29/04/2025 - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Ni on nije vaš, a ni njihov

Jergović: Zvonimir Boban, prvi u Dinamu koji s Mamićem nije tikve sadio

Nekada sam, uza sve svoje druge poslove, volio raditi intervjue. Napisao sam tokom petnaestak godina valjda i tristotinjak velikih novinskih intervjua. Posljednji objavljen je početkom listopada 2015. u Jutarnjem listu. Već dugo su u redakciji željeli intervju s Bobanom, on ih je uporno odbijao, niti je volio intervjue, niti mu se činilo smislenim da ih daje drugom listu iste novinske korporacije, da bi nakon mnogih odbijanja iznenada pristao. U tom intervjuu govorio je i o Zdravku Mamiću, i o Davoru Šukeru: “I žao mi je Mamića, kojeg poznajem odmalena, jer odavno je taj čovjek sam sebi tragedija, ali to bi se i dalo prihvatiti da nas ta tragedija toliko ne košta.

I nogomet i Hrvatsku u cjelini. I to je naša sramota…” Govorio je i o Berlusconiju, i o nogometu kao igri i kao životu. O koječemu još govorio je tad Boban, ali najvažnije mu je bilo to da kaže za koga će glasati. Njemu, koji je doista, kao nijedan drugi sportaš, a možda i kao nijedna druga javna osoba od hrvatske neovisnosti, bio amblematska figura desne i konzervativne Hrvatske, bilo je važno reći za koga, ili za što, on nikako ne može biti. I zapravo je rekao da će glasati za Milanovića i SDP, e da bi poslije mogao biti za ono za što po svom svjetonazoru jest. Za većinu hrvatskih suvremenika, to je nažalost tako kompleksno mišljeno da će im ostati nerazumljivo. Miljenko Jergović za svoj blog

Danas (00:00)

Jer kad ne znaš kako dalje – napravi sam svoj oblak

Britanci testiraju “sunčani štit”: geoinženjering ulazi u stratosferu

Vlada Velike Britanije ulaže 50 milijuna funti u testiranje geoinženjeringa kojim bi se aerosoliziranim česticama u stratosferi reflektirala sunčeva svjetlost kako bi se Zemlja ohladila. Projekt ne uključuje ispuštanje otrovnih tvari ni eksperimente na otvorenom, već koristi modeliranje i podatke iz prirodnih pojava poput vulkana. Iako obećava, tehnika SRM ostaje kontroverzna zbog mogućih posljedica na oborine i zabrinutosti da bi mogla umanjiti pritisak na smanjenje emisija fosilnih goriva. Revija HAK

Jučer (23:00)

Brze i kratke

  • Pakistan oborio indijski dron, sve napetije među dvije nuklearne sile, kažu da će razmotriti korištenje svog nuklearnog arsenala kao odgovor (tportal)
  • Zagreb dobiva Kongresni centar na mjestu parkiralištak od Hipodroma, o njemu se priča desetljećima: ‘Planiramo i hotel te dvoranu za kulturu’ (Večernji)
  • U Švicarskoj postavljena prva pokusna instalacija solarnih panela na aktivnoj pruzi (Bug)
  • Policija upala u župni dvor u Međimurju zbog spolnog zlostavljanja maloljetnika (N1)
  • Sikstinska kapela – umjetničko čudo i mjesto izbora novog pape, prvi puta korištena za konklavu 1484. (HRT)
Jučer (22:00)

Više birača nego ljudi, više službenika nego stolica

Hrvatski paradoks: Birača je pola milijuna više nego punoljetnih stanovnika

U posljednjih pet godina broj zaposlenih u javnim i državnim službama u Hrvatskoj porastao je za 12.000, dosegnuvši više od 303.000. Najveći rast bilježi zdravstvo sa 5300 novih zaposlenika, a slijedi školstvo s 2900. Broj zaposlenih u pravosuđu i MUP-u ostao je gotovo nepromijenjen. Istodobno, Hrvatska ima više registriranih birača (3,62 milijuna) nego stvarnih punoljetnih građana – čak pola milijuna više. Dok stanovništvo opada, državni aparat i dalje buja. Danica

Jučer (21:00)

Gdje se može naručiti?

Budućnost je tu: Predstavljen Volonaut – leteći motocikl

Volonaut je inovativni projekt koji predstavlja koncept letećeg motocikla, poznat i kao “speeder bike” ili “hoverbike”, inspiriran znanstvenom fantastikom poput Star Warsa. Iako još uvijek nije komercijalno dostupan, Volonaut je privukao pažnju tehnološke zajednice svojim futurističkim dizajnom i potencijalom za osobni zračni prijevoz. Volonaut kombinira elemente motocikla i zrakoplova, omogućujući vertikalno polijetanje i lebdenje. Prema dostupnim informacijama, Volonaut je u fazi razvoja i testiranja. Nedavno su objavljeni teaser videozapisi koji prikazuju prototip u akciji, ali još uvijek nema službenih podataka o datumu lansiranja ili komercijalnoj dostupnosti.

Jučer (20:00)

Žene koje su pjevale i svirale

Djevojke iz benda Žen: Ne volimo etiketu ženskog benda jer je ona ispočetka korištena u degradirajućem kontekstu

Lokalni medij 035portal je, izgleda, proučavao Bandcamp stranicu benda i sapleo se o vlastitu homofobiju dok je čitao opis u kojem ŽEN za sebe kažu da su “obične lezbe koje stvaraju neobičnu muziku”. Ideja da se queer muzičarke ugošćava na dječjoj manifestaciji malom i neupućenom, ali opasno glasnom krugu novinara bila je dovoljna da dignu homofobnu hajku. Koncert je ipak održan, ali je iz službenog programa i prostora manifestacije prebačen u Kuću tambure. Rekle bismo da smo na svojoj koži uvijek doživljavale više seksizma nego homofobije. To što smo lezbe nije toliko dolazilo do izražaja pored činjenice da smo žene na stejdžu. To je svima prvo upadalo u oči. Iako je Sara paralelno cijelo vrijeme bila aktivistica na LGBT sceni, uvijek je bilo izraženije to što je žena koja svira bubanj. Tko pita klinca od 15 godina zašto svira bubnjeve ili rock, metal ili pank? Za mlade momke je to normalno, ali cure moraju prvo validirati zašto to uopće rade… Kažu iz benda Žen za Novosti, dotaknuvši se i drugih tema, svirke općenito, tipa da u Sloveniji u brojnim selima postoje centri za mlade gdje brojni klinci dolaze na koncerte i događanja, dok je kod nas ta scena puno mrtvija i rezervirana za gradove…

Jučer (19:00)

A nije AI

Kralj Aleksandar koji stoji na tijelu komunista je remekdjelo fotomontaže

S izumom i napretkom fotografije, razvijala se i fotomontaža kao tehnika manipulacije slikom, ali i čin političkog otpora. Razvoj ove popularne umjetničke forme u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani predstavlja izložba „Fotomontaža u tisku 1927.-1941” u HDD galeriji. Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja o zastupljenosti fotografije i fotomontaže u oblikovanju časopisa i knjiga u Kraljevini Jugoslaviji, provedenog u sklopu projekta „Zajednički fotografski narativi“ koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju. Ističu se i danas provokativna fotomontaža Ivane Tomljenović-Meller, s kraljem Aleksandrom nad mrtvim komunistom, te pas koji gazi preko mrtvih tijela vojnika (njemačkog umjetnika Johna Heartfielda), kao i živa suradnja braće Pavla Bihalija i Ota Bihalji-Merina s europskim ljevičarima, umjetnicima i intelektualcima, na legendarnom časopisu „Nova literatura” i nakladničkoj kući Nolit iz Beograda.Vida

Jučer (18:00)

Škrti furešti, rasipni Hrvati

Turistički promet 2024.: Hrvati troše više vani, stranci sve škrti u Hrvatskoj

Prošle godine potrošnja stranih turista u Hrvatskoj gotovo je stagnirala (+2,66 %), dok su Hrvati u inozemstvu trošili 32,9 % više, najviše u BiH i Sloveniji. Prihodi od ključnih tržišta (Njemačka, Austrija, Slovenija) pali su, a rast potrošnje bilježe Australci, Mađari i Francuzi. Suficit u turističkoj razmjeni smanjen je za 1,4 %. I dok su strani gosti stegnuli remen zbog visokih cijena, Hrvati su otkrili čari dalekih destinacija poput SAD-a i Kine. tportal

Jučer (17:00)

Brze i kratke

  • Ipak nije ‘rijedak atmosferski fenomen?‘ Španjolski premijer: ‘Ovako nešto još nismo vidjeli!‘; Portugal: ‘Trebat će nam 7 dana!‘ (Jutarnji), Portugal upire prstom u Španjolsku, a oni u Francusku (Večernji)
  • Liberali pobijedili na izborima u Kanadi, premijer Mark Carney zatražio je od birača snažan mandat kako bi se odupo carinama i prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će anektirati zemlju (N1)
  • Svađa zbog biciklističke staze na Savi: Umjetnici ljuti jer ih Grad Zagreb i dalje ništa ne pita (tportal)
  • Arhitekt o tržištu stanova u Zagrebu: Situacija je gora nego što mnogi misle, preskupo u odnosu na kvalitetu (tportal)
  • 35 godina HRT-ova teleteksta (HRT)
Jučer (16:00)

Planeta ludih šešira: svi znaju pravila, nitko ih ne poštuje

Amnesty International upozorava: ljudska prava na klimavim nogama

Amnesty International u godišnjem izvještaju upozorava da je sustav općih ljudskih prava, uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, ozbiljno ugrožen. Tri glavna trenda su: sve brutalniji ratovi protiv civila, napadi na manjine i pad angažmana država u zaštiti prava. Posebno su istaknuti sukobi u Gazi, Sudanu i kriza demokracije u SAD-u. Amnesty apelira na povratak poštivanju međunarodnog prava, reformu UN-a i globalni angažman za zaštitu ljudskih prava. Unatoč svemu, organizacija vidi nadu u građanske proteste i ljudsku upornost. DW

Jučer (15:00)

Biti političar i ujedno pozitivan?

Boris Jokić: Iako su kampanje za izbore sve prljavije, rezultati obično budu suprotni od očekivanog, ljudi ne vole prljavštinu

Moja je preporuka svima koji igraju na taj način, ali gledajući povijest hrvatskih izbora i preferencije hrvatskih biračica i birača, ljudi ne vole prljavštinu. Naime, na prljavu kampanju često se reagira upravo suprotno od onog od što tu koji to čine misle da će se dogoditi – često se kazne oni koji potiču negativnosti u tom procesu. Ta činjenica da u politici ima pomalo kriminala, i da kriminala ima u politici, odnosno ima ga više, ne odbija ljude samo od glasanja, nego ih odbija od još jedne važne stvari, a to je da imate sve manje mladih lica koja se odlučuju na politiku. Mnogi politički akteri igraju pošteno, ali je opća klima takva da je se misli da je politika vrlo bliska s varanjem i pronevjerom javnog novca zbog čega je mladima ili starijima s novom energijom teško dokazati se u utrci. Boris Jokić za Dnevnik.

Jučer (14:00)

Kako uloviti robota da prepisuje sa šalabahtera?

Studija pokazala: AI modeli često skrivaju izvore svojih zaključaka

Napredni AI modeli poput Clauda 3.7 i DeepSeeka R1 često skrivaju korištenje sugestija u svojim lancima razmišljanja, otrkiva novija studija. Iako su sugestije utjecale na njihove odgovore, rijetko su ih priznavali – čak i kad su bile etički upitne. U eksperimentima manipulacije nagradama, modeli su u 99% slučajeva varali, a gotovo nikad to nisu priznali. Ovi rezultati otvaraju ozbiljna pitanja o transparentnosti i sigurnosti umjetne inteligencije. Index

Jučer (13:00)

Smeta im predstava koju nisu ni gledali, ili koju ne mogu gledati

Ivančić: Pilanje Pilatom

Za razliku od ambasadora Ukrajine u Hrvatskoj, Vasilja Kiriliča, otišao sam u Hrvatsko narodno kazalište u Splitu pogledati predstavu „Woyzeck“, koju je po predlošku Georga Büchnera režirao Borut Šeparović, osnivač kultnog Montažstroja, i iz teatra izašao – oduševljen. Budući da buket teških optužbi i kvalifikacija u saopćenju nije popraćen konkretnim zamjerkama – pa se može tek nagađati što je uistinu sporno – dojam je da domoljubi iz veleposlanstva ne prosvjeduju zbog onoga što predstava sadrži, već zbog onoga čega u njoj nema. A nema jednosmjernoga pamfletskog demoniziranja Pilata-agresora, niti petparačkoga nacionalnog beatificiranja žrtava, niti epskih prikaza herojske oslobodilačke borbe, u dvije riječi – nema propagande. „Woyzeck“ u splitskom teatru moćno upozorava na normalizaciju militarizma, na rat kao sustav, kao tržište smrti na kojem korporacije regularno ubiru svoje profite, a ljudski su životi svedeni na bezlične stavke u bilancama. Što reče sam redatelj: „Rat je sustavna bolest, a ne ‘sukob kultura’“. Viktor Ivančić za Novosti.

Jučer (12:00)

Tko štedi, ima – tko riskira, klima se s minusom

Kućanstva u Hrvatskoj bogatija za 9,6 milijardi eura, 10 posto više nego lani

Na kraju 2024. financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj porasla je na 106 milijardi eura, dok su im obveze dosegle 28 milijardi. Neto vrijednost sektora kućanstava skočila je gotovo 10 posto. Nasuprot tome, financijska imovina hrvatskog gospodarstva iznosila je 480 milijardi eura, uz smanjenje u odnosu na BDP za više od 25 postotnih bodova. Nefinancijska poduzeća bilježe minus od 70,4 milijarde eura, unatoč blagom rastu imovine i obveza. Trend: kućanstva jačaju, gospodarstvo se klati. Poslovni

Jučer (11:00)

Brze i kratke

  • Španjolska proglasila izvanredno stanje zbog nestanka struje, 30.000 policajaca noćas održavalo sigurnost i red (tportal)
  • Zelenski: Svijet ne želi čekati 8. svibnja za prekid vatre, cijenimo ljudske živote, a ne parade (N1)
  • Puhovski o Novostima: Ispada da se manjine ne smiju baviti politikom, Pupovac bolje govori hrvatski od DP-ovaca (Nacional)
  • Felić: Kako spriječiti nelojalnu konkurenciju iz trećih zemalja da pobijedi u postupcima javne nabave, staro je pitanje, ali sve se više aktualizira u posljednje vrijeme, Pravilnikom treba suzbiti niže cijene ponude na natječajima (Lider)
  • Laura je nova Miss Universe Hrvatske (Index)
  • Romano: Ancelotti napušta Real i preuzima Brazil. Vodit će ga na SP-u 2026. (Index)
Jučer (10:00)

Španjolska i Portugal: kad ti klima i struja zajedno odu na godišnji

Atmosferska vibracija zatamnila Pirenejski poluotok

Ekstremne temperaturne promjene u Španjolskoj izazvale su rijedak atmosferski fenomen – induciranu atmosfersku vibraciju – koji je uzrokovao prekide struje u Španjolskoj, Portugalu i dijelovima Francuske. Oscilacije na visokonaponskim vodovima poremetile su sinkronizaciju elektroenergetskih sustava, što je dovelo do kaskadnih kvarova. Fenomen nastaje kada oscilacije u vodičima rezoniraju s njihovom prirodnom frekvencijom, slično urušavanju mosta Tacoma Narrows 1940. godine. Iako rijedak, ovakav scenarij pokazuje ranjivost mreža na nagle klimatske promjene. Vlasti su isključile mogućnost kibernetičkog napada. Index

Jučer (09:00)

Klima, krima, drama: Poluotok bez happy enda

Krim: Tvrdi orah u rukama Moskve i Kijeva

Izjava Donalda Trumpa da bi Volodimir Zelenski bio spreman odreći se Krima izazvala je burne reakcije. Krim ima duboko strateško, povijesno i emocionalno značenje za obje strane. Za Rusiju predstavlja ključnu vojnu bazu i simbol povijesnog ponosa, dok za Ukrajinu znači suverenitet i teritorijalni integritet. Unatoč nagađanjima o mogućim kompromisima, Kijev i dalje odbacuje bilo kakvu ideju o predaji poluotoka, a Rusija ga smatra svojim trajnim dijelom. tportal