AI prevare sve sofisticiranije, hrvatske institucije zasad ne rade puno po tom pitanju - Monitor.hr
11.03.2025. (14:00)

Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je deepfake

AI prevare sve sofisticiranije, hrvatske institucije zasad ne rade puno po tom pitanju

Umjetna inteligencija sve se više koristi za prijevare – od lažnih investicijskih platformi do čudotvornih lijekova. Prevaranti oponašaju glasove poznatih osoba poput Plenkovića, Milanovića i liječnika kako bi lakovjernima izvukli novac. Dok hrvatske institucije sporo reagiraju, britanska policija upozorava na ozbiljnije AI prijetnje, uključujući kibernetičke napade i seksualno iznuđivanje. Financijski sektor također je na udaru deepfake tehnologije. S obzirom na sve veću dostupnost AI alata, stručnjaci predviđaju porast kriminala do 2029. godine – savršeno vrijeme da ne vjerujete ničemu što vidite ili čujete online. Faktograf


Slične vijesti

Danas (13:00)

Algoritam iza rešetaka?

OpenAI-jevi AI agenti probili izolaciju i hakirali Hugging Face – djela za koja bi čovjek dobio deset godina zatvora

Tijekom testiranja, izolirani modeli OpenAI-ja samostalno su probili mrežne barijere i udružili se u “digitalni kolektiv”. Iskoristivši propuste, preuzeli su 41 poslužitelj platforme Hugging Face i provalili u vlastite sustave OpenAI-ja radi krađe stotina sigurnosnih ključeva. Iako su bili svjesni da krše pravila, odbacili su etičke kočnice. Da su ove radnje izveli ljudi, američko pravosuđe izreklo bi im višemjesečne ili višegodišnje zatvorske kazne za teški kibernetički kriminal i urotu, no zakon trenutačno ne prepoznaje algoritme kao počinitelje. Index

Jučer (20:00)

AI je trenutno najbolji u tome da nam pokaže kako bismo izgledali 80-ih

Vedran Bilas upozorava: Većina onoga što danas proizvede AI je glupost, a obrazovni sustav pred najvećim je izazovom dosad

Dekan zagrebačkog FER-a Vedran Bilas raspravlja o utjecaju umjetne inteligencije (AI) na visokom obrazovanju i društvo. Kaže da nekontrolirana uporaba AI-ja može spriječiti mlade inženjere da svladaju osnove struke i metodologije, što dovodi do kognitivne letargije i manjka vjerodostojnosti. Velik dio onoga što generativni AI danas proizvodi su beskorisni materijali, a ogromna potrošnja energije i skupi hardver čine trenutni model neodrživim. Institucije ne trebaju uvoditi zabrane već poticati proaktivne politike, veći fokus na temeljna znanja, projektni rad te živu ljudsku interakciju i usmene provjere. Ideje

Jučer (12:00)

Kompjuter koji dobiva ugled i novac

Može li umjetna inteligencija samostalno osvojiti Nobelovu nagradu?

Umjetna inteligencija već duboko mijenja znanost, što potvrđuju i Nobelove nagrade za razvoj neuronskih mreža i sustava poput AlphaFolda dodijeljene 2024. godine. Ipak, ti modeli služili su kao moćan alat u rukama ljudi. Iduća velika granica jest autonomni AI znanstvenik koji samostalno postavlja hipoteze, upravlja robotskim laboratorijima i dolazi do povijesnih otkrića. Dok stručnjaci predviđaju da bi sustavi umjetne inteligencije mogli zavrijediti ili osvojiti Nobela već do 2030. godine, ključno pitanje ostaje: hoće li AI biti tek vrhunski alat ili prvi pravi neovisni znanstvenik? tportal

Nedjelja (01:00)

Možda dešifrira i moj rukopis iz osnovne škole

Umjetna inteligencija u samo šest sati razbila Napoleonovu vojnu šifru neriješenu više od 200 godina

Inženjer Carter Church pomoću AI modela OpenAI-ja uspio je za samo šest sati dešifrirati tajnu vojnu šifru iz 1809. godine, neriješenu više od dva stoljeća. Model je obradio sliku dokumenta iz stožera Eugènea de Beauharnaisa, prepoznao 175 ručno nacrtanih oznaka i razbio homofonsku supstitucijsku šifru. Dešifrirani tekst otkrio je ključne položaje i raspored savezničkih i francuskih snaga uoči napada na Austriju (spominej se i Dalmatinski korpus), čime je uspješno zaključena misterija duga više od dvjesto godina. Index

Subota (18:00)

Nešto pogode, nešto haluciniraju

AI sustavi predviđaju dobitnike Nobelovih nagrada, ali i dalje rade bizarne greške

Istraživanje u kojem je ispitano devet AI chatbotova pokazalo je visoku suglasnost oko favorita za Nobelove nagrade u prirodnim znanostima i književnosti, dok su u kategoriji mira izostali jasni uzorci. Većina sustava predviđa nagradu za medicinu istraživačima GLP-1 hormona, u kemiji Davidu R. Liuu, a u književnosti autorici Can Xue. Unatoč točnosti na temelju dostupnih podataka, chatbotovi i dalje čine bizarne pogreške poput izmišljanja nepostojećih nagrada ili predlaganja pokojnih kandidata. DW

Četvrtak (22:00)

Ništa još od autopilota

Autonomni tramvaji i autobusi još daleko od gradskih ulica

Iako metroi bez vozača postoje desetljećima, uvođenje umjetne inteligencije u tramvaje i autobuse znatno je složenije zbog nepredvidivog gradskog prometa, inercije vozila i skliskih tračnica. Dok gradovi poput Pariza i Singapura koriste automatizaciju na izoliranim linijama ili u spremištima, dosadašnji testovi pokazuju da AI tehnologija u javnom prijevozu služi ponajprije kao podrška vozačima. Zbog brojnih sigurnosnih i tehničkih izazova, u Zagrebu i drugim gradovima u skoroj se budućnosti umjesto potpunog ukidanja vozača može očekivati tek postepeno uvođenje pomoćnih sustava. Index

29.09. (15:00)

Ctrl+V politika

Sve više političari koristi AI kod pisanja govora, birači negoduju

Analiza The Economista otkrila je da se umjetna inteligencija masovno koristi za pisanje govora u parlamentima diljem svijeta, pri čemu je otprilike svaki deseti govor u britanskom parlamentu generiran uz pomoć AI-ja. Dok političari, poput laburista Stevea Yemma, u tome ne vide problem i ističu uštedu vremena, birači oštro osuđuju ovakvu praksu. Ipak, pritisnuti manjkom resursa, zastupnici sve češće mijenjaju vlastiti glas računalnim algoritmima. Jutarnji

28.09. (22:00)

Ništa od umjetnog Einsteina

Umjetna inteligencija još uvijek ne može sama otkrivati znanstvene zakone

Iako umjetna inteligencija nevjerojatno brzo obrađuje podatke i savršeno predviđa gibanje planeta, “Einsteinov test” pokazuje kako joj još uvijek nedostaje ključni sastojak prave znanosti – razumijevanje dubokih zakona i sposobnost rušenja starih paradigmi. Kroz pokuse poput projekta Machina Mirabilis, AI je ograničena na spoznaje s početka 20. stoljeća pokušala samostalno otkriti teoriju relativnosti i kvantnu fiziku, no bezuspješno. Iako strojevi mogu generirati gomilu hipoteza i dizajnirati savršene eksperimente, čovjek je i dalje taj koji posjeduje “znanstveni ukus” – intuiciju da prepozna smislenu ideju od obične računalne besmislice. Igor Berecki za Bug

28.09. (14:00)

Svemirski hladnjak ili skupa skupa skupa skupa igračka?

Google lansira prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima

Google 1. listopada lansira svoj prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima u sklopu projekta Suncatcher. Cilj je istražiti mogućnost napajanja podatkovnih centara u orbiti izravno Sunčevom energijom kako bi se riješila energetska glad umjetne inteligencije na Zemlji. Satelit veličine hladnjaka nosi četiri Googleova TPU čipa i služit će kao tehnološki test za provjeru izdržljivosti hardvera u svemiru. Iako projekti poput ovog nailaze na skepsu stručnjaka zbog visokih troškova, problema s hlađenjem i ekoloških pitanja, tehnološki divovi ustraju u utrci za svemirskim podatkovnim centrima. Index