AI pronašao ranjivost u PHP-u: Što čeka bankarske, mirovinske i bolničke sustave pisane u starim jezicima? - Monitor.hr
Danas (12:00)

Kad AI zaviri u podrum

AI pronašao ranjivost u PHP-u: Što čeka bankarske, mirovinske i bolničke sustave pisane u starim jezicima?

Nakon što je umjetna inteligencija otkrila ozbiljan sigurnosni propust u modernom PHP-u, stručnjaci se pitaju što će pronaći u desetljećima starim jezicima poput COBOL-a, Fortrana i PL/I-ja. Ti zastarjeli sustavi i dalje pokreću ključne infrastrukture – od bankomata i zrakoplovnih rezervacija do hrvatskog mirovinskog sustava. Dok zajednica za PHP brzo izda zakrpu, za stare jezike nedostaje stručnjaka jer su njihovi autori u mirovini. Budući da se AI koristi i za traženje rupa i za prevođenje starog koda, najranjiviji su sustavi u fazi modernizacije, čime su ugrožene i osnovne usluge. Ivan Podnar za Bug


Slične vijesti

06.10. (13:00)

Digitalna mreža, a ne samo mreža

ITU Indeks: Zaljevske zemlje i Europa na vrhu, no digitalni jaz i dalje muči svijet

Prema ITU-ovom IDI-ju za 2026., 146 od 151 gospodarstva poboljšalo je rezultate, s globalnim prosjekom od 79 bodova. Zemlje Zaljeva (Saudijska Arabija, UAE) te europski predvodnici (Estonija, Finska) prednjače s više od 98 bodova. Indeks ne mjeri brzinu interneta, digitalne vještine ni online sigurnost, a globalni jaz između bogatih i siromašnih i dalje je velik. Mreža

18.08. (18:00)

Geografija gigabajta

Rumunjska nudi najpristupačniji internet, a Indija najjeftinije megabajte: cijene interneta variraju u svijetu

Cijena i pristupačnost širokopojasnog interneta drastično variraju širom svijeta, pokazalo je istraživanje tvrtke NetCredit. Gledajući udio cijene interneta u prosječnoj plaći, najpristupačnija je Rumunjska, gdje mjesečni paket stoji tek 8,60 USD (0,57 % dohotka). Na drugom su kraju ljestvice afričke zemlje – čak osam od deset najskupljih nalazi se u Africi, gdje internet odnosi više od trećine mjesečnih prihoda. Prema cijeni po brzini (Mb/s), najpovoljnija je Indija sa samo 0,15 USD po Mb/s. Najskuplji je Jemen s nevjerojatnih 53,41 USD po Mb/s, dok u SAD-u stoji 0,40 USD po Mb/s (1,04 % dohotka). Mreža

11.08. (18:00)

On je maštao o portalima

Vizionar na rijeci vremena: Kako je Mark Twain predvidio internet

Mark Twain, autor najpoznatiji po pustolovinama na Mississippiju, bio je i strastveni ljubitelj tehnologije te pionir znanstvene fantastike. U svojoj priči iz 1898. godine, “From The ’London Times’ in 1904”, opisao je uređaj zvani telelektroskop koji pruža uvid u globalne događaje u realnom vremenu – iznimno nalik današnjem internetu i društvenim mrežama. Kroz radnju o optuženiku koji iz zatvorske ćelije vizualno i zvučno istražuje udaljene krajeve svijeta, Twain je spojio svoju opčinjenost izumima i oštru satiru na račun pravosudnog sustava, još jednom dokazavši da je bio daleko ispred svog vremena. Open Culture

18.06. (10:00)

Mrežni div, tehnološki patuljak

Hrvatska u “Digitalnom desetljeću” EU: Imamo žicu, ali nemamo kliker

Iako Hrvatska ubrzano razvija fiksnu i mobilnu mrežu, njezino gospodarstvo opasno kaska za EU prosjekom. Najveća kočnica su mala i srednja poduzeća koja presporo usvajaju umjetnu inteligenciju i računalstvo u oblaku, što ruši domaću konkurentnost. Sustav e-Građani napreduje, no poslovne i prekogranične digitalne usluge te birokracija i dalje šepaju. Dodatno, zbog nedostatka kapitala u kasnijim fazama razvoja, već godinama nema novih tehnoloških jednoroga nakon Infobipa i Rimca. Unatoč osiguranih 2,4 milijarde eura za transformaciju, država i industrija moraju hitno pretočiti napredna rješenja u svakodnevno poslovanje. Lider

08.06. (19:00)

Nije svaki update nužno napredniji

Korisnici bježe od Googleovog AI-ja, DuckDuckGo sve popularniji

Nakon Googleove najave širenja AI prikaza u pretraživanju, DuckDuckGo je zabilježio skok instalacija u SAD-u od čak 18,1% u tjedan dana, dok je posjećenost njihove verzije bez AI-ja (noai.duckduckgo.com) porasla za 22,7%. Neki kritičari upozoravaju da Googleove tvrdnje o zadovoljstvu korisnika proizlaze isključivo iz vlastitih, naručenih istraživanja. Ona mjere opću upotrebu alata, a ne stvarnu želju za AI odgovorima. Povjerenje u točnost AI-ja na ključnim zapadnim tržištima iznimno je nisko (u SAD-u tek 3%), što pokazuje da korisnici AI rezultate dobivaju kao zadanu opciju, a ne kao vlastiti izbor. Lider

08.06. (15:00)

Internet je možda besplatan, ali struja i teleoperateri nisu

Podnar: Nema ništa loše u tome što je sve bilo besplatno, loše je došlo kad se to iskoristilo za gomilanje profita

Internet je u svojim ranim godinama proglašen „velikim izjednačivačem” (great equalizer), tehnologijom koja će svakome s modemom dati isti pristup informaciji. Nitko nije postavljao pitanje tko snosi trošak kvalitete. Nije bilo razloga: korisnici koji su gradili GeoCities, pisali na forumima ili uređivali Wikipediju – to su radili iz entuzijazma. Dok god je mreža bila mala, to je funkcioniralo. Besplatan pristup ChatGPT-u ili Claudeu otvorio je vrata stotinama milijuna korisnika i s njima masovnom unosu sadržaja čija je prosječna kvaliteta upitna. Nema optimizma da će mase, kad je besplatno, razmisliti prije nego unesu prompt je li to zaista potrebno ili tek puste zabave radi. Ono što je za web bio SEO spam, za LLM-ove su generički promptovi bez konteksta i halucinacije. Naplatom se ne rješava problem kvalitete, ali rješava se problem odgovornosti. Ivan Podnar za Bug

21.04. (09:00)

Poklonjenom .hr-u se u zube ne gleda

Hrvatska .hr domena slavi 33. rođendan uz besplatan model i vrhunsku sigurnost

Hrvatska nacionalna domena .hr obilježila je nedavno 33 godine postojanja kao jedna od najsigurnijih u EU. S gotovo 140.000 registracija, ističe se strogom provjerom korisnika koja drastično smanjuje rizik od phishinga i zlouporaba. Hrvatska je jedinstvena u Europi jer nudi besplatnu registraciju jedne domene svim pravnim osobama, obrtnicima i građanima, čime potiče digitalizaciju. Osim sigurnosti, .hr domena jamči bolju lokalnu vidljivost na tražilicama (SEO) te uživa veće povjerenje domaćih kupaca u odnosu na generičke domene poput .com, ostajući ključni stup hrvatskog digitalnog identiteta. Dnevnik

12.04. (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

30.03. (16:00)

Klikni ovdje ako misliš da si slobodan

Velika zamka besplatnih usluga: Kako korporacije pretvaraju našu pažnju u profit

Iako je korijen interneta ležao u utopijskim, hipi idejama o slobodnim informacijama, današnji model temelji se na ekstrakciji podataka koju stručnjaci uspoređuju s kolonijalizmom. Umjesto zajedničkog dobra, podaci su postali resurs poput nafte koji šačica korporacija privatizira. DW pokušava otkriti gdje je pošlo po zlu: Online igricama se, primjerice, zapravo treniraju AI modeli (reCAPTCHA, Duolingo, zatim Pokemon Go koji je dobio besplatnu detaljnu mapu ulica i mjesta dok su korisnici naivno ganjali Pokemone)… Umjesto zajedničkog dobra, podaci su postali resurs poput nafte koji šačica korporacija privatizira. Rješenje se ne krije u boljoj tehnologiji, već u političkoj borbi za javno dobro i povratku kontrole nad digitalnim prostorom.

30.03. (10:00)

Internet kao sam svoj gazda

Botovi preuzeli internet: AI promet raste 8 puta brže od ljudskog

Izvješće tvrtke Human Security za 2025. godinu otkriva dramatičan zaokret: automatizirani promet raste osam puta brže od ljudske aktivnosti. Zahvaljujući ekspanziji modela poput ChatGPT-ja i Geminija, AI promet skočio je za 187%, dok su autonomni agenti zabilježili nevjerojatan rast od 8000%. Iako ovaj promet uključuje korisne alate poput Googleovih pregleda, on troši goleme količine podataka. Stručnjaci iz Cloudflarea predviđaju da će botovi potpuno zasjeniti ljude do 2027. godine. Granica između korisnog softvera i digitalne premoći strojeva postaje sve tanja, dok internet službeno postaje igralište algoritama. CNBC, tportal