrokovati ozbiljne štete, a vlažno okruženje pogoduje širenju gljivičnih oboljenja. Rješenja su raznolika: od pročišćavanja odvodnih sustava do primjene agrotehničkih radova nakon žetve, postoji niz koraka koje poljoprivrednici mogu poduzeti. To uključuje podrivanje tla radi razbijanja zbijenosti, kalcizaciju za regulaciju reakcije tla te primjenu prirodnih gnojiva radi povećanja sposobnosti tla za zadržavanje vode. (Agroklub)

10.02. (08:00)

Informatičari, ajmo

Big data: Što su veliki podaci?

Prikupljanje i pohrana podataka proteklih su desetljeća postali daleko jeftiniji, a vlasništvo nad podacima i njihova primjena postali su još vredniji. Danas su podaci, a ne više nafta, najvredniji resurs na svijetu. Sve to može zvučati zbunjujuće, ali podaci su u stvari samo mjere i zapisi, činjenice o svijetu koji nas okružuje. Mogu to biti podaci zrakoplova koji mjeri temperaturu svojih motora ili podaci znanstvenika koji mjere jačinu potresa. Ali neke od tih podataka nazivamo osobnim podacima i oni se odnose na vas. Kad biste danas ispisali sve podatke koji su ikad nastali o vama, vjerojatno biste dobili tisuće i tisuće stranica”, objašnjeno je u videu. Medijska pismenost