James Blunt prijeti da će pustiti novu glazbu na Spotify u znak protesta protiv Joea Rogana
Nekada su novi glazbeni pravci nastajali u lokalnim klubovima i studentskim radijima – poput jangle popa u Athensu ili punk scene u CBGB-u. Danas je fizikalnost zamijenio algoritam, pa mikrožanrovi niču u digitalnim zajednicama na TikToku i SoundCloudu. Od torontskog yearning jazza i meksičko-japanske belikumbije, do mračnog sigilkorea, krushcluba ili iznova popularnog gothic westerna, suvremeni podžanrovi nastaju direktno na mrežama. Iako se stilski razlikuju i rijetko dolaze na klasične radijske postaje, svi dijele isti obrazac: stvaraju ih vjerni fanovi i izvođači izvan tradicionalne diskografske industrije. Magnet
Vlada Novog Južnog Walesa usvojila je Zakon o suvremenoj glazbi iz 2026., prvi takve vrste u svijetu, radi zaštite glazbenih prostora, izvođača i festivala. Zakon razvrstava prostore u tri kategorije, omogućujući im državne potpore i produljeno radno vrijeme. Ažuriranjem definicije koncerata smanjuje se birokracija za manja događanja, uvodi pravednije mjerenje buke na otvorenom te zabranjuje odlučivanje o nastupima na temelju glazbenog žanra. Uz to, zakon pružanjem podrške lokalnoj industriji formalno priznaje važnost ljudske kreativnosti u eri umjetne inteligencije. Ravno do dna
Nova istraživanja iz 2025. otkrivaju da slušanje i stvaranje glazbe nije samo zabava, nego ozbiljna neurološka intervencija. Yaleova studija pokazuje da slušanje glazba tijekom mindfulness vježbi (vježbe usredotočene na svijet i prisutnost) odmah smanjuje stres, aktivira autonomni živčani sustav i mijenja stanje svijesti, pri čemu uživo sesije dodatno potiču društvenu povezanost. Istodobno, istraživanja Sveučilišta u Ženevi dokazuju dugoročne koristi: šest do dvanaest mjeseci vježbanja klavira ili aktivnog slušanja poboljšava kognitivnu fleksibilnost, kvalitetu života i strukturu mozga. Zajedno, rezultati potvrđuju da muzika – slušana ili svirana – gradi kognitivnu rezervu i štiti mentalno zdravlje bez nuspojava i recepata. Muzika
Globalno istraživanje Deezer-a i Ipsosa pokazalo je da 97% ispitanika ne može razlikovati glazbu koju je stvorio čovjek od one koju generira umjetna inteligencija. Na Deezeru se već dnevno objavljuje oko 50 tisuća AI pjesama, a 70% njihovih streamova povezano je s prijevarom radi tantijema. AI je već osvojio i Billboard: pjesma „Walk My Walk“ izmišljenog izvođača Breaking Rust dospjela je na prvo mjesto digitalne prodaje country glazbe. Javnost traži strogo označavanje AI sadržaja i veću zaštitu autora, jer bez transparentnosti — slušamo, plaćamo i vjerujemo umjetnosti koja to možda nije. Muzika
Već petnaest godina blog Stražarni lopov neumorno dokumentira zaboravljene kutke glazbene scene 1980-ih i 90-ih, vraćajući u fokus priče, bendove i trenutke koje bi vrijeme inače progutalo. Za Kulturpunkt dao je intervju: Želio sam ostaviti trag na jednu malu, danas uglavnom zaboravljenu galaksiju rock, punk, alter i garage muzike u kojoj sam živio i stvarao. Kako znam puno bendova, pitam ih da napravimo nešto. Daju mi snimku i “obojimo” to s fotografijama. Ne arhiviram, nego digitaliziram, objavim i vratim im natrag. U svakoj objavi su navedeni svi oni koji su zaslužni za njezinu realizaciju. Primjerice, Dubravko Jagatić mi je dao kompletnu svoju arhivu Poleta. Zdenko Franjić ima šupu punu audio-kazeta koje su mu slali bendovi i on mi je otvorio cijelu svoju arhivu snimki Fiju Briju generacije.
Uzmimo primjer iz ranih dana bloga. Odem na piće s Krešimirom Kolarom, kolekcionarom te scene. U razgovoru ga pitam koji je sveti gral kolekcionarima ex-Yu scene, a on spomene snimke bendova La Fortunjerosa i Korowa Bar, te televizijsku snimku koncerta Gang of Foura na zagrebačkom Muzičkom biennalu 1981. godine. U roku od mjesec dana svi ti njihovi “sveti gralovi” pojavili su se na Stražarnom lopovu zahvaljujući ljudima koje znam. Nakon objavljivanja snimke koncerta Gang of Four gledanost je skočila…
Što je porast od više od pet milijuna eura, odnosno 21,07 posto, u odnosu na godinu prije. Najveći skok zabilježen je u segmentu koncerata, a značajan rast bilježe i digitalna prava te međunarodne isplate. Među najuspješnijim autorima našli su se Baby Lasagna, Branimir Mihaljević, Marko Perković Thompson i Grše. Najveći rast zabilježen je u segmentu koncerata – čak 52,10 posto – čime je 2024. postala rekordna godina po visini prihoda s glazbenih događanja. U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano više od 42.000 koncerata, festivala i sličnih događanja – u prosjeku 115 dnevno. Porasli su i prihodi od digitalnih prava, i to čak za 22 posto. tportal
Za to su im potrebna određena tehnička pomagala kako bi glazbu osjetili u samom tijelu, fizički, uz pomoć različitih frekvencija i vibracija. DW donosi tv prilog.
Hrvatska općenito, a hrvatska škola posebice, bježi od suvremenosti. Štoviše, smatram da aktivno odbacujemo suvremenu umjetnost. Kao da je se sramimo, a trebali bismo se ponositi. Društvo koje se srami svoje trenutačne ili nedavne umjetnosti govori o sebi i o tome da ne poznaje vlastitu vrijednost. Uvažavanje suvremene umjetnosti, glazbe, filma, kazališta, plesa, veći je znak domoljublja od pukog mahanja najvećim barjacima lažnih domoljuba. Ne mogu zamisliti da u Francuskoj u nastavi nema mjesta za Gainsbourga ili Edith Piaf; da u Britaniji ne znaju tko su bili The Beatles, Pink Floyd ili Led Zeppelin, tko je Elton John i da uz njega ne zaplešu; da se u Americi ne uči o soulu, bluesu i rock’n’rollu, da se ne razgovara o modernom rapu…
To su zemlje koje drže do suvremene umjetnosti. Hrvatska to ne čini i to po meni nije slučajno. Postoji jasan otpor prema svemu suvremenom. Lakše je opetovano gurati prošlost kao metodu zaluđivanja i kontrole nego se otvoriti novijem. Suvremena umjetnost, naime, otvara neka važna pitanja, neprijatelj je okamenjenih struktura, potiče angažman, ulazi u to da se može svidjeti mladim ljudima te ih natjerati na razmišljanje i propitivanje. To nikako nije drago onima koji drže vlast. Boris Jokić u razgovoru za Glazbu, a povodom objave knjige 60 otkucaja – glazbena lektira.
Meksički znanstvenici otkrili su da puštanje klasične glazbe bebama u maternici može umiriti otkucaje srca fetusa i potencijalno potaknuti razvoj autonomnog živčanog sustava. Istraživanje, objavljeno u časopisu Chaos, analiziralo je reakcije fetusa na skladbe Saint-Saënsa i Martíneza, pri čemu je utvrđeno da glazba stabilizira i regulira srčani ritam. “Arpa de Oro” pokazala je posebno snažan učinak, no ostaje nejasno je li razlog tome ritam, melodija ili kulturna poznatost. Znanstvenici planiraju daljnja istraživanja s različitim glazbenim žanrovima kako bi bolje razumjeli ovaj intrigantan fenomen. Bug
Na primjeru grupe Pavel. Na Forumu se jedan korisnik pita zašto glazba koju izvodi Pavel ne bi mogla imati umjetničku vrijednost. Melodijske jednostavne dosadne linije, predvidvljivi e i h molovi, par klasičnih pop/blues akordića s jeftinim sintom, ništa revolucionarno, osobno dosadno, kupe samo najgore iz jazza u vidu ritam-sekcija koje ne obogaćuju muziku nego kao da su zasebna kompozicija… odgovor forumašice na prigovor korisnika da “neka se vrati pod kamen slušati cajke”. Čak se poteglo za ChatGPT-em, koji kaže sljedeće: Granica između “arta” (umjetnosti) i “entertainmenta” (zabave) često je fluidna i subjektivna, ali postoje određene karakteristike koje se mogu koristiti za njihovo razlikovanje, poput namjere, dubine, publici kojoj je namijenjena, dok zabava podrazumijeva komercijalnost i pristupačnost.