17/07/2025 - Monitor.hr
17.07. (23:00)

Reket protiv režima

Studenti u Srbiji bi rušili Vučića, ali uz Đokovića i Bodirogu na listi

Prema istraživanju agencije Sprint Insight, u hipotetskim izborima između liste koju podržavaju studenti i one Aleksandra Vučića, studentska lista odnijela bi pobjedu s 54,8 % glasova. Istraživanje, financirano iz dijaspore, otkriva i da trećina građana vjeruje studentima više nego političarima, dok je Novak Đoković najpoželjniji kandidat. Srbi još uvijek kolebaju između Istoka, Zapada i nesvrstanosti, a ni oko EU nisu sigurni. Crkvi vjeruju, ali ne žele da se miješa. Ukratko: žele promjene, ali da ih donesu studenti… i sportaši. tportal

18.07. (00:00)

Dašak novog vjetra iz Istre

Pavlić o ovogodišnjoj Puli: Hrvatski dokumentarni film u velikom je zamahu i punoj snazi

Od ‘Bella ciao’ na otvaranju do ‘smrt fašizmu’ na dodjeli nagrada, duh antifašizma nadvio se nad ovogodišnji Pulski filmski festival. A bilo je i dobrih filmova, ‘Mirotvorac’ i ‘Fiume o morte’ su trijumfirali, pokazujući da je hrvatski dokumentarni film u velikom zamahu i punoj snazi.  Nije, doduše, zaostajao ni igrani pa ni animirani film, a živahnom duhu ovog festivala – koji pod sad već uhodanim, ali mladim vodstvom pokazuje sve znakove manifestacije koja drži korak s vremenom i svoje postojanje shvaća dinamički – pridonijelo je i uvođenje novih programa, novih načina predstavljanja i komunikacije. U Puli se ovih dana među kritičarima često čulo gunđanje da ove godine baš i nema mnogo premijera te da je riječ o ‘repriznom festivalu’, budući da su mnogi filmovi bili predstavljeni i prije, što i ne mora biti nužno nedostatak. Drugo, ovogodišnja Pula je pokazatelj da su se vremena promijenila i da je u hrvatskom filmu došlo do smjene generacija. Zrinka Pavlić za tportal

17.07. (23:00)

Brze i kratke

  • MAGA lojalisti gube strpljenje s Trumpom. Razlog je Epsteinova “lista klijenata”, Iako je Ministarstvo pravosuđa nedavno objavilo da ne postoji nikakav dokaz o postojanju tzv. “liste klijenata”, dio Trumpovih pristaša i dalje ne vjeruje u to (Index)
  • Poznati su dobitnici Zlatnih arena: Jedan je film na Pula Film Festivalu nagrađen sa čak 6 nagrada – Fiume o Morte!, velikom Zlatnom arenom za najbolji film nagrađen je Mirotvorac (Journal)
  • Puljak: HDZ je poništio natječaj za obnovu Poljuda. Sad će ga namjestiti donatoru (Index)
  • Zagrebački GUP odbijen treći put! Čak četiri ministarstva traže dopune (N1)
  • WhatsApp uvodi novu značajku zahvaljujući našem Infobipu, Business Calling (Poslovni)
17.07. (22:00)

Mitovi, legende i tvoja kazna na kućnu adresu

Kamere vrebaju 0-24: nema više „samo da stignem”, snimaju i u oba smjera

Stacionarne kamere za nadzor brzine snimaju 24 sata dnevno i bilježe svako prekoračenje, neovisno o vremenskim uvjetima. U Koprivničko-križevačkoj županiji postavljeno je 26 kućišta, a kamere se rotiraju prema sigurnosnoj procjeni. Gatso RT4 kamere mogu snimiti vozila do 100 metara udaljenosti, iz oba smjera. Uz brzinu, nove kamere detektiraju i korištenje mobitela, nekorištenje pojasa te druge prekršaje. Sigurnosna razlika od 10 km/h ili 10% uzima se u obzir pri mjerenju. Policija poručuje: vozite po propisima, zbog tuđeg, ali i vlastitog života. Index

17.07. (21:00)

Kad mama i tata nisu dovoljni – uskače genetska teta

Bebe u Velikoj Britaniji začete s DNA troje ljudi rođene su bez nasljednih bolesti

U Ujedinjenom Kraljevstvu rođeno je osmero djece zahvaljujući tehnici koja koristi DNK troje ljudi – majke, oca i donatorice mitohondrija – kako bi se spriječile nasljedne mitohondrijske bolesti. Ove smrtonosne bolesti prenose se s majke i pogađaju jedno od 5000 djece. Metodu je razvio tim iz Newcastlea prije deset godina, a sada se prvi put pokazuje kao uspješna. Djeca imaju 99,9 % DNK od roditelja i 0,1 % od donatorice. Roditelji su zahvalni što su dobili zdravu djecu bez opasnosti od nasljedne tragedije. Zabilježen je jedan slučaj epilepsije koja je spontano prestala i jedan slučaj poremećaja srčanog ritma koji se uspješno liječi. Te se slučajeve ne dovodi u vezu s mitohondrijskom bolešću. Index

17.07. (20:00)

Alexa, što kaže moj hrčak?

AI Dolittle: Kako algoritmi pokušavaju razumjeti jezik životinja

Umjetna inteligencija sve češće se koristi za dešifriranje komunikacije među životinjama – od kliktanja dupina do cijukanja štakora. Algoritmi strojnog učenja analiziraju zvukove, geste i kontekstualne podatke kako bi prepoznali emocionalna stanja ili simbolička značenja. Projekti poput CETI-ja i Earth Species Projecta pokušavaju napraviti ono što je nekad bilo rezervirano za doktora Dolittlea – omogućiti komunikaciju između vrsta. Iako još ne možemo „razgovarati“ sa psom, AI već zna prepoznati kad je kokoš uzrujana, a štakor pod stresom. Sljedeći korak: pregovori s mačkom. Igor Berecki za Bug

17.07. (19:00)

Od plemićke i građanske časti do digitalne dileme

Tko tu koga časti? Povijest, psihologija i manipulacija napojnicama

Napojnica, nekoć gesta plemstva prema slugama, danas je globalna zbrka običaja, pravila i digitalne manipulacije. Iako su je u 19. stoljeću gotovo zaboravili, Amerikanci su je revitalizirali, a s karticama i aplikacijama došla je i nova era pritiska. Tipke nude 20% iako večera nije vrijedila ni 10%, a programeri kupe postotak. Ljudi daju zbog osjećaja, navike – ili zato što ih je uređaj nadmudrio. Stručnjaci savjetuju gotovinu i zdravi razum – jer ni društvo, ni digitalni ekran ne bi trebali odlučivati o vašem novcu. I dok roboti već poslužuju kavu u Keniji, ostaje pitanje – hoćemo li uskoro i njih častiti kovanicama… ili algoritmima? DW

17.07. (18:00)

Ako planiranje ne planiraš – dolazi ti betonska kataklizma

Donjogradski blokovi nisu građevinske parcele – već identitet Zagreba

Autorica Marina Pavković za Ideje upozorava da se donjogradski blokovi ne smiju tretirati kao slobodne parcele za novu stambenu gradnju, već kao integralni dio zagrebačkog urbanog identiteta. Preizgrađenost, poticana postojećim GUP-om, narušava kvalitetu života i uništava dvorišne zelene površine. Gradska vlast ima priliku implementirati zelenu agendu, ali bez ažuriranog GUP-a i zaustavljanja ad hoc dozvola – šteta se gomila. Donji grad nije gradilište, već urbani organizam koji traži planiranje s vizijom.

17.07. (17:00)

Brze i kratke

  • Što uistinu stoji iza izraelskog narativa o ‘zaštiti Druza u Siriji’? ‘Ne samo da cijelu zajednicu Druza prikazuju kao proizraelsku, nego i kao one koji podupiru izraelsko bombardiranje Damaska’, rekla je za Al Jazeeru stručnjakinja za Siriju (tportal)
  • MojPosao: U prvih 6 mjeseci objavljeno 34.000 oglasa, pad od 6 posto u odnosu na lani (N1)
  • Dostavljači koji rade za Wolt danas prosvjeduju u Zagrebu zbog, kako tvrde, drastičnog pada zarada, loših uvjeta rada i posredovanja takozvanih agregatora, preko kojih većina stranih radnika obavlja dostave… okupili se u 10 na Velesajmu (Index)
  • Opća bolnica u Ogulinu raspisala je nevjerojatan javni natječaj u kojem su u predmetu nabave naveli ime privatne tvrtke, inače dobavljača, koja je na kraju i dobila natječaj, iz bolnice kažu kako to ne sprječava druge tvrtke da se jave na natječaj, dok iz tvrtke proizvođača kažu da se dosad nisu susreli s tim (Index)
  • The Kills u Tvornici kulture – kad je rock ekstremno cool (Ravno do dna)
17.07. (16:00)

Valovi nosili brodove, sad nose podatke

Meta i Google zaronili u kablove: AI povezanost dublja od oceana

Tehnološki divovi Meta i Google ubrzano grade globalne podmorske internetske kablove kako bi odgovorili na rastuće zahtjeve umjetne inteligencije i podatkovnih usluga. Meta gradi najduži kabel na svijetu – Project Waterworth, dug 50.000 km, koji će povezati pet kontinenata. Google razvija sustav Sol između SAD-a i Europe. Ovi kablovi, tanji od vrtne cijevi, nose 95 % svjetskog internetskog prometa. Iako omogućuju globalnu povezanost, stručnjaci upozoravaju na rizike privatne kontrole infrastrukture koja je dosad bila u rukama država i telekoma. Poslovni

17.07. (15:00)

Od video-igrica do ChatGPT-ja – đavo nikad ne spava, samo redizajnira sučelje

ChatGPT nas zaglupljuje? Ovisi kako ga koristimo

Andrea Milat za Novosti analizira društvenu i moralnu paniku koja redovito prati nove tehnologije, u ovom slučaju velike jezične modele (LLM-ove) poput ChatGPT-ja. Polazi od ideje da je takva panika rezultat internalizirane protestantske etike, koja danas živi pod krinkom liberalizma. Posebna pažnja posvećena je studiji MIT Media Laba “Your Brain on ChatGPT”, koja pokazuje da korištenje ChatGPT-ja tijekom pisanja eseja smanjuje moždanu aktivnost, kognitivno opterećenje i osjećaj vlasništva nad tekstom. Sudionici koji su koristili LLM imali su slabije pamćenje napisanog i manje kreativne radove, a kod njih je zabilježena i “nakupljena mentalna pasivnost” čak i nakon prestanka korištenja alata. Zaključak nije tehnofobičan: opasnost LLM-ova nije u njihovoj nadmoći, već u našoj spremnosti da im prepustimo misaone procese koje bismo trebali njegovati sami.

17.07. (14:00)

Jer nas nešto, prije škole, moraju naučiti i kod kuće

Andrassy: Svatko valjda zna napravit krevet… dok se ne krene pričat o uvođenju vojnog roka

Ako punoljetnoj osobi treba vojska da nauči kako se posprema krevet, to je nešto što je možda pametnije zadržat za sebe. Osim kreveta, imamo i već spomenuti argument “muškarci su postali pi*ke” – što je poprilično glupa uvreda ako uzmemo u obzir da govorimo o jednom od najizdržljivijih organa i možda bi bilo pametnije da ih se, ako je već potrebno, usporedi s nečim osjetljivim, tipa testisima.“Muškarci su postali pi*ke”, kažu, a to je problem koji, kažu, treba izliječit. “VOJSKOM!” Možda da ih se (ne sve, naravno), – preventivno educira? Andrea Andrassy za Miss7 o Vlatki Pokos koja je htjela vratiti vodu od 5 eura (Index) do nasilnih “muškaraca” koji ne mogu podnijeti da ih djevojka ostavlja…

17.07. (13:00)

Ništa ne ostaje skriveno, osim misli na bivšu

Zavirivanje pod haubu čovjeka: 100.000 skenova za znanost

Znanstvenici su dovršili desetogodišnji projekt skeniranja 100.000 ljudi u sklopu UK Biobanka, prikupljajući 12.000 detaljnih slika po osobi. Snimke otkrivaju promjene povezane sa starenjem i bolestima, od veličine mozga do raspodjele masnoće, neovisno o BMI-u. Otkriveno je da čak i male količine alkohola utječu na mozak, a visceralna mast raste s godinama. Očekuje se revolucija u dijagnostici i liječenju bolesti, prije nego se simptomi uopće pojave. Projekt već utječe na kliničku praksu, uključujući automatizirano otkrivanje aneurizmi. N1

17.07. (11:00)

Brze i kratke

  • Armenija i Azerbajdžan izgledno udružuju snage kako bi istisnuli Rusiju iz južnog Kavkaza (Index)
  • Woltovci danas prosvjeduju: “zbog drastičnog pada prihoda, smanjenja i ukidanja bonusa, nepodnošljivih radnih uvjeta i sustavne prijetnje radnicima koji pokušavaju kolektivno djelovati“, iz Wolta pozvali na dijalog (Jutarnji)… “Radim 16 sati dnevno, šest dana tjedno, sobu plaćam 350 eura, skuter i gorivo 500, a tu su Wolt, porezi… Znate li koliko mi na kraju ostane?” (Jutarnji)
  • Usklađivanje i povećanje: Nekima mirovine rastu na 3.000 eura? (N1)
  • Tesli prijeti gubitak milijardi i strmoglavi pad dionica (Index)
  • Zaprešić zabranio vožnju električnim romobilima u pješačkim zonama (Autonet)
17.07. (10:00)

Galebovi više ne grade gnijezda, već reciklažne centre

More pod pritiskom: opasnosti otpada za ribe, ptice i ekosustav

žJavna ustanova Natura Histrica kroz projekt WASTEREDUCE provodi čišćenje podmorja i istraživanja o utjecaju otpada na morski život u Istri. U suradnji s CPA Pulom organizirane su eko-akcije u Limskom zaljevu, Tarskoj vali i Trgetu. Projekt uključuje i analize mikroplastike u ribama te utjecaja makroplastike na morske ptice. Korištenjem satelitskih snimaka razvijaju se nove metode za praćenje otpada. Cilj je smanjiti onečišćenje, podići svijest građana i unaprijediti upravljanje otpadom u zaštićenim područjima uz pomoć inovativnih i digitalnih rješenja. Agroklub

17.07. (09:00)

Pušio, ne pušio.. svejedno te nađe

Zagađenje zraka i biljni pripravci mogući krivci za rak pluća kod nepušača

Novo istraživanje otkriva da rak pluća kod nepušača sve češće uzrokuju zagađenje zraka i tradicionalni kineski biljni pripravci s aristolohinskom kiselinom. Genomska analiza 871 nepušača iz 28 regija pokazala je specifične DNK mutacije povezane s okolišnim čimbenicima. Najveći rizik imaju žene u Istočnoj Aziji. Mutacije uzrokovane smogom i biljnim toksinima imitiraju one koje izaziva pušenje, što otvara nova pitanja o utjecaju okoliša i alternativne medicine na zdravlje. N1