Osnivač progresivnog rock benda Porcupine Tree Steven Wilson novim solo albumom pokazuje koliko je iz perspektive svemirskog putnika svakodnevica na našem planetu malena, besmislena i nevažna. Dio kritike nazvat će to „povratkom progresivnim korijenima“, ali točnije bi bilo zaključiti da je riječ o pomnom prebiranju po vlastitoj stvaralačkoj prošlosti. Album se sastoji od dvije epske višedijelne kompozicije. Prva, nazvana „Objects Outlive Us“, nudi sliku našega planeta kao malenoga dijela beskrajnog svemira. Pripovijest je to o ljudima. Druga, naslovna kompozicija započinje pripovjedačkim dijelom: Wilsonova supruga Rotem izgovara dugačku listu planeta i galaksija, sugerirajući da krećemo na uzbudljivo i daleko putovanje. Ipak, potpuno je jasno da nas Wilson vodi u prostore iz kojih se zasigurno nećemo vratiti. Kažu na Ravno do dna

• I akcijska Uskrsna potrošačka košarica je 5 do 10 posto skuplja nego lani (Faktograf)
• Najniži troškovi rada zabilježeni su u Bugarskoj (10,6 eura), dok su najviši u Luksemburgu (55,2)… Hrvatska se cijenom sata rada od 16,5 eura nalazi blizu dna (tportal)
• Od 2. svibnja kreće povrat poreza, najviše ide mlađima od 30 godina (Index)
• Kažete li “molim” ili “hvala” nakon što ChatGPT završi zadatak koji ste mu dali? Ako je odgovor da, pripadate skupini korisnika koja, prema nekim procjenama, OpenAI godišnje stoji desetke milijuna dolara – samo u troškovima električne energije (TechRadar, N1)
• A da se ipak ukine neki blagdan? Svaki neradni dan debelo košta gospodarstvo – ali čak i poduzeća nisu sklona ukidanju (DW)

Za Uskrs će na hrvatskim stolovima dominirati domaća jaja, budući da smo s njima 90 posto samodostatni. U 2023. proizvedeno je više od 642 milijuna kokošjih jaja. Ostale uskrsne delicije, poput šunke, rotkvica i hrena, velikim dijelom dolaze iz uvoza. Proizvodnja mesa i prerađevina poput kobasica i šunke bilježi male oscilacije, ali i dalje ne zadovoljava potražnju. Statistika pokazuje pad u proizvodnji kobasica, ali rast kod neke sušene svinjetine. Ribe ima, ali o tome – drugi put. Agroklub

Tragična nesreća poput one kod Karlovca (Index) pokazuje da su pasivne i aktivne mjere nadzora prometa, poput dodatne signalizacije, uspornika, kamera i policijskih patrola, učinkovitije za sigurnost od samih infrastrukturnih zahvata. Kao temelj prometne strategije prometni stručnjak Željko Marušić predlaže povećanje izvjesnosti kažnjavanja prekršaja. Među mjerama su ugradnja radarskih sustava na kritične točke, dodatna svjetlosna signalizacija, smanjenje tolerancije kod prekoračenja brzine, reforme kod poziva na očevid i osiguravateljskih postupanja te povećanje prisutnosti policije na cestama kroz dodatna ulaganja u resurse i nadzor. Nacional

Redžep Redžepović Lepi bio je poznat kao folk pjevač, čiji su niskobudžetni spotovi zabavljali regiju prije desetak godina (N1). Nedavno je opet postao popularan, ali iz drugih razloga… nakon gostovanja u podcastu kod Lake, gdje je ispričao svoju nimalo laku životnu priču, ljudi su imali prilike vidjeti koliko se tu zapravo radi o vrlo kulturnom, pristojnom i skromnom te zapravo pomalo sramežljivom, ali iskrenom i dobrom čovjeku. U novoj epizodi Gastro Tražilice, snimljenoj nedavno u Sarajevu, s Lepim pričaju o ćevapima i životu.

Počele su me salijetat grešne misli… Da će Mile dugo ostat na robiji kao što su ljudi ostajali nekad zatočeni na Golom otoku. Ja ću se za to vrijeme uvući u njegov dom, zavesti njegovu suprugu Ivanu. Ona će zatražit brzinski razvod od Kekina i udat se za mene, postat Ivana Svirac. To puno bolje zvuči od Ivana Kekin, nekako plemenitije. S novim prezimenom ona će nanovo procvasti… Kakvo jutro, pomislio sam. Čarobno, kao u pjesmi Kekinove kolegice Nine Badrić. Nina je pjevala za Sanadera koji upravo izlazi iz zatvora.

Nisam mogao izdržati, spustio sam se do Britanca, pokucao na vrata Kekinovih. Otvorila mi je moja stara. Ona kod Kekinovih radi kao spremačica, kućna pomoćnica. Kako bi to bilo super… Ivana i ja se oženimo, a moja stara nam kuha, pere, čisti stan, čak i pegla. Život kao iz bajke.

“Rekla sam ti da ne dolaziš! Pa jel vidiš kakva je situacija!” obrecnula se stara.

“Došao sam vidjet jel vam što treba. Sigurno vam fali u stanu muška ruka sad kad su Milu uhapsili.”

Stara me odmjeravala s nepovjerenjem.

“Ajde, uđi…” rekla je… iz nove zgode Nacionalne groupie

Nije tajna da su i prije rusko-ukrajinskih mirovnih pregovora europski saveznici, iz vrlo pragmatičnih razloga, bili isključivani iz procesa koje vodi SAD. Završnica mirovnog procesa za BiH i Hrvatsku jedan je od primjera. Ali Clinton ih nije javno obezvrjeđivao, već je, naprotiv, javno potencirao to nepostojeće savezništvo. Nije prvi put da države nastoje neizravno naplatiti svoju vojnu i humanitarnu pomoć. No samo se Trump javno hvali da će vojnu pomoć Ukrajini uvjetovati sporazumom o mineralima. Kad bi prema europskim saveznicima pokazao barem onoliko poštovanja i takta koje je svojedobno pokazao prema vođi talibana, resetiranje američko-europskih gospodarskih odnosa i gradnja nove europske sigurnosne arhitekture imali bi mnogo bolju perspektivu. Ponižavanjem (europskih) saveznika i javnim prijezirom prema njima Trump ne zabija samo povremene autogolove, nego sve više izgleda kao da igra za protivnički tim. Višnja Starešina za Lider.

• SAD spreman priznati Krim kao dio Rusije, prijedlog također uključuje uspostavu prekida vatre duž sadašnjih linija bojišnice (tportal), Rusija je objavila da će zaustaviti sve vojne operacije u sklopu “uskrsnog primirja” u Ukrajini (Index)
• Detalji nesreće kod Karlovca: slovenski državljanin porijeklom iz BiH pretjecao po punoj liniji i zaletio se u BMW s nogometašima, poginuo on i Nikola Pokrivač, dva od tri Pokrivačeva suigrača i dalje kritično (Index)
• Za Thompsonov koncert na Hipodromu prodano je, neslužbeno, oko 400.000 ulaznica… tportal izračunao koliko bi se moglo zaraditi tog dana: samo na ulaznicama 18 miljuna eura, za noćenja 9 milijuna, ugostitelji bi mogli profitirati 5 milijuna, a na hranu i piće ljudi će potrošiti oko 6 milijuna eura…
• “Božji influencer” Carlo Acutis, prvi blaženik milenijske generacije, postaje svetac… stručnjaci smatraju da bi mogao postati i zaštitnik interneta (DW)
• Porez na nekretnine potaknuo rekordan broj promjena prebivališta – ukupno 18.624 promjene u ožujku, što je porast od čak 73 posto u odnosu na isti mjesec u prošloj godini (Lider)

Sve bi Vučić dao “za našu decu”, danonoćno obilazi obdaništa i škole, prima delegacije đaka, spasava ih iz mećave i vodi na Zvezdine utakmice. Čak i studente voli da naziva “srpskom decom”, i uopšte, kad Vučića vidi uvek okruženog maloletnicima i čuje kako su mu usta puna “srpske dece”, zlonameran neko svašta bi pomislio.

Srpska socijalna služba, recimo, u celoj svojoj istoriji nije imala lakši slučaj od onog osmogodišnjaka koji je predsedniku Srbije napisao “Tata se voli puno, mama se voli više, a Vučić se voli najviše”: od mogućnosti da a) taj nesrećni mališan svoje rođene roditelje zaista voli manje od Aleksandra Vučića, gora je i teže shvatljiva još samo realna mogućnost da su ga b) na takvo pismo nahuškali sami roditelji. Koji u tom slučaju, strogo matematički, više vole Vučića nego sopstveno dete. U oba slučaja, svaki dan koji prođe pre nego tog nesrećnog mališana c) oduzmu roditeljima i nađu mu udomitelje koji će ga voleti više nego predsednika države, jedan je dan prekasno. Boris Dežulović za Novosti

Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu s rekordnih 350.000 karata otvara pitanja o popularnosti pjevača čiji je opus prožet nacionalističkom simbolikom. Iako ga se često veže uz ustaški poklič i desničarsku retoriku, njegova publika nadilazi ideološke granice. Stručnjaci poput Blanuše i Budena tumače Thompsona kao simbol kolektivne identifikacije, kulture žrtve i potrebe za jasnim identitetom u nesigurnom svijetu. Popularnost mu nije samo glazbena, već društvena i politička manifestacija: protest protiv birokracije, nostalgija za suverenošću i bijeg od stvarnosti. Hipodrom tako postaje mjesto emocionalnog pražnjenja i privida zajedništva – Thompson kao svećenik jedne novokomponirane mitologije. DW

Dakle, Thompsonovi fanovi i Trumpovi glasači – ista vibra, kužite? Ponos i inat na steroidima! Onda, komentari gledatelja – dernek uvreda i neslaganja, kaos! Ali ono glavno – boli njih ona stvar za ljudska prava, beskućnike, sirotinju! Zdravstvo u banani, čekaš pregled ko Godota! Ilegalna gradnja, korupcija – ma tko mari? Političari žderu lovu, profesori gladuju… novi Prime Time

• Susret Trumpa i Meloni: EU zasad ne uspijeva zaustaviti Trumpove carinske planove, a Meloni se nameće kao njezin neočekivani adut. No, čak i ako njezino prijateljstvo s Trumpom donese rezultate, Europa će za to vjerojatno morati platiti ideološku ili ekonomsku cijenu.
• 245 % carina Kini: Trumpova carinska politika sve više sliči igri “pokvareni telefon”, s kaotičnim najavama koje destabiliziraju tržište. EU odgovara simboličnim, ali ironičnim protumjerama. Što će na kraju zaista biti ocarinjeno – nitko ne zna, no svi već osjećaju posljedice.
• Europa se nalazi u energetskoj škripci – američki plin više nije pouzdan oslonac, ruski je politički problematičan, a zelena tranzicija skupa i spora. Trump LNG koristi kao pregovaračku valutu, dok se EU nalazi između geopolitičkog čekića i ekonomske nakovnje. U EU ipak ništa o povratku nuklearne energije
• Rusija je u ofenzivnom zamahu i zauzima strateški važne točke, no terenski uvjeti i ukrajinska obrana još sprječavaju potpuni proboj. Gubitak Torecka i mogući pad Kostjantinivke mogli bi značajno pogoršati ukrajinske pozicije na istočnom frontu. Front se širi i prema sjeveru, ali bez odlučujućeg ruskog proboja – barem za sada.
• Moskva pokušava iskoristiti obljetnicu u propagandne svrhe, no EU prati svaki korak svojih članica i kandidata. Vučić i Fico balansiraju između Istoka i Zapada, ali će svaki potez imati političke posljedice. Geopolitička podjela unutar Europe i dalje je duboka, a simbolične geste – poput prisustva na paradi – postaju test lojalnosti.
• Vučić pokušava zadržati vlast uvođenjem sve bizarnijih mjera i političkih marioneta, no studentski bunt i podrška iz Europe pokazuju da se duh otpora teško gasi – čak i kad program RTS-a šteka, bunt se emitira uživo.
• Dodik i vlast RS-a bahato troše bez pokrića, a kad dođe račun, gura se pod nos cijeloj BiH. Uz takav pristup i Dodikovu “školarinu”, Vučiću možda i ne treba savjet – jer ionako uči od najboljih u disciplini: “ja trošim, vi plaćate.”

• Bijela kuća je na svojim službenim internetskim stranicama objavila podršku za teoriju da covid-19 potječe iz laboratorija (N1)
• Trump objavio dokumente o atentatu na Roberta F. Kennedyja, njegov sin iaktualni ministar vjeruje da ga je ubilo više napadača, što se ne poklapa sa službenim izvješćima, uskoro i dokumenti o ubojstvu Martina Luther Kinga (N1)
• U teškoj nesreći u Karlovcu poginule dvije osobe, jedna od njih nogometaš i bivši reprezentativac Nikola Pokrivač (tportal)
• Smanjen uskršnji program za oslabljenog papu u Rimu i Vatikanu, mise će držati krdinali (DW)
• Umrla majka Kolinde Grabar-Kitarović (Index)

Carine nisu izum modernog doba – postoje već oko 4700 godina i potječu iz doba Egipta i Mezopotamije. U početku su služile za kontrolu trgovine i punjenje državne blagajne, a zaštita domaće proizvodnje bila je tek sporedna svrha. Danas ih Donald Trump koristi kao politički alat, no ekonomisti upozoravaju da takav pristup često ima bumerang-efekt koji pogađa domaće potrošače. Lider

Za većinu ljudi vrijedi: nije nas strah same smrti, nego neznanja o tome što se događa tijekom umiranja i nakon njega. Medicinski gledano, postoje različite vrste smrti, klinička i moždana. Sa znanstvenog stajališta, iskustva bliska smrti („near-death experiences”) nastupaju u vremenu između kliničke smrti i reanimacije. Time se intenzivno bave ne samo znanost, nego i religije i ezoterija, s tim što opisi tih doživljaja mogu u velikoj mjeri varirati ovisno o kulturnom i regionalnom okruženju. Iskustva kliničke smrti su različita, mnogi koji su je doživjeli ne sjećaju se ničega, dok drugi se sjećaju osjećaja velike sreće ili pak panike i straha.

Iako je smrt sastavni dio života, ne želimo je prihvatiti kao neizbježan kraj. „Duša” najčešće označava nematerijalnu, od tijela odvojenu, besmrtnu suštinu jedne osobe. U mnogim religijama duša je ono što čovjeka čini onim što jest. Ali jesu li naše biće – naša duša – doista samo mjerljive moždane aktivnosti, biokemijski procesi i društveno-kulturni utjecaji? Ili naš „duševni život” oblikuje izuzetno složena međuovisnost tijela, duha i okruženja? Postojanje duše ili takve međuovisnosti ne može se dokazati znanstvenim putem. A tamo gdje prestaje domena empirijske znanosti – počinje vjera. DW