Grafiti kojima je u samo jednoj noći istočni dio Zagreba označen porukama mržnje nisu doživjeli svoju refleksiju ni opservaciju u saopćenjima zagrebačke policije, niti u novinskim vijestima ili izvještajima na radiju. U isto to vrijeme, godine 2019., čitali smo u novinama i slušali u udarnim vijestima HRT-a kako je netko negdje u istočnoj Slavoniji nacrtao srpski simbol sa četiri ocila, a onda i kako je policija ulovila malodobnog počinitelja itd. Povodom toga, stranke su izdavale priopćenja. Činjenica da o novozagrebačkim grafitima mržnje nigdje nije bilo ni riječi, kao što nikad nije bilo ni riječi o grafitima mržnje pod egidom vladajućih nogometnih klubova i većinskog naroda, podsjeća na ponešto iz 1941. i nekoliko narednih godina.

Naime, sve do njihova potpunog istrebljenja iz Zagreba, koje se zbiva početkom 1943., zagrebački su Židovi bili izloženi dvama oblicima terora. Jedan je bio službeni, institucionalni. Drugi je bio anonimni, tobože razbojnički. Bilo je ljudi koji su uredno prijavljivali drugu vrstu napada. U redarstvu je netko sve to bilježio i tako se stvarao dvostruki privid: privid pravnosti u NDH, i privid da policija nema ništa s inokosnim domoljubnim terorom nepoznatih počinitelja nad zagrebačkim Židovima (i Srbima, naravno). Smirenost te dvije ruke koje su po Novom Zagrebu ispisivale svoje poruke govori o nečemu tragično sličnom i srodnom. Miljenko Jergović za svoj blog.

Trump je osobno bio povezan s Epsteinom, ali nije poznato u kojoj mjeri i je li imao veze sa zločinima koji se pripisuju financijašu Epsteinu. Epsteinu se stavlja na teret spolno iskorištavanje djece i održavanje veza s bogatima i moćnima kako bi prikrio svoje zločine. Tzv. ‘Epsteinov popis klijenata’ postao je glavno uporište i neka vrsta totema čitavog slučaja. I oko Epsteinove smrti 2019. i dalje kruže divlja nagađanja: nakon što je uhićen, pronađen je mrtav u svojoj ćeliji. Službena istraga je objavila da je počinio samoubojstvo. No nekoliko zatvorskih čuvara te je noći propustilo obaviti redovite ophodnje, iako je Epstein samo mjesec dana prije navodno pokušao samoubojstvo. To je bilo dovoljno da se razbuktaju špekulacije, a i Trump ih je osobo razbuktavao uoči predsjedničke kampanje. Trump se još 2019. poušao distancirati od slučaja, rekavši kako “ništa nije znao o zlostavljanjima”,  te je pokušavao zaustaviti tu sve žešću raspravu – bez uspjeha. U prilog mu ne idu ni Muskovi tweetovi, iako su neki u međuvremenu obrisani. DW

• Broj kibernetičkih napada na zdravstvene ustanove u Europskoj uniji dosegao je rekordne razmjere – samo prošle godine zabilježeno je 309 incidenata, više nego u bilo kojem drugom ključnom sektoru. Stručnjaci upozoravaju da ovakvi napadi ne ugrožavaju samo podatke, nego i živote pacijenata, dok bolnice i dalje premalo ulažu u sigurnost svojih sustava (tportal)
• Malus: Inflacije se nećemo tako brzo riješiti, novac postaje bezvrijedan (Poslovni)
• Kod jedne uginule krave je pronađena bedrenica (antraks), zarazna bolest koja primarno pogađa domaće i divlje sisavce ali može se prenijeti i na ljude, institucije danima stočare uvjeravale da se ne radi o bolesti (Index)
• Superjahta budućnosti usidrila se kod Dubrovnika: Za 350.000 eura tjedno i vi možete ploviti na njoj (tportal)
• Netko sjekirom uništava drveće na riječkom području? Uništavanje stabala bez razloga je kazneno djelo (Agroklub)
• Potrošači odabrali: KTC ima najbolje svježe meso među trgovačkim lancima (Danica)

Sam festival u svom glavnom programu, tradicionalno sastavljenom od sekcija Hrvatski film i Manjinske koprodukcije, i dalje pati od nevoljkosti domaćih autora i producenata da svoje filmove premijerno prikažu na Puli, nadajući se nekoj prestižnijoj svjetskoj premijeri. Ima to smisla kad je riječ o ulasku u glavni program Locarna, jednog od najvažnijih svjetskih festivala, zbog kojeg je ove godine Pulu preskočila Hana Jušić sa svojim dugoočekivanim novim filmom, ali pitanje je koliko ima smisla kad se radi o premijerama na festivalima B kategorije na koje, kao utješnu nagradu, potencijalno računa niz naših filmaša i zbog toga, do sljedeće godine, zaobilazi Pulu. Rezultat takvog stanja stvari samo su dva premijerna igrana filma i jedan animirani u ovogodišnjem glavnom programu. Damir Radić za Novosti

Ruralna područja Hrvatske suočavaju se s ubrzanom depopulacijom, dijeleći sudbinu mnogih europskih regija. Iseljavanje, niska stopa nataliteta i starenje stanovništva doveli su do zatvaranja škola, trgovina i gubitka javnih usluga. Do 2100. ruralno stanovništvo Hrvatske moglo bi pasti za trećinu ili više. Ovaj trend prijeti kulturnoj baštini, gospodarstvu i čak nacionalnoj sigurnosti, stvarajući “geografiju nezadovoljstva”. Unatoč inicijativama poput prodaje kuća za euro i razvoja ruralnog turizma, povratak života u sela ostaje veliki izazov. tportal