'78 dana': Izvrstan film o odrastanju u Srbiji uz zvuke NATO bombi - Monitor.hr
Prekjučer (17:00)

Što te ne ubije, to te traumatizira...

’78 dana’: Izvrstan film o odrastanju u Srbiji uz zvuke NATO bombi

Jedan od najzanimljivijih i najboljih filmova prikazanih na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu potresan je i zanimljiv igrani film ’78 dana’ Emilije Gašić, snimljen u obliku ‘pronađene građe’, odnosno obiteljskih snimaka tri djevojčice/djevojke koje provode 78 dana (ne sasvim) normalnog odrastanja u Vrnjačkoj Banji 1999. godine. Iznimno uvjerljiv, snimljen kao niz pravih obiteljskih snimaka kamerom iz ruke, glumački besprijekoran, film precizno opisuje žensku obiteljsku dinamiku kakva postoji među sestrama u svim okolnostima, pa i ratnim, ali zakucava s ratnom pozadinom, koja naprasno prekida bezbrižno nadmudrivanje, svađanje i male kućne bitke. Zadnjih pet minuta iznimno je razorno. Zrinka Pavlić za tportal


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Četvorka opet jaše: ovaj put bez svemirskih poremećaja u multiverzumu (za promjenu)

‘Fantastična četvorka: Prvi koraci’ – resetiranje na tvorničke postavke

Iako je ovo, samo u zadnjih 20 godina već četvrti film o dotičnoj četvorci, u najkraćim mogućim crtama riječ o četvero znanstvenika koji u svemiru u nekakvoj nesreći dobiju super moći. Nakon previše mračnih i turobnih superherojskih filmova, trenda koji je Christopher Nolan pokrenuo sa svojim Batmanima i zatim cijelog niza odveć kompliciranih priča koje su se razvijale kroz deset filmova i barem još toliko serija, Shankman je mudro odlučio snimiti jednostavnu i dopadljivu stripovsku adaptaciju izoliranu od svih ostalih MCU uradaka, koja se ne trudi biti ništa više od zabave za cijelu obitelj. “Fantastična četvorka” smještena u prošlost doista izgleda kao relikt nekih prošlih jednostavnijih vremena, međutim film nije bez značajnih mana. Kažu na Ravno do dna

Jučer (16:00)

Čika Spasoje

Ima mana, ali dobrih strana sto: Novi Superman je baš onakav kakvog trebamo

U kratkim crtama, vizualni stil Man of Steel donosi ozbiljnu i epsku interpretaciju Supermana – distanciranog, gotovo božanskog bića. Nasuprot tome, Superman uvodi toplu, živopisnu strip estetiku, prikazujući ga kao bliskijeg, suosjećajnog i optimističnog junaka. Estetika se oslanja na klasične stripovske motive, ali ih oblikuje kroz suvremene vizualne tehnike. Film ne prikazuje kako je Superman nastao, on je već javna figura koja se stavlja u srž već izgrađenog, kompleksnog svijeta te istražuje kako je biti heroj među ljudima, a ne iznad njih. Naš glavni junak propituje kako koristiti moć s odgovornošću, a da pritom ostane vjeran vlastitim vrijednostima. Što znači biti dobar, bilo kao čovjek ili vanzemaljac, u svijetu preplavljenom dezinformacijama i manipulacijom?, pitanje je koje se proteže duž cijeli film. Zanimljivo je i zagrizanje u cancel kulturu i njezinu moć, kao i poplavu hejta na društvenim mrežama. Za koju će se ispostaviti da nije imun ni naš glavni junak… Kažu na Journalu

Nedjelja (21:00)

Cvjetovi zla

Boris Rašeta o filmu ‘Proslava’: Šumska povijest

Kako običan čovjek završi u ustašama? Najveći kroničar Like, Damir Karakaš, u romanu “Proslava” opisao je sudbinu dječaka Mije. Negdje između dva rata Mijo prema očevoj naredbi mora odvesti svog psa u šumu, svezati ga za drvo i ostaviti vukovima, ili crkavanju od gladi. Zašto? Pas je ujeo žandara u selu, pa su žandari zabranili držanje pasa u domaćinstvima. Ostaviti svog ljubimca da ga rastrgaju vukovi traumatičan je događaj za svako dijete. On rađa mržnju – prema režimu, žandarima, naciji koju žandari reprezentiraju, kralju, sucima, ćatama. Lika je surova i bez toga. Autori “Proslave” pokazuju tijek događaja. Njihov se stav vidi tek na kraju kada iz offa čujemo Pavelićevu parafrazu Hitlera: “Narod koji nije kadar podnijeti žrtvu, nije kadar niti živjeti”. Odmah nakon toga vidimo izmučenog Miju, kako 1945. leži u šumi… Autori ga nisu prikazali kao zlog ustašu, nego kao “malog” čovjeka u vrtlogu zle povijesti. Boris Rašeta za Novosti.

“Nitko se ne želi kritički osvrnuti na sebe, a ako negiramo zločine koji su učinjeni na našoj strani u prošlosti, otvaramo putove novim zločinima u budućnosti. I stalno se vrtimo u nekom krugu”, kazao je Karakaš Telegramu i tome nemamo što dodati…

22.07. (15:00)

Pustinja i najveće vrućine... prigodno

Sirat: Španjolsko-francuski film ceste kakav se ne viđa često

Prema islamskoj teologiji, arapska riječ „sirât” ili „sirâh” označava stazu, put, pa i određeni kodeks. Španjolski redatelj rođen u Parizu, Oliver Laxe, u uvodnoj kartici svog najnovijeg filma precizira o kakvoj se točno stazi radi. Ovako Laxe to objašnjava: „Ona spaja Raj i Pakao, tanka je poput dlake i oštra poput noža”. Takav mračni filozofski uvod savršeno paše za, potencijalno, jedan od filmova godine. Nakon filozofskog uvoda, teren se priprema za „rave” u pustinji. Marko Stojiljković za Lupigu.

14.07. (22:00)

'Ljetna razbibriga s pozitivnim porukama'

Radić o filmu F1: Formula za zabavu

Sam film temelji se na arhetipskom romantičarskom motivu stamenog individualca koji svojom ekstraordinarnošću presudno utječe na okolinu u kojoj se zatekao, u ovom slučaju fiktivnu ekipu Formule 1 koja se natječe zajedno sa stvarnim timovima poput Red Bulla, Ferrarija i McLarena (i stvarnim vozačima kakvi su Lewis Hamilton, Max Verstappen i Carlos Sainz), s tim da romantičarsku tragičnost smjenjuje trijumf entuzijazma i solidarnosti naspram prokazanog kapitalističkog utilitarizma. Naravno da je sve to licemjerno u nemilosrdno kompetitivnom i ultrakomercijalnom svijetu Hollywooda i Formule 1, ali ipak riječ je o simpatičnoj, dopadljivo šarenoj laži zbog čega se filmu do neke mjere mogu progledati kroz prste razni nedostaci, među kojima je na prvom mjestu vrlo tanak scenarij. Damir Radić za Novosti.

13.07. (21:00)

Suluda prošlost kao ogledalo sadašnjosti

Zrinka Pavlić o ‘Fiume o Morte’: Genijalan film koji bi trebalo prikazivati na nastavi povijesti

Bezinović se nije ni pokušavao praviti važan s nekom povijesničarskom ili dokumentarističkom objektivnošću. Umjesto toga, uz pomoć je svojih sugrađana i amaterskih glumaca i/ili statista, povezao povijest sa sadašnjošću. Iz današnje perspektive glumeći i pozirajući kao akteri tadašnjih događaja, oni su mu omogućili da prikaže svo ‘bogatstvo’ bizarnosti, sumanutosti, zanimljivosti i mraka D’Annunzijeva diktata nad Rijekom. Tom kombinacijom igranog i dokumentarnog sadržaja Bezinović je postigao dvije stvari. Zrinka Pavlić za tportal

12.07. (22:00)

Nekima laganica, drugima Woke Kent

Superman (2025): Slamka spasa za DC

James Gunn udahnuo je novu snagu u ustajali DC-jev svemir vedrijim i nezahtjevnijim tonom suprostavljenim elementima priče koji rezoniraju sa stvarnim svijetom, a donosi i neočekivanu raspravu o tome što je zapravo ‘punk’ u današnjem svijetu. Odustaje i od tzv. “origin” narativa, točno pretpostavljajući da ne trebamo još jednom prolaziti kroz opće poznata mjesta Kal-Elove biografije i baca nas u trenutak u vremenu u kojemu je priča već ustoličena. Clark Kent (David Corenswet) već radi kao novinar i već hoda s Lois Lane (Rachel Brosnahan) koja već zna da je on najpoznatiji superjunak na svijetu. Cijeli ton priče tako je potpuno otkačen, veseo i corny, naslanjajući se na izvoeni eskapistički duh stripova umjesto na psihološko profiliranje likova u spandeksu. Ivan Laić za Ravno do dna, film komentiraju i na Forumu.

12.07. (09:00)

Nije kriva srdela ni riba šta je slana...

‘Južina’: Ako je ovaj zapleteni splitski crnjak budućnost hrvatskog filma, dobro nam se piše

Ovaj crni dramedy još je jedan u nizu filmova kao što je bila prošle godine prikazana ‘Frka’ – mikrobudžetni film mladog autora s kompleksnom, ali plodnom pripovjedačkom strukturom, drugačiji, pametan, duhovit i uzbudljiv. Iako potpuno drugačiji đir od ‘Frke’, i u ovom se filmu vidi da je nastao iz čiste ljubavi, uvjerenja i ambicije, da je iskren, pametan, da puno govori i da se kroz njega probijaju neke nove face i glasovi na domaćim platnima, face i glasovi koje pomalo oblikuju pravac u kojem će se kretati hrvatski film. Zrinka Pavlić za tportal.

08.07. (20:00)

Ali samo u filmu

Film ‘F1’: Kako je Brad Pitt pobijedio Verstappena i Hamiltona

“Sve o gumama naučio sam u seriji Drive to Survive”, tako se u filmu F1 pohvalio jedan od članova Upravnog odbora Formula 1 tima. Nije riječ tek o simpatičnoj dosjetki, već referenci na iznimno popularnu Netflixovu dokumentarnu, ili točnije faktual seriju bez koje vjerojatno ne bi bilo niti ovog filma. Drive to Survive pojavila se na Netflixu u vrijeme korona pandemije kad su mnogi drugi sportovi bili obustavljeni, a na streaming servisima nije bilo nikad dovoljno sadržaja za kratiti dosadne dane bez izlazaka, te je postala jedan od najgledanijih sadržaja. Originalan format i fenomenalan storytelling omogućili su i gledateljima s nevelikim znanjem o Formuli 1 da je upoznaju na drugačiji način, a ne samo kroz suparništvo dvojice vozača koji se bore za naslov. Umjesto ponavljanja priča o Hamiltonu i Verstappenu, u njoj je podjednak naglasak stavljen na muke malih momčadi da zatvore budžet ili na vozačka rivalstva unutar pojedinog tima, nerijetko mnogo žešća od onih između timova. Index