• Ivić Pašalić preko Dabre želi srušiti Plenkovića da profitira na trupcima Hrvatskih šuma vrijednih 300 mil. eura (Nacional)
• Uhićen maloljetnik koji je nožem izbo ženu i teško je ozlijedio dok je trčala u Zadru. Sve je priznao (Index)
• Trumpu sada smetaju i papirnate slamke: Vraćaju se na plastiku (Forbes)
• Nova mjerenja iznenadila: Porasla je vjerojatnost udara asteroida 2024 YR4 u Zemlju 2032. godine, s 1 na 2,3 posto (Bug)
• U Kazahstanu pooštravaju kazne za tzv. “otmice nevjesta”, djevojke koje otimaju zbog udaje, potresna priča Kazahstanke koja se uspjela rastati nakon devet godian agonije: “Usred velegrada otela su me tri muškarca. Nakon dva sata u gepeku, donijeli su mi bijelu maramu” (Jutarnji)
• U nesigurnim vremenima se kupuje zlato, ali to staro pravilo nije jedini razlog trenutne cijene. Doduše i drugi razlog je povezan s nedoumicama, što će učiniti Trump – zasad gura cijenu zlata u rekorde (DW)

Kako piše analitičarka Telegrama Jagoda Marić, najviše su porasli prihodi od naknada u kasinima, na automatima ili kladionicama. Prihodi od mjesečnih naknada od priređivanja igara na sreću u kasinima koji ovise o uplatama na stolovima ili automatima veći su za 3,5 puta u odnosu na 2020. godinu. Lani je država prikupila 60 milijuna eura, što znači da su na klađenja građani potrošili 1,2 milijarde eura. Danica

Ujedno je i prvi dokumentarni film o Led Zeppelinu u kojem su sudjelovali svi živući članovi; Jimmy Page, Robert Plant i John Paul Jones, ali je glasom prisutan i pokojni bubnjar John Bonham, koji ni za života nije bio sklon davanju intervjua. Zahvaljujući modernoj tehnologiji pročišćavanja starih audio snimki Bonhamovog glasa, koje je produkcija godinama sakupljala iz najrazličitijih izvora, uspješno je oživotvoreno zvučno prisustvo i tog ključnog člana. U vremenima kad se glazbeni dokumentarci, ali i biopicovi pojavljuju kao gljive poslije kiše i u kojima je često glazba sekundarna priča jer se u prvi plan gura mnoštvo drugih naizgled primamljivijih narativa, „Becoming Led Zeppelin“ odskače upravo stoga što je u njemu glazba primarna – ona je ujedinjujući narativ za četiri različita i naizgled nespojiva karaktera koji i dan danas jednakim sjajem sjaje kao pojam onoga što bend treba biti. Zoran Stajčić za Ravno do dna

Spremnošću “ZA DOM” i “umrijeti ako treba” – te odlučnim “dosta!” – Vučiću, “srbima” i Srbiji javno je zaprijetio Ivan Turudić, isti predsjednik iste splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva koji sada umire od straha da isti Vučić i isti “srbi” zbog hrvatskih studenata ne pomisle kako Republika Hrvatska, daleko bilo, potiče rušenje vlasti u Srbiji. Što, dakako, “nije točno”. Jer “vlast u Srbiji” njihov je, rekoh, najbliži i najodaniji partner: za koga bi inače – sad vam se javilo – Hrvati bili “samo ‘Ustaše'”, kad ne bi s druge strane bilo “vlasti u Srbiji” sa svojom “politikom laži, revizije Domovinskog rata i zločina koje su učinili u ime velikosrpske politike”, za koga bi bili bili “spremni i umrijeti ako treba”? Boris Dežulović za Novosti

Zaboravite na tihe otkaze – 2025. donosi novi trend na tržištu rada: otkaze iz osvete. Nezadovoljni zaposlenici, frustrirani niskim plaćama, lošim uvjetima i nepravdom, sve češće napuštaju poslodavce u ključnim trenucima kako bi im nanijeli štetu. Fenomen se najviše javlja u IT-u, marketingu i medijima, a posebno je popularan među mlađima. Psiholog Zvonimir Galić ističe da je uzrok nepravda i loše vođenje, a poruka poslodavcima jasna: ako ne žele osjetiti osvetnički bijes, trebali bi ulagati u pravednije radno okruženje. Poslodavci trebaju osvijestiti činjenicu da zbog situacije na tržištu rada zaposlenici imaju veću moć nego što su ranije imali te poduzeti sve što je moguće da kvalitetnije upravljaju ljudskim potencijalima, zaključuje. tportal

Kao alibi za normaliziranje veličanja fašizma uvijek je pri ruci grupacija kojoj se ne može reći “ne”: u slučaju ustaškoga pozdrava “Za dom spremni” to su hrvatski branitelji, postrojeni pod zastavom HOS-a, a u slučaju proustaškog estradnog djelatnika Thompsona to su hrvatski reprezentativci. Naime: tko smo mi da se protivimo volji heroja koji su svojom krvlju stvarali ovu državu, a svojim znojem joj donijeli prestižne međunarodne sportske uspjehe?

Naime: ako se naši nacionalni junaci nakon veličanstvenih postignuća žele odavati slatkim fašističkim užicima, najmanje što možemo učiniti je da ih u tome ne ometamo. Društvena igra “Grupa traži rupu”omogućuje jednostavnu i efikasnu eliminaciju svih koji smrknutih lica reagiraju na simbole ili manifestacije s pronacističkom aromom. Viktor Ivančić za Novosti

• Naredba je stigla iz Bruxellesa: Na HRT-u se sprema golema promjena, ravnatelja više neće određivati Vlada, odnosno Sabor, već neko drugo, politički neovisno tijelo (zasad nepoznato) (Jutarnji)
• U manje od 10 godina, između 2015. i 2023., cijene kuća u EU-u porasle su u prosjeku za 48%. Najveći rast bilježi Mađarska, gdje su cijene porasle 173%, a najmanji Finska, sa samo 5%. U Hrvatskoj rasle za 79%, u Sloveniji 86% (N1)
• Nijemci na ulicama protiv desnog ekstremizma, najavljeni brojni prosvjedi (N1)
• Iza gašenja USAID-a stoji Hrvat iz BiH? Lobist i konzultant Max Primorac, kažu da je blizak HDZ-u, neki ga povezuju s premijerom Andrejom Plenkovićem (tportal, Nacional)
• Igor Bezinović filmom o okupaciji Rijeke osvojio glavnu nagradu festivala u Rotterdamu (tportal)
• Prosvjednici u Čakovcu zatražili smjenu Upravnog vijeća i ravnatelja bolnice (N1)

Zakon jasno propisuje kada je blicanje dopušteno, a kada skupo košta. Vozači su dužni prijeći na kratka svjetla ako ih netko upozori blicanjem, što je potpuno legalno. No, na autocesti je blicanje radi požurivanja zabranjeno i kažnjava se s 260 eura. Noću, svjetlosni znakovi zamjenjuju trubljenje, a danju ih možete koristiti ako je to sigurnije. Ukratko, blicanje je korisno, ali ako ga koristite kao sredstvo pritiska, moglo bi vas pritisnuti po džepu! Revija HAK

Alge iz roda Sargassum hvataju CO₂ dok rastu, ali kada ih je previše, mogu uništiti morski ekosustav. Kineski znanstvenici pronašli su rješenje – pretvaraju ih u ugljen koji nastavlja hvatati CO₂ čak i nakon što alge uginu. Proces uključuje zagrijavanje algi s kalijevim feratom (K₂FeO₄), čime nastaje materijal s mikroskopskim porama idealnim za skladištenje ugljikova dioksida. Ovaj „ugljični filter“ može višekratno zarobljavati i otpuštati CO₂, a kad se istroši, lako se reciklira. Tako su alge, od ekološkog problema, postale jedno od mogućih rješenja za smanjenje emisija. Nenad Raos za Bug

• Trump i “Gaza rivijera” – Planirao raseliti Palestince i na ruševinama Gaze graditi ljetovalište, ali nakon burnih reakcija ublažio retoriku.
• Trgovinski rat SAD-a i Kine eskalira – Trump udara carinama, Kina uzvraća, EU prijeti „briselskom bazukom“. Američki predsjednik želi i Grenland, ali Danci nisu impresionirani.
• Trumpova interna politika – Izvodi SAD iz WHO-a i UN-ovog vijeća za ljudska prava, Ukrajini uvjetuje pomoć eksploatacijom rijetkih metala, prijeti ukidanjem Ministarstva obrazovanja.
• Putin oživljava Interviziju – Rusija pokreće vlastitu Euroviziju s naglaskom na “obiteljske vrijednosti”, a BRICS zemlje već pripremaju nastupe. Karleuša u razmatranju.
• Masovna pucnjava u Švedskoj – Najsmrtonosniji napad u povijesti zemlje, počinitelj i 10 žrtava mrtvi. Motiv još uvijek nejasan.
• Napad u Bruxellesu – Pucnjava kod stanice podzemne željeznice, srećom bez žrtava, ali Europa se sve više suočava s valom nasilja.
• Misteriozni potresi na Santoriniju – Serija neobičnih potresa, uključujući onaj magnitude 5,2, natjerala je većinu stanovnika na bijeg. Znanstvenici zbunjeni, vlasti zabrinute.
• Baltik se odvaja od Moskve – Litva, Latvija i Estonija ovog vikenda konačno izlaze iz ruskog elektroenergetskog sustava i priključuju se Europi. Sigurnosne prijetnje visoke, ali plan ide dalje.
• Zlato ruši rekorde – Cijene zlata obarale su rekorde 40 puta u 2024., a 2025. se očekuje još veći rast. Najveći kupci su središnje banke.
• Rusija gomila zlato – Rusi kupili rekordnih 75,6 tona zlata zbog inflacije i sankcija. Građani traže sigurnost u plemenitom metalu dok rublja gubi vrijednost.
• Njemačka reciklažna kriza – Sustav reciklaže tekstila pred kolapsom, jer prerada postaje neisplativa. Kontejneri za odjeću nestaju s ulica, a organizacije odustaju od prikupljanja.

tportal

Unatoč rastućim klimatskim izazovima, prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena Zagreba (2025.–2028.) nije dobio nijednu primjedbu. Program prepoznaje porast vrućih dana, učinak toplinskog otoka i rizike bujičnih poplava te donosi mjere poput razvoja mreže javnih slavina, povećanja urbanih vrtova, sadnje stabala i uvođenja javnih bicikala. Također planira Centar za ponovnu uporabu. Iako su ove teme ključne za građane, izostala je javna rasprava, pa Program ostaje dokument o velikim planovima – i malom interesu. H-alter

Stambene zgrade nisu samo građevine, već zajednice koje zahtijevaju angažman i odgovornost suvlasnika. Umjesto stalnih pritužbi na upravitelje i predstavnike, suvlasnici se trebaju aktivno uključiti u rješavanje problema. Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada od 2025. godine donosi više odgovornosti za sve, uključujući obvezu upisa zajednice suvlasnika u registar. Suvlasnici imaju pravo promijeniti upravitelja i predstavnika ako nisu zadovoljni njihovim radom. Ključna je kultura odgovornosti, transparentnost financija i aktivno sudjelovanje u donošenju odluka. Jasmina Džanović za Zgradonačelnik.

• Nakon masakra u školi Švedska otežava dobivanje oružja, moći će ga posjedovati samo pojedinci (Nacional)
• U Kongu se razbuktao još jedan brutalni rat, broji se tisuće mrtvih, raste strah od izbijanja kolere (Index)
• Čovjek koji je nedavno ubrizgao nepoznatu tekućinu u bocu na kiosku na Jarunu ima hepatitis, otprije poznat policiji zbog krađe (Jutarnji list)
• Osnivač Googlea donira veliki novac za proučavanje Parkinsonove bolesti i bipolarnog poremećaja: Sad se fokusira i na autizam (Forbes)
• Dodijeljene nagrade Cesarica, Baby Lasagna ima hit godine (Index)
• Kanarinac iz Mošćeničke Drage svjetski prvak, dobitnik zlatne medalje na Svjetskoj smotri ptica u Portugalu (HRT)
• Black Flag, kultni hc punkeri stižu na premijerni nastup u Hrvatskoj (Muzika)

Hrvatska je peta zemlja u EU po smrtnosti uzrokovanoj onečišćenim zrakom. Glavni onečišćivači su lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon. Zagreb je često među gradovima s lošom kvalitetom zraka, osobito zimi. Onečišćenje zraka uzrokuje brojne zdravstvene probleme, uključujući kardiovaskularne bolesti, moždani udar i rak pluća. Preporuča se pratiti indeks kvalitete zraka, izbjegavati boravak na otvorenom kada je onečišćenje visoko, koristiti maske N-95/FFP2 i održavati higijenu. Savjeti

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2023., osobe koje primaju socijalnu pomoć, tj. zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), moraju besplatno raditi 60 do 90 sati mjesečno kako ne bi izgubile tu minimalnu naknadu od svega 160 eura, koliko ona iznosi za samce. Za to vrijeme dok rade (besplatno), nije im osigurano ni minimalno poštivanje radničkih prava, nije im plaćen ni prijevoz, niti prehrana, a često nisu ni osigurani u slučaju ozljede na radu. Stoga Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek zahtijeva ukidanje ove mjere koju smatraju jako štetnom. Istog su stava i iz Ureda pučke pravobraniteljice. Faktograf

Hrvatski turizam suočava se s padom cjenovne konkurentnosti jer su cijene turističkih usluga i vanpansionske ponude znatno porasle, čak 50% u nekoliko godina, dok je rast u konkurentskim mediteranskim zemljama bio 15-20%. To je dovelo do stagnacije noćenja i pada udjela na tržištu. Stručnjaci upozoravaju na nužnost ulaganja u kvalitetu i bolje usklađivanje cijena s očekivanjima gostiju. Predlaže se osnivanje radne skupine za ublažavanje posljedica, jer bi nastavak ovog trenda mogao negativno utjecati na cijelo gospodarstvo. Nacional

Unatoč organiziranom bojkotu trgovina i benzinskih postaja u Hrvatskoj, čini se da je entuzijazam građana za ovakav oblik prosvjeda protiv visokih cijena oslabio. Podaci Porezne uprave pokazuju povećanje broja i iznosa računa u odnosu na prethodne dane bojkota, što upućuje na to da se građani vraćaju uobičajenim kupovnim navikama. Organizatori bojkota, unatoč tome, ne odustaju i pozivaju na tjedni bojkot Konzuma. Ekonomski stručnjaci objašnjavaju kako je dugoročni bojkot neodrživ, a kao glavne uzroke visokih cijena navode strukturne faktore, globalnu inflaciju, geopolitičke poremećaje, rast minimalne plaće i druge čimbenike. Index