27/01/2024 - Monitor.hr
27.01. (23:00)

Glasajte za najbolji glas

Jergović: Natjecanje u pjevanju otprilike je isto što i kritičke opservacije o stilu i estetici u nogometu

U umjetnosti nema natjecanja. Dok je sport, svaki sport, zasnovan na nadmašivanju drugoga, pobjeđivanju, nadigravanju, i to mu je zapravo osnovni smisao, bez toga ne bi sportskih igara ni bilo, umjetnost je, svaka umjetnost, samoj sebi smisao, i s drugima se ne natječe, nego se s drugima uspoređuje. Čim to uspoređivanje počinje sličiti na natjecanje, stvar gubi smisao. Natjecanja u umjetnosti obično su posljedica krize kritičke recepcije, odsustva dobrih čitatelja, slušatelja, gledatelja, pustoši koja je zbog nečega nastupila u društvu. U svojoj temeljnoj zamisli “The Voice” trebao bi biti svojevrsni freak show, izlog nakaza, ljudi koji besramno distonavaju, nije ih briga što ne znaju pjevati, ili uopće nisu svjesni da ne znaju pjevati. Ali na “The Voice” prijavljuju se, i bivaju prihvaćeni, studentice i studenti muzičke akademije, mlade pjevačice i pjevači koji se nisu uspjeli probiti, Miljenko Jergović za svoj blog. Inače, Martin Kosovec je pobjednik ovogodišnjeg natjecanja (HRT)

27.01. (23:00)

The kids aren't alright

Srozan ugled učitelja: ‘Mobiteli krenu zvoniti čim dijete ne dobije što želi’

Poštovanje prema učiteljima postala je prošlost. Svaki treći učitelj u godinu dana barem jednom se susreće s prijetnjom nasiljem, a svaki drugi je pod pritiskom radi ocjene. O sve češćem napadu na učitelje na HTV-u su razgovarali s višom savjetnicom za socijalne pedagoge i preventivne programe i predsjednicom Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Sada je društvena klima da dijete mora biti stalno sretno i zadovoljno i dobiti u trenutku sve što želi. Ako je dijete 15 minuta učilo, smatra da je dovoljno da dobije odličan. Miješanje zaista u sve i nepoštivanje autoriteta. Djeca ne poštuju ni svoje roditelje, a oni se ne znaju nositi s tom situacijom pa napadaju vanjskog neprijatelja, a to je škola. Glas Podravine

27.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Odmazda za tanker: Amerikanci i Britanci napali važnu jemensku luku, tvrde hutisti (N1)
  • Svjedoci opisali prvo pogubljenje dušikom u SAD-u. Brojni kritičari bili su zabrinuti da će nova metoda pogubljenja biti okrutna i eksperimentalna, a po onome što su svjedoci vidjeli u četvrtak navečer, izgleda da su bili u pravu (Index, DW)
  • Za 19. Noć muzeja bilo je više od 620 događaja, posjetitelja više od 127 tisuća (HRT)
  • Fake news u superizbornoj godini: Ovo su teme o kojima će se u medijima najviše lagati – migranti i strani radnici, deep fakeovi političara koji propagiraju kupnju neke usluge… (tportal)
  • Vlasnica knjižare Bookara za Index, koja je kritizirala Severinu i pisce: Napisala sam što mislim i stojim iza toga (Index), profesor sociologije: ne moraju svi biti na Severininoj strani (Index)
  • Ed Sheeran mora državi platiti preko 40 milijuna eura poreza (Nacional)

 

27.01. (21:00)

Ako treba, uskočit će i 'oni odozgo'

Škugor o slučaju Boogaloo: Problem je kad se raspiše natječaj i kad netko na natječaju ponudi ‘previše’

Problem nije bio to što je desetljećima prostorom ilegalno upravljala “grupa građana”, kao što problem nije bio ni to što su donedavni korisnici navedeni prostor pretpostavljam dobili na upravljanje izravnom pogodbom, što samo po sebi nije nelegalno ali nije ni transparentno poput natječaja Svi vi koji se pitate kako će jedna udruga financirati toliki iznos zakupa samo ću vam reći da biste se jako iznenadili kad biste znali koliko je danas uspješnih poslovnih ljudi svoje formativne godine provelo u ovom klubu. Ima ih koji se uredno pojavljuju na listama najbogatijih Hrvata, pa čak i onih koji su redovito među Top 10 na takvim listama. Nimalo ne sumnjam u to da će ti i takvi podržati nastavak rada kluba koji je odigrao presudnu ulogu u njihovim životima. Siguran sam da će ga podržati i Fakultet elektrotehnike i računarstva, recimo kroz troškove režija koje su i do sad plaćali. Mate Škugor na svom Facebooku, a što su prenijeli i na Ravno do dna.

27.01. (20:00)

I onda je Svirac radio sklekove

Nacionalna groupie: Rado Ivan ide u vojnike

Još se snijeg nije do kraja otopio kad sam u maskirnoj jakni mog starog zakoračio na školsko igralište Građevinske škole u Novom Zagrebu, odmah preko puta crkve u Sigetu. Ivan Pernar držao je snopić novčanica u ruci, a ispred njega je neki budući građevinac pravio sklekove. Pružio sam mu plavu kuvertu. U sekundi ju je rastvorio. Problijedio je kad je pročitao što piše na papiru. „Znači HDZ-ovci su natjerali svog novog ministra obrane da ponovo uvede vojni rok! I mene prvog hoće strpat u vojsku! To je Tomašević nagovorio Plenkovića!”

Pernar je poziv u vojsku bacio u bljuzgu. „Za uništavanje dokumenata MORH-a možete biti kažnjeni do mjesec dana vojnog zatvora”, upozorio sam ga. Jedan od učenika vojnički je pokorno podigao papir iz bljuzge i mahao njime kao zastavicom na mimohodu samo da ga što prije osuši. Osjetio sam da je vrijeme da ga pozovem da malo nasamo razgovaramo. Pomaknuli smo se do rukometnog gola. „Ja mogu sredit da ovaj papir nestane. Da vas potpuno izgube u vojnoj evidenciji. Lako se možemo dogovorit da to sredim”, tiho ću. „Onda sredite.” „To košta.” „Nemam love, nezaposlen sam.” „A što je ovo?” pokazao sam na snopić eura u njegovoj ruci. „To je za učenike…” Nova zgoda Nacionalne groupie.

27.01. (19:00)

PR-ehrambena industrija

Premijer se hvali uspjesima Podravke, čiji podaci poslovanja ukazuju nešto negativnije rezultate

Dok otvaranje novog proizvodnog pogona i redizajn vizualnog identiteta sugeriraju Podravkine “transformacijske pomake”, dublji uvid u podatke o poslovanju pokazuju da taj ponos premijera Plenkovića stagnira, s perspektivom fatalnog pada. Nije dovoljno reći da su prihodi narasli za 30 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ili oko šest posto. Tome se naprosto mora dodati podatak o inflaciji hrane koja je na jednoznamenkast broj postotaka spala tek u 10. mjesecu 2023. godine, a koju smo pak započeli s otprilike 15 posto inflacije za prehrambenu robu. Sličan odnos nažalost vrijedi i u drugim nabrojanim pokazateljima za Podravku. Podravka gubi pozicije na tržištu, a tako nekako u poslovnim bilancama izgleda poduzeće koje lipsa na duže staze. Novosti

27.01. (18:00)

Očevi, jeste čuli?

Studija otkriva: Očevi imaju ključnu ulogu u socioemocionalnom razvoju djece

Nova istraživanja ističu ključnu ulogu očeva u socioemocionalnom razvoju djece, naglašavajući da način na koji očevi rješavaju sukobe ima dubok utjecaj na potomstvo. Analizirajući podatke iz 3955 obitelji, istraživači su otkrili da su djeca čiji su očevi prijavili česte bračne sukobe iskusila veći roditeljski stres, rezultirajući manjom uključenošću i manjom ljubavlju prema vlastitoj djeci. S druge strane, djeca čiji su očevi primijenili konstruktivno rješavanje sukoba pokazala su smanjen negativan utjecaj na socioemocionalni razvoj. Stručnjaci naglašavaju važnost usvajanja konstruktivnih strategija rješavanja sukoba, poput LARA metode, koja uključuje aktivno slušanje, razumijevanje osjećaja partnera te odgovaranje s poštovanjem. (Index)

27.01. (16:00)

Brze i kratke

  • Amerika premješta nuklearno oružje u Britaniju, razlog je ruska prijetnja (Index)
  • Hrvatske javne financije trenutno u odličnom stanju, suficiti omogućuju porezno rasterećenje rada (Lider)
  • Postaje prevelika: Kina najavljuje da će početi kontrolirati svoju autoindustriju (Revija HAK)
  • Prosječna neto plaća u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 1139 eura, što je za 14 posto više nego godinu prije, medijalna plaća iznosi 1028 eura. Najviše plaće, gledano po zanimanjima, imaju cloud inženjeri, iza njih piloti i IT arhitekti (Poslovni)
  • Klopp napušta Liverpool nakon devet godina, odstupit će na kraju sezone (Index)
  • Umro je Frank Farian, osnivač Boney M. i osnivač pop dua Milli Vanilli (Ravno do dna)

 

27.01. (15:00)

Slobodno je koristite jer ćete ju i tako platiti

Baretić: Žičara? Može! Fritule s lozovačom? Može! Zašto Hrvati više od drugih vole sve što je besplatno?

Sjetio sam se te davne bizarne epizode pročitavši kako su stotine i stotine Zagrepčana prošlog vikenda pohrlile na Sljeme (jer je žičara bila, što – besplatna!) a da su dolje, u podnožju, desecima i desecima automobila komunarni redari ispisivali kazne za nepropisno parkiranje. Fascinantna je ta logika: ako je žičara besplatna, onda valjda smijem i parkirati gdje me i kako volja! Sjetio sam se i drugih nekih „besplatnosti“, od Bandićevoga graha u Maksimiru do Kerumovih ćevapa i srdela, pa sve do one priče – ne znam, možda ste i vi čuli za nju – kako su bankovni službenici uporno nagovarali klijente da uzimaju kredite u švicarskim francima jer su, u usporedbi s onima u drugim valutama, praktično besplatni…

Cijela nam se nacija opasno približila mentalitetu onih likova koji obilaze otvorenja izložbi samo zato da na kraju čoknu besplatni kanapeić ili dva i popiju čašu vina, ili onih, malo sirovijih ali zato drskijih, koji nepozvani kriomice upadaju na fešte poslije vjenčanja potpuno nepoznatih ljudi i krkaju dok ih god netko ne skuži i najuri.

Ona stara izreka „ne postoji besplatan ručak“ nikako da se ucijepi u tintare većine nas Hrvata. I to ćemo, bojim se, jednoga dana skupo platiti. Renato Baretić za tportal.

27.01. (14:00)

U mojoj glavi - to je i dalje krv

Razotkrivanje misterije crvene tekućine iz odreska: Nije krv, već mioglobin

Mioglobin je protein koji dostavlja kisik mišićima životinja. Kada se meso reže ili izloži zraku, mioglobin poprima crvenu boju. Odrezak koji izgleda “krvavo” zapravo je pečen na nižoj temperaturi, što čini mioglobin svjetlijim. Jeffrey Savell, stručnjak za znanost o mesu, objašnjava da životinje s aktivnijim mišićnim tkivom proizvode više mioglobina, što utječe na boju mesa. Oksidacija uzrokuje crvenu boju koju povezujemo s sirovim mesom, dok svježe meso može biti ljubičaste boje. Unatoč tome, smeđe meso nije opasno za konzumaciju, ali Savell savjetuje brzu pripremu kako bi se sačuvala svježina. Crvena tekućina koja izgleda kao krv rezultat je mješavine mioglobina i vode iz mesa, a ne stvarne krvi. (N1)

27.01. (13:00)

Silk milk

Iz kineskog laboratorija: svila čvršća od svile

Postupak je sasvim jednostavan. Sirovu su svilu, nakon čišćenja od voska i drugih neželjenih sastojaka, otopili u koncentriranoj otopini (9,8 mol/L) litijeva bromida (LiBr) zaluženu sodom (natrijevim karbonatom). Svila, točnije fibroin, u toj se otopini potpuno otopio. Kako iz nje opet dobiti svilu? Starom metodom: u otopinu su dodali amonijev sulfat – poznato sredstvo za taloženje („isoljavanje“) proteina – uz još jedan važan dodatak: cinkov sulfat. Ta struktura ne pridonosi čvrstoći proteina, pa tako ni fibroina. Njegovoj čvrstoći pridonose plosnate strukture, beta-ploče (β-sheets) jer su kompaktnije, a osim toga se slažu jedna na drugu i tako učvršćuju lanac. Da je upravo to uzrok povećanja čvrstoće svile nakon regeneracije pokazala su mjerenja. Konačan rezultat: prekidna čvrstoća svile povećala se na 2,0 GPa. Time je regenerirana svila kineskih znanstvenika nadmašila za 60 – 70 % najčvršću prirodnu nit – vlakno paučine (dragline). Nenad Raos za Bug.

27.01. (12:00)

Presušuju nam bunari

Zabrinjavajuće: Ubrzano pada razina podzemnih voda diljem svijeta

Podzemlje je glavni izvor slatke vode za poljoprivredna gospodarstva, kućanstva i industriju, a njezina eksploatacija bi mogla predstavljati ozbiljne ekonomske i ekološke prijetnje, uključujući pad prinosa usjeva i slijeganje tla, osobito u obalnim područjima, piše Reuters. Studija je analizirala 170.000 bunara u više od 40 zemalja. Sjeverna Kina, Iran i zapad Sjedinjenih Država bili su među najteže pogođenim regijama. Jedan od najvjerojatnijih uzroka koji stoji iza ubrzanog opadanja podzemne vode je njezino prekomjerno crpljenje za navodnjavanje u poljoprivredi, u područjima sa suhom klimom – piše u studiji objavljenoj u časopisu Nature. No, utjecaja je imala i suša, potaknuta klimatskim promjenama, zbog čega su poljoprivrednici vjerojatno crpili više podzemne vode. Agroklub

27.01. (11:00)

eSuper

Za par dana stiže sustav eLijekovi. Evo što sve donosi

Stvorena je jedinstvena baza lijekova dostupnih u Hrvatskoj, a bit će javna i svatko će joj moći pristupiti na internetu, kažu u HZZO-u, nositelju tog europskog projekta vrijednog 2.2 milijuna eura. U njoj će biti objedinjeni svi relevantni podaci kojima raspolažu HZZO i Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), primjerice, može li se pojedini lijek dobiti na teret HZZO-a i koliki je iznos eventualne doplate. Uvodi se i usluga vezana za terapije svakog pojedinog pacijenta, a odnosi se prvenstveno na obiteljske liječnike, ljekarnike i pacijente, koji će joj pristupati na portalu eGrađani. Index

27.01. (10:00)

Brze i kratke

  • Stigla presuda Trumpu: mora platiti 18.3 milijuna dolara odštete kolumnistici i još 65 milijuna dolara kaznene odštete (Index)
  • Energetski ekspert: Postoji plan kako se riješiti plina u 10 godina, ali ga blokira snažan plinski lobi (Forbes)
  • Aparat za magnetsku u Merkuru privukao na sebe metalni krevet. Srećom, bio je prazan (Index)
  • Erste banka izdala prvu zelenu obveznicu u iznosu od 400 milijuna eura (Lider)
  • Novi ispad Milorada Dodika: Hvali Putina i njegov “humani politički pristup”, napada EU i SAD (N1)
27.01. (09:00)

Kad nostalgija poludi

Atari najavljuje lansiranje qomp2 – nastavak priče o ikoničnoj Pong loptici

Izdavačka kuća Atari uskoro će oživjeti sjećanje na kultnu igru Pong, lansiranjem qomp2, nastavka indie igre iz 2021. koja donosi priču o loptici iz originalnog Ponga. Bez obzira na to što je prošlo pola stoljeća, qomp2 će pružiti igračima uvid u enigmatičnu priču o sumnji, strahu i prihvaćanju samog sebe. Igra, koja će biti dostupna na PC, PlayStation, Xbox i Nintendo Switch platformama, obećava avanturu u kojoj će loptica suočiti prepreke i boriti se protiv bossova kako bi pobjegla od monotonije života odbijanja između dva bloka. Lansiranje qomp2 zakazano je za 20. veljače. (HCL.hr)

27.01. (08:00)

Više od vitamina C

Sjemenke limuna – tajna zdravlja koja leži u malim košticama

Sjemenke limuna skrivaju brojne zdravstvene prednosti koje se često zanemaruju. Mljevenje sjemenki i miješanje s vodom omogućuje konzumaciju kao napitka, dok pašteta od koštica limuna može obogatiti razna jela, ali imajte na umu da nije dobro unositi više od oko tri do pet sjemenki odjednom. Redovito konzumiranje sjemenki limuna pruža zaštitu od oksidativnog stresa, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti te pomaže u kontroli dijabetesa. Također, sjemenke pružaju analgetski učinak putem kvalitetnog ulja koje utječe na percepciju boli. Osim toga, ove male koštice potiču stvaranje kolagena, štite od infekcija te čak poboljšavaju pamćenje i koncentraciju. (N1)