Možda je Trumpov prijedlog o ‘Rivera-raumu’ i Pojasu Gaze kao velikom resortu na istoku Sredozemlja plod njegove izvorne karijere nekretninskog poduzetnika od 1971., a koja je zlatne trenutke ostvarivala upravo u turizmu i medijskom promicanju sebe kao velegraditelja, ali on je u vanjskopolitičkom smislu poziv svima ostalima u svijetu da se sukobi kakav je izraelsko-palestinski mogu rješavati doslovce nečim što je u kontekstu ratova na području bivše Jugoslavije u prvoj polovici 1990-ih okvalificirano kao etničko čišćenje. Ovo je možda građevinsko raščišćavanje terena, ali je u biti također etničko čišćenje.

Ako preseljenje kompletnih naroda i oduzimanje teritorija matičnom stanovništvu zagovara netko tko je na čelu države ponosne na svoju višestoljetnu demokraciju, zašto isto to ne bi provodili autokrati bez ikakve kontrole? Ne samo oni koji posjeduju nuklearno oružje, nego i oni puno slabije naoružani, ali zato itekako agresivni. Najbolja okolnost vezana uz Trumpa, osim njegove legitimacije na izborima, njegova je otvorenost. Višeslav Raos za tportal

Isekai, fenomen japanske i korejske pop-kulture, nudi bijeg iz stvarnosti u paralelne svjetove magije, moći i romantičnih osvajanja. Popularnost ovog žanra eksplodirala je, ali uz ovisnost dolazi i prezir – čak i od vlastitih fanova. Kritiziran kao fast food fikcije, često reciklira stereotipe i banalne priče, no istovremeno odražava stresove suvremenog društva. Je li isekai eskapizam za kapitalizmom iscrpljene duše ili samo prežvakavanje istih fantazija? Možda oboje. U svakom slučaju, ako ste se reinkarnirali u prodajni automat, nadamo se da barem primate kartice. Novosti

Astrofizičari prate asteroid 2024 YR4, otkriven u prosincu, koji bi mogao udariti u Zemlju 22. prosinca 2032. Vjerojatnost sudara porasla je s 1,3 % na 2,3 %, no i dalje je mala. Asteroid promjera 40-90 metara trenutačno nosi oznaku 3 na Torino skali, što znači da bi u slučaju udara izazvao štetu na lokalnoj razini. Znanstvenici analiziraju putanju i traže rješenja – od preusmjeravanja do nuklearnih opcija. No, kako vjerojatnost udara obično pada s novim podacima, moguće je da se i ovo svemirsko “strašilo” pokaže kao lažna uzbuna. Jutarnji… asteroid komentiraju i na Forumu

• Trump objavio je da je upravo imao “dug i vrlo produktivan” telefonski razgovor s Putinom, kaže da se s pregovorima za mir s Ukrajinom može početi odmah (Index), razgovarao i sa Zelenskim, koji se također oglasio: Zajedno s SAD-om planiramo sljedeće korake kako bismo zaustavili rusku agresiju i osigurali trajan mir (Nacional)
• U četvrtak oborine će biti rjeđe i većinom manje obilne nego u srijedu te pogotovo petak, kada će ponegdje biti i snijega i olujne bure, piše Zoran Vakula za HRT
• Uhićen 45-godišnjak koji je Remi prijetio smrću zbog izjava o Thompsonu (Index)
• Zdravko Mamić održao pressicu: Stvorio sam 300 milijuna eura. Kako sam onda ja, đubradi jedna, pokrao Dinamo? (Index)
• Umro varaždinski poduzetnik u IT-u Matija Grabar – vrhunac karijere i jedan od njegovih najvećih projekata nesumnjivo je podatkovni centar DC North, otvoren 2023. godine u Varaždinu (Večernji)
• Međunarodni filmski festival u Berlinu počinje 13. veljače novom dramom Toma Tykwera i odavanjem počasti za životno djelo Tildi Swinton. U Berlinu će biti i Želimir Žilnik (DW)

Teofil Pančić bio je jedan od najvažnijih pisaca i intelektualaca naše generacije, jer je punih trideset godina pokazivao krajnji prezir prema toj velikoj zajedničkoj glavi. Najprije onoj, koja bi mu pripala prema rasporedu glasova u njegovu imenu i prezimenu, koji sugerira da su Teofilovi preci bili Srbi. A onda i prema onoj, nešto manjoj ali ipak zajedničkoj glavi, koja bi da se u ime svih nas koji se usuđujemo razlikovati, suprotstavljala većinskim nacionalistima i patrijarhalcima. Ta manja glava se također bavi obilježavanjem i progonom neprijatelja, te zastrašivanjem i discipliniranjem vlastitog stada. I još nešto: Teofil je krajnje gospodski odbijao da svojim životnim slučajem mjeri epohu ili da, ne daj Bože, vlastitim stradanjem mjeri sasvim neusporediva stradanja zbiljskih stradalnika. Miljenko Jergović

Ma, ljudi, pročitajte tekst pjesme koja je himna naših rukometaša. Čujete li kako ovo zvuči? Himna “naših” rukometaša. Gdje žive ti “naši”, gdje plaćaju porez? Znaju li ti “naši” čija je Lika, čiji je Dubrovnik? Zna li otac koji podsjeća svoga sina, sjedeći uz čašu vina, na sve to što je nečije a danas je tko zna čije da ga sin ne čuje. Sin ga ne razumije. Sin živi daleko. Raste zarobljen u tuđoj “slobodi” i nema vremena razmišljati o “barjaku” i je l’se Gospa Hercegovska suza naplakala. Sin u Irskoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Austriji robija da bi platio najam, kredite i školovao djecu. A tata? Tata koji je ostao ovdje slijep poziva na nove borbe i obrane.

Čega od koga? Treba li toliko žuči liti nad benignim pjesmuljkom i razarajuće jezivim tekstom? Čemu. Tata iz pjesme nije jedini slijepac u ovome što neki nazivaju domovinom. Ima nas tri milijuna. Ma, jasno je, nije Thompson toliko glup. Čovjek pjeva za lovu i to je legitimno i to ima smisla i treba mu dati sve moguće pokale i kipiće. Ali mi… Zašto se mi palimo na čitavu priču? Zato jer je lakše svršavati na suze i vino nego sjetiti se u kolikom si minusu… Vedrana Rudan

Podmorski kablovi prenose 95% svjetske telekomunikacije, ali su ranjivi na sabotaže i oštećenja. Osim internetskih, postoje i energetski kablovi za HVDC prijenos. Sateliti nisu adekvatna alternativa zbog sporijih i skupljih veza. Velike tehnološke kompanije sve više ulažu u vlastite kablovske mreže. Oštećenja najčešće uzrokuju sidra i ribarske mreže, no geopolitičke tenzije donose i namjerne napade. Popravci su složeni, skupi i dugotrajni. Unatoč zaštitnim mjerama, pravna regulativa zaštite kablova još uvijek je nedovoljno razvijena. DW

Nakon provedene istrage pokrenute na temelju anonimne prijave utvrđeno je da je drastičnim smanjenjem cijene za uslugu osposobljavanja za lovce na području Hrvatske Savez ozbiljno narušio tržišno natjecanje te mu je izrečeno 89,9 tisuća eura kazne. Rijedak je to slučaj u hrvatskoj praksi, da AZTN “obrađuje” predatorske cijene, one koje su niže od troškova pružanja usluge, s ciljem istiskivanja konkurencije. U slučaju HLS-a utvrđeno je da je koristio vladajući položaj koji ima zbog povezanih tržišta po posebnim propisima, iz kojih je osigurao dobit, a kojom je cijenu usluge s 2500 kuna u 2022. godini spustio na 500 kuna. Poslovni

Hrvatska i dalje prednjači u EU po udjelu doznaka u BDP-u, koji iznosi preko 7%. U prvih devet mjeseci 2024. iz inozemstva je stiglo 4,64 milijarde eura, najviše iz Njemačke. Iako ekonomski izazovi u Europi mogu usporiti rast doznaka, analitičari ne očekuju njihov drastičan pad ni ozbiljne posljedice za gospodarstvo. Razlog? Iseljenici šalju manje novca jer sele cijele obitelji, a socijalni sustavi država poput Njemačke ublažavaju ekonomske šokove. Ukratko, gastarbajteri drže standard, ali nisu jedini stup ekonomije. Lider

• Ukrajinci su krenuli u ozbiljan protunapad, ne samo u Rusiji. To je poruka Trumpu da Ukrajina i dalje može preuzeti inicijativu (Index)
• Trumpovi izabranici u stvaranju novog svjetskog poretka – ako mu sve pođe po planu, uslijedit će tsunami konzervatizma koji bi se relativno brzo raširio svim meridijanima (Faktograf)
• Snažan potres magnitude 4,8 stupnjeva po Richteru pogodio je u 18.43 sati šire područje Zadra, a epicentar mu je bio 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice – ima i štete, nagnuo se zvonik na Pagu, stradala i crkva u Slivnici (tportal)
• Petak 14.2. dan zimskog bicikliranja na posao – “Sindikat biciklista” pozvala je građane Zagreba ali i cijele Hrvatske da u petak 14. veljače odaberu bicikl za putovanje do posla, fakulteta ili škole (N1, Forum)
• Pjesma dana: Tom Waits – Downtown Train (Forum)

Nacional prenosi zanimljivu podudarnost u jeku Trumpove ideje u vezi toga da svi Palestinci napuste Gazu i presele. Iako je prisilno preseljenje ratni zločin po ženevskom ugovoru, nejasno je gdje bi se Palestinci trebali odseliti? Odgovor je logičan i sarkastičan, te je javno objavljen još 1987. u humorističnoj seriji „Zlatne djevojke“ (The Golden Girls). Pa na Grenland! Autori serije nisu mogli ni zamisliti da će gotovo 40 godina kasnije njihova šala postati aktualna te da će se poznavatelji serije zapitati – je li Donald Trump gledao seriju „Zlatne djevojke“?

Kad su još prije sto godina pronašli način na koji ne bi dolazilo do eksplozija u benzinskim motorima, nisu shvaćali koliko će umjetni dodatak gorivu imati štetan utjecaj po ljudsko zdravlje – s tri puta većom količinom olova u organizmu od uobičajenog. Milorad Milun za Novosti ukazuje kako im je trebalo 80 godina da to shvate, upozorivši na novu pošast, vezanu uz mikroplastiku, koja je kod mnogih preminulih od određenih bolesti pronađena u organizmu, pa čak i u mozgu. Zasad nije pouzdano koliko je opasna, no pronađene su brojne veze između masnih nakupina u arterijama, koje su dovele do moždanih i srčanih udara. Jedna od velikih tema danas je neurotoksičnost uzrokovana zagađenjem okoliša.

Brojne suvremene studije pokazuju da postoji veza između jake zagađenosti zraka i povećanog rizika za demenciju, porast stope depresije, anksioznosti i psihoze. Postoje i studije u kojima je nađena veza između zagađenja atmosfere i autizma i drugih kognitivnih teškoća kod djece. WHO je dao smjernice za poboljšanje kvalitete zraka, ali kao što vidimo, neki političari najavljuju još više naftnih bušotina, još više izgaranja fosilnih goriva, još više zagađenja zraka, voda i okoliša…

Inicijativa Halo, inspektore poziva građane na jednodnevni bojkot pekarnica i trgovina u petak, 14. veljače 2025. Razlog su visoke cijene kruha, bureka, peciva i drugih pekarskih proizvoda, smanjena kvaliteta i težina (shrinkflacija) te neizdavanje računa. Organizatori ističu da su državne institucije pasivne unatoč ranijem smanjenju PDV-a na osnovne namirnice. Pozivaju roditelje, bake, djedove i prijatelje da podrže srednjoškolce, koji su inicirali bojkot, i time iskažu nezadovoljstvo stanjem na tržištu. Index… Forum

Elon Musk na svom je X-profilu podijelio neka razmišljanja Stephena Nikole Bartulice, i to je po prilici sve što treba znati o svijetu u kojemu smo se mamurni probudili nakon dočeka sretne Nove 2025. godine. Vodeći svjetski informacijski i industrijski mogul skrola po pametnom telefonu i na svom profilu na svojoj društvenoj mreži oduševljen prenosi istup jednog potpuno bezveznog hrvatskog konzervativčića, koji je svoje birače uvjerio da živi od jednog eura dnevno, pa su ga poslali u Bruxelles na plaću od osam hiljada eura, i kojega će se nakon završetka europskog mandata sjećati točno onoliko ljudi koliko ih danas pamti eurozastupnika Sinčića.

“U Bruxellesu se mnogi vide kao gospodari, a ne kao sluge naroda, zato žele regulirati i cenzurirati govor”, kaže tako hrvatski katolički aktivist i političar Stjepo Bartulica u intervjuu s Mariom Nawfalom, australskim poduzetnikom i domaćinom popularnog The Roundtable Showa na platformi X, a njegova duboka zapažanja oduševljeno onda na svom profilu prenosi sam vlasnik platforme Elon Musk, u postu s naslovom “Hrvatski europarlamentarac: mainstream mediji su mrtvi, sada je X medij!” Što je, da se odmah razumijemo, bez sumnje točno. U čemu bi, istinabog, mogao biti i mali, ovolicni problem. Ako, naime, u ovo “novo doba političke komunikacije” ljudi više uopće ne gledaju televiziju i ne čitaju novine, već gledaju YouTube i čitaju X, zašto bi se uopće itko živ nervirao i sekirao zbog “klasičnih mainstream medija”? Boris Dežulović za N1

Unatoč nagomilanim problemima u sustavu socijalne skrbi, država je po tko zna koji put pokazala da je troma i neefikasna. Podloga je to za razne pojedince i organizacije koji, i mimo zakona i bez dovoljnog nadzora, rade s najranjivijim skupinama u društvu. Posljednji primjer je tzv. prozor života, mjesto za prihvat napuštenih beba, kojeg su udruga Betlehem-Zagreb i samostan Pohoda Marijina otvorili 1. veljače na Trešnjevci u Zagrebu. I u udruzi su svjesni da sadašnji zakonski okvir ne predviđa mogućnost provođenje projekta kakvog su zamislili, ali kažu da su pronašli “rupu u zakonu”. Ne preciziraju koju. Na kraju su postavili “prozor”, pa što bude – bude. Faktograf… raspravljaju na Forumu

Tvorci prvog hrvatskog true crime podcasta predstavljaju prvu knjigu – Profil zla

• Zelenski dao ogroman intervju. Poslao oštru poruku EU, rekao što će ponuditi Rusiji – jednostavnu razmjenu teritorija, odustajući od zemlje koju je Kijev držao u ruskoj Kurskoj oblasti (Index), Rusija napala Kijev balističkim raketama (Index)
• SAD i Velika Britanija odbili potpisati Parišku AI ddeklaraciju – summit rezultirao deklaracijom koja promiče etički, siguran i održiv razvoj AI-ja, SAD i Britanija žele zadržati slobodu odlučivanja, dok Europa traži ravnotežu između propisa i konkurentnosti (Bug)
• Pukla cijev na križanju Vukovarske i Lučićeve u Zagrebu, preusmjereni tramvaji, ljudi bez vode (Index)
• Siri postaje pametnija: Apple najavio velika poboljšanja u iOS-u 18.4 (Bug)
• Snijega bi moglo biti čak i na sjevernom Jadranu: Bura sve jača, doseći će olujnu snagu (tportal)

Jedna kajzerica mora koštati 13 centi, shvatili su u Mlinaru, ali kolika će ta kajzerica biti nigdje ne piše. Rupa je to, reklo bi se, u zakonu, a oni su je odlučili iskoristiti te svega jedan dan nakon uvođenja ograničenih cijena – ograničili su veličinu svojih kajzerica. Kod kruha ne mogu učiniti ništa jer je, jasno, određen po kilaži, eventualno malo varati na vagi, ali zato kajzerica, za koju je bitno samo da je jedan komad, može biti i veličine pikule. A upravo takvu kajzericu je, evo, Mlinar izbacio na tržište. Obujam svoje kajzerice smanjili su, naime, skoro za dvostruko… Kult plave kamenice. Stvar komentiraju na Forumu

Znanstvenici sa Sveučilišta Swansea i King’s Collegea razvili su asfalt koji sam popravlja pukotine pomoću sićušnih spora ispunjenih recikliranim uljima. Kad se asfalt ošteti, ulja se oslobađaju i zatvaraju pukotine unutar sat vremena. Ova inovacija može produljiti životni vijek cesta do 30 % i smanjiti potrebu za skupim popravcima. Osim što bi vozači mogli zaboraviti na rupe, korištenje biomase umjesto naftnih derivata čini cestogradnju održivijom. Iako su daljnja istraživanja nužna, samokrpajući asfalt zvuči kao san svakog vozača (i cestara). Revija HAK