07/02/2025 - Monitor.hr
07.02. (23:00)

Ovo (ni)je politički, već ljudski skup

Prosvjedi u Srbiji: Studentski protesti – poslednja šansa za popravku društva u našem dobu

Omasovljenje i ozbiljna pretnja koje studentski protesti predstavljaju za njegov režim sigurno je i Vučića iznenadilo. Kao prvo, malo je verovatno da su i najoptimističniji njegovi protivnici verovali da će mlađe generacije, oterane od mulja srpskog političkog života i naizgled apatične i nezainteresovane za društvena kretanja biti te koje će do srži prodrmati ovo društvo.  Kada idu studenti, pred njima se sve otvara: ljudi ih pozdravljaju, nose im hranu i vodu, emocije nekontrolisano bujaju, odrasli plaču, svi nekako svesni sopstvene promašenosti i stanja u čijoj su proizvodnji i sami učestvovali činjenjem ili nečinjenjem.

Brilijantnost studentske strategije ogleda se u toj kamijevski apsurdnoj postavci, koju su ne jednom svojim istupima podcrtali: na Vučićevo batrganje i prazne priče odgovaraju jednostavnim tezama da ga apsolutno ništa nisu pitali, da mu se uopšte ne obraćaju i da za njihove zahteve jednostavno nije nadležan. Ono što proteste koje sada u Srbiji vode studenti odvaja od prethodno navedenih primera je što nisu obeleženi politikom i stranačkim obeležjima. Upravo je suprotno, oni političare drže na jasnom odstojanju, takođe navodeći da u politiku nemaju nameru da ulaze. Ravno do dna

07.02. (23:00)

Brze i kratke

  • Josip Kelemen iz Udruge „Halo inspektore“ je za HRT rekao da je posljednjih tjedana zabilježeno značajno smanjenje potrošnje, čak 80 milijuna eura manje u samo dva tjedna. Dodaje da su građani počeli racionalnije trošiti i prestali kupovati impulzivno, Jutarnji obilazio dućane
  • Cijene svih vrsta goriva od idućeg tjedna bi trebale pojeftiniti, benzin za dva centa, dizel za četiri (tportal)
  • Predizborna kampanja u Njemačkoj: Merz gubi na kredibilitetu, ali CDU i CSU u blagom porastu, koketiranje s AfD-om im nije naškodilo (DW)
  • Rak prostate otkriven kod 30 osoba u pilot-programu screeninga u Zagrebu (Nacional)
  • Nestao manji avion iznad Aljaske (Index)
  • Pjesma Dana – Leonard Cohen – Everybody Knows (Forum)
07.02. (22:00)

Svi bojkotiraju, ali cijene se ne boje

Bojkot potrošnje i zamrzavanje cijena: Malo je vjerojatno da pad prodaje obuzda inflaciju

Potrošači u Hrvatskoj nastavljaju s bojkotom kupovine kao odgovor na visoke cijene, uz Vladine mjere kontrole cijena koje sada obuhvaćaju 70 proizvoda. Unatoč padu prometa u trgovinama tijekom bojkota, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate. Faktograf

07.02. (21:10)

Prodaja tableta u 2024. narasla na skoro 150 milijuna primjeraka

07.02. (21:00)

Ekonomski UFC: Dolar u kutu, euro na podu

Slabljenje eura u odnosu na dolar raspirit će inflaciju u EU-u

SAD udara dvostruko – najavom carina na europsku robu i rastućim kamatnim diferencijalom koji prijeti slabljenjem eura. ECB je prošlog tjedna smanjio kamatne stope, dok FED drži više razine, što može izazvati odljev kapitala iz Europe u Ameriku. Slabiji euro znači skuplji uvoz, pogotovo energenata, što bi moglo raspiriti inflaciju i dodatno opteretiti europsko gospodarstvo. Analitičari procjenjuju da bi ECB mogao nastaviti s rezanjima kako bi dostigao “neutralnu razinu”, no tržište već osjeća posljedice ove monetarne borbe. Lider

07.02. (20:00)

Kad jug zapuše, sjever se smrzne

Gospodarski uzlet južnoeuropskih zemalja

Južne europske zemlje, nekada smatrane problematičnima, sada pokazuju ekonomski zamah, dok Njemačka i industrijski sjever stagniraju. Španjolski premijer Sánchez ističe potencijal juga u zelenoj energiji, ali stručnjaci upozoravaju da su te ekonomije premale za preuzimanje vodstva. Visoke cijene energije, kineska konkurencija i ekonomske politike otežavaju oporavak sjevera. Iako Europska komisija predviđa blagi rast 2025., ključno je jačanje unutarnjeg tržišta i reforme sjevera. Povijest pokazuje da se ekonomska ravnoteža pomiče, ali prava snaga ostaje u industriji. DW

07.02. (19:00)

Glumci na Lynchev način – između genijalnosti i ludila

Najbolje uloge u filmovima Davida Lyncha

  • Richard Farnsworth – The Straight Story (1999.)
    Umiljati čiča na kosilici, emotivno remek-djelo
  • Dennis Hopper – Blue Velvet (1986.)
    Frank Booth – luđak nad luđacima, strava i užas u najčistijem obliku
  • Jack Nance – Eraserhead (1977.)
    Kultno lice, nadrealna frizura, simbol Lynchova svijeta nelagode
  • Robert Blake – Lost Highway (1997.)
    Misteriozni čovjek – scena koja ledi krv u žilama i definira jezu
  • Laura Dern – Inland Empire (2006.)
    Lynchova muza, majstorica transformacije, neprepoznatljiva i hipnotična
  • Nicolas Cage – Wild at Heart (1990.)
    Totalni Cage – jakna, ludilo, sloboda i srce na dlanu
07.02. (18:21)

Nacionalni paviljon na Svjetskoj izložbi u Japanu prikazivat će raznolikost hrvatske klime

07.02. (18:00)

Demoni i komarci

Baby Lasagna napokon izbacio svoj prvi album, prve reakcije: Je li Marko Purišić naš Peter Parker?

Album čija je ponajveća kvaliteta upravo ono što je Purišićevo primarno zanimanje – do perfekcije zašiljena produkcija na razmeđu EDM-a, popa, rapa, metala i elektronike – pokazuje koliko je teško stvarati glazbu što je, barem mi skloni traženju umjetničkog i izvanvremenskog u njoj, obično preskačemo i prepuštamo konzumerizmu da ga sažvače i ispljune. Četrnaest pjesama koje je Lasagna nanizao na ‘DMNS 6 Mosquitoes’, naime, dobro znaju gdje im je mjesto u svemiru jer ga Purišić uspijeva kontrolirati, iz perspektive pripadnika prve generacije Gen Z dijagnosticirajući boljke modernog društva oko sebe, ali i u sebi samome.

Tema slave s ili bez pokrića kontrapunktirana je nježnijim trenucima albuma, u kojima do izražaja dolazi Purišićeva krhkija strana, raspolovljena između nesigurnosti karakteristične za njegovu generaciju te težnje ljubavi i univerzalnom prihvaćanju. Potkrade se tu i koja banalnost, da ne kažemo krindž moment, no zato ima stvari koje otkrivaju razinu izravnosti kakvu sve rjeđe susrećemo u pop glazbi. Bojan Stilin za tportal

07.02. (17:00)

Brze i kratke

  • Bojkot trgovina: U Zagrebu trgovine prazne, u Splitu slabiji odaziv (Index), Porezna: broj računa manji je za 15, a iznos za 20 posto u odnosu na petak prije bojkota, organizator: Ovo nije fijasko (Index)
  • Cure detalji neprimjerenog ponašanja šefa Zagrebačkih Mažoretkinja: gnjusni komentari, seksualni ekscesi, često se derao, vrijeđao i omalovažavao djevojke, gledao ih kako se presvlače i komentirao im tijela (RTL Direkt, Index), pokrenuto je kriminalističko istraživanje protiv Šćurica zbog incidenta na dočeku rukometaša (HRT)
  • Čak 430.000 Hrvata može računati na znatno povećanje novca za mirovine (tportal)
  • Opcija B: Plenković traži nove koalicijske partnere. U igri su Radić, IDS, manjine… HDZ je odgodom saborske sjednice kupio vrijeme, a situaciju mogu riješiti ili nova većina ili DORH, koji može tražiti skidanje imuniteta Dabri (Nacional)
  • Kako živi Wuhan pet godina nakon pandemije? O koroni šute i kunu se u – umjetnu inteligenciju (tportal)
07.02. (16:00)

Država ti možda uzima, ali možeš je i 'zeznuti'

Toni Milun otkriva: Kako poreznom karticom napuhati plaću – legalno

Ako imate djecu, pravilnim rasporedom poreznih olakšica na poreznoj kartici možete povećati mjesečnu plaću. Ključ je u tome da roditelj s nižom plaćom prijavi prvo dijete, a drugo (ili treće) roditelj s višom plaćom, jer se koeficijent povećava za svako sljedeće dijete. Ako vaša plaća nije dovoljno visoka da maksimalno iskoristite olakšice, možete ih podijeliti s partnerom. Alternativno, možete tijekom godine plaćati porez pa na kraju tražiti povrat, što može donijeti pozamašan iznos odjednom. Toni Milun, Večernji

07.02. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

07.02. (14:00)

Stranci dobrodošli, ali uz pravila igre

Izmjene Zakona o strancima donose sigurniji rad i dulje dozvole

Izmjene Zakona o strancima poboljšat će zaštitu stranih radnika u Hrvatskoj, njihovu integraciju i uvjete rada, izjavio je državni tajnik Ivan Vidiš. Radne dozvole produžit će se na tri godine, regulirat će se smještaj, a nesavjesni poslodavci završit će na “crnoj listi”. Sindikati pozdravljaju prijedloge, dok poslodavci dijele mišljenje – dulje dozvole su plus, ali novi financijski tereti nisu. Uz dodatne inicijative poput učenja hrvatskog jezika i bilateralnih sporazuma, cilj je stabilizirati tržište rada i spriječiti da radnici i poslodavci lutaju u birokratskoj magli. HRT

07.02. (13:00)

Skupi snovi, jeftini turisti

Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT

07.02. (12:00)

Sunce, more, otoci, utičnica i Wi-Fi

Poslovni turizam: Hrvatska ima dobre uvjete za one koji žele uživati i raditi

Workation, neologizam od engleskih riječi work (rad) i vacation (odmor), omogućuje zaposlenicima kombiniranje poslovnih obaveza i odmora. Ljudi koji žive i rade na ovaj način nazivaju se digitalnim nomadima. Imaju poslove za koje im obično trebaju samo laptop, pametni telefon i internet – to mogu primjerice biti blogeri, dizajneri ili informatičari. Sve više turističkih agencija također reagira na rastući interes. Njemačka turistička tvrtka TUI izradila je Workation Index, u kojem ocjenjuje zemlje koje su posebno pogodne za rad u 2024. godini. Među važnim kriterijima su, primjerice, široko rasprostranjena internetska infrastruktura, potreba za vizom za njemačke državljane i mjesečne stanarine. Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu, iza Portugala, Danske i Malte, a ispred Bugarske, Španjolske i Rumunjske. Za Hrvatsku se kao posebna prednost navodi niska cijena brzog interneta. DW

07.02. (11:00)

Brze i kratke

  • Danas treći bojkot trgovačkih lanaca, promjene i u dućanima zbog ograničenih cijena – moraju istaknuti popis odabranih artikala s pripadajućom maloprodajnom cijenom (N1)
  • Grčki otok Santorini je pogodio “roj potresa”, proglašeno izvanredno stanje, u posljednja dva tjedna zabilježeno je nekoliko tisuća potresa, od kojih je čak 30 dnevno imalo magnitudu veću od 4.0. Iako slabiji, mogu trajati danima, tjednima ili čak mjesecima (Index)
  • Kursk postaje Putinova noćna mora, Ukrajinci dio ruskog teritorija drže već šest mjeseci, regija bi mogla biti ključna za pregovore, sve više nezadovoljnih Rusa (Index)
  • Vodič kroz najbrutalniji zatvor Latinske Amerike, u Salvadoru: Tu će Trump slati ljude koji nikad više neće izaći (tportal)
  • Slučaj otkaza na N1 televiziji: Matična tvrtka više ne želi nadoknađivati sredstva koja nedostaju (Nacional)
07.02. (10:00)

Bach prije bočice

Glazba može dotaknuti srce, čak i u maternici

Meksički znanstvenici otkrili su da puštanje klasične glazbe bebama u maternici može umiriti otkucaje srca fetusa i potencijalno potaknuti razvoj autonomnog živčanog sustava. Istraživanje, objavljeno u časopisu Chaos, analiziralo je reakcije fetusa na skladbe Saint-Saënsa i Martíneza, pri čemu je utvrđeno da glazba stabilizira i regulira srčani ritam. “Arpa de Oro” pokazala je posebno snažan učinak, no ostaje nejasno je li razlog tome ritam, melodija ili kulturna poznatost. Znanstvenici planiraju daljnja istraživanja s različitim glazbenim žanrovima kako bi bolje razumjeli ovaj intrigantan fenomen. Bug

07.02. (09:00)

Bolovanje kao zakamuflirani godišnji, e ne može to više tako

HZZO: Trideset posto bolovanja u Hrvatskoj je neregularno. Najavljene zakonske izmjene

Hrvatski građani u prosjeku od devet posto koriste bolovanja. Taj postotak na razini Europske unije je 9,8 posto. Najviše bolovanja ima u zanimanjima u kojima zaposleni teško fizički rade, iako ni sjedilačka zanimanja nisu bez posljedica na mišićno-koštani sustav. Kontrolori su utvrdili da je čak trideset posto bolovanja u Hrvatskoj bilo neregularno te dodao da postoje i sankcije za liječnike obiteljske medicine koji otvaraju neopravdana bolovanja. Od 1. lipnja kreću zakonske izmjene, naknade za dugotrajna bolovanja povećat će se na 80 posto proračunske osnovice (od dosadašnjih 25). Najniži iznos je 363 eura, a najviši 995.  HRT

07.02. (08:00)

Akademska prevara d.o.o. – rastemo zajedno!

Industrija lažnih istraživanja: znanost na klimavim temeljima

U posljednjem desetljeću proizvodnja i distribucija lažnih znanstvenih radova poprimila je industrijske razmjere, ozbiljno narušavajući vjerodostojnost akademske zajednice. Procjenjuje se da je dosad povučeno oko 55.000 radova, dok stotine tisuća sumnjivih studija i dalje kruži internetom. Paralelno s rastom broja lažnih radova cvjeta i siva akademska ekonomija u kojoj se prodaju autorstva, citati i recenzije. Pojava hiperproduktivnih autora dodatno pogoršava problem, dok se izdavači bore između etike i profita. U tom kaosu razvija se i industrija tehnoloških rješenja za otkrivanje prevara, no borba je teška jer postoji više od 50.000 znanstvenih časopisa spremnih objaviti gotovo sve. Bug