ITU Indeks: Zaljevske zemlje i Europa na vrhu, no digitalni jaz i dalje muči svijet - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Digitalna mreža, a ne samo mreža

ITU Indeks: Zaljevske zemlje i Europa na vrhu, no digitalni jaz i dalje muči svijet

Prema ITU-ovom IDI-ju za 2026., 146 od 151 gospodarstva poboljšalo je rezultate, s globalnim prosjekom od 79 bodova. Zemlje Zaljeva (Saudijska Arabija, UAE) te europski predvodnici (Estonija, Finska) prednjače s više od 98 bodova. Indeks ne mjeri brzinu interneta, digitalne vještine ni online sigurnost, a globalni jaz između bogatih i siromašnih i dalje je velik. Mreža


Slične vijesti

01.10. (10:00)

Netko ima najviše para, a drugi samo gužvu na blagajni

Marže profita najvećih tvrtki u svijetu: Tehnološki divovi prednjače, ali AI ulaganja mijenjaju tržište

Temeljem podataka Fortune Global 500, Visual Capitalist analizirao je profitne marže 30 najvećih svjetskih tvrtki. Dok tehnološki divovi poput Microsofta ostvaruju preko 36 dolara dobiti na svakih 100 dolara prihoda zahvaljujući niskim troškovima skaliranja, trgovački divovi poput Walmarta jedva dosežu tri dolara. Razlika leži u poslovnim modelima, no masovna ulaganja u umjetnu inteligenciju, koja premašuju stotine milijardi dolara, čine i tehnološki sektor kapitalno sve zahtjevnijim te bi mogla preoblikovati dosadašnji poredak najprofitabilnijih. Mreža

11.09. (13:00)

Sjeo AI u balon pa se vozi u... nikamo ako pukne

Nekontrolirano zaduživanje za financiranje AI booma prijeti stabilnosti globalnog financijskog sustava

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) upozorava da će pet najvećih tehnoloških divova uložiti preko bilijun dolara u umjetnu inteligenciju između 2025. i 2026. godine, dok se globalna ulaganja penju prema četiri bilijuna do 2030. Iako AI značajno diže produktivnost u kodiranju i uslužnim djelatnostima te mijenja globalne trgovinske tokove, šef BIS-a Pablo Hernandez de Cos upozorava na rizike. Procvat se sve više financira netransparentnim dugom i privatnim kreditima, što uz visoke tržišne koncentracije i neprozirne strukture stvara potencijalne financijske ranjivosti ako očekivani komercijalni profiti izostanu. Mreža

22.08. (13:00)

Tamo gdje se birokracija ne parkira, oslobodi se garaža

Istina o garažnom mitu: Zašto Silicon Valley uspijeva tamo gdje Europa koči

Legenda o poduzetnicima koji iz tamne, prašnjave garaže osvajaju svijet jedna je od najdražih priča modernog kapitalizma. No, kada se zagrebe ispod površine, ta je priča dijelom marketinški mit, a dijelom specifičan proizvod američkog gospodarskog i pravnog sustava koji je u Europi gotovo nemoguće preslikati.

  • Microsoft: Nikada nije imao veze s garažom. Bill Gates i Paul Allen tvrtku su osnovali u motelu Sundowner u Albuquerqueu i studentskoj sobi na Harvardu (Quartr)
  • Apple: Steve Wozniak otvoreno je priznao da u garaži obitelji Jobs nisu ništa dizajnirali ni proizvodili. Slagala su se računala u spavaćim sobama i HP-ovim uredima, a garaža je služila tek kao skladište i postaja za pakiranje (Guardian, Cnet)

S druge strane, tvrtke poput HP-a (Bill Hewlett i Dave Packard), Amazona (Jeff Bezos) i Googlea (Larry Page i Sergey Brin) doista jesu započele u pravim garažama. Kod njih je garaža poslužila kao doslovno fizičko skladište i prva jeftina radionica u kojoj su nastali prvi prototipovi i poslovni modeli. Dok u SAD-u garaža simbolizira početne niske troškove i slobodu pokusa, u većini zemalja Europske unije pokušaj pokretanja ozbiljnog posla iz garaže nailazi na niz administrativnih i kulturnih barijera. Garaža stoga nije samo fizički prostor, nego simbol američkog regulatornog okvira koji oprašta rane pogreške i dopušta rad u “sivoj zoni” dok ideja ne stasa. U EU, regulacija i nadzor ulaze u prostor znatno prije nego što prva ideja uopće izađe na svjetlo dana. Hacker News, Sanantoniodoor, Medium

02.08. (16:00)

Nekome skupi hladni pogon, nekome sigurna renta

Proizvođači čipova i cloud divovi masno zarađuju na AI, dok Meta i Apple broje troškove

Kvartalna izvješća tehnoloških divova za Q2 2026. pokazuju razdvajanje industrije umjetne inteligencije dok se godišnja ulaganja u infrastrukturu bliže iznosu od 700 milijardi dolara. Microsoft, Google i Amazon uspješno naplaćuju usluge u oblaku, dok Meta bilježi pad marži zbog ogromnih troškova gradnje računalne snage. Proizvođači hardvera poput TSMC-a i Samsunga mirno profitiraju na potražnji za čipovima i memorijom. S druge strane, Apple suočen s nestašicom memorije i zaostatkom u AI utrci bilježi pad vrijednosti, pa teret skupog ulaženja u utrku ostavlja novom izvršnom direktoru Johnu Ternusu. Bug

20.05. (18:00)

Kako resetirati svijet i pritom masno zaraditi

Marc Andreessen: Milijarder koji želi resetirati Ameriku

Pionir weba kakvog ga danas znamo, jedan je od rijetkih koji tehnologiju nije razvijao da se obogati, već da čovječanstvu olakša pristup informacijama i znanju. Netscape je 1999. prodao AOL-u za 4,3 milijarde dolara, a Opsware je za 1,6 milijardi 2007. kupio Hewlett-Packard (HP). Zaradu je iskoristio da se iz poduzetnika transformira u ulagača; zadnjih dvadesetak godina primarno se bavi ulaganjem u start-upove i savjetodavnim usmjeravanjem njihova razvoja. U vrijeme pucanja dot.com balona izvukao se neokrznut. Danas je veliki investitor u AI i kripto start-upove. Od 2024. izdašno je donirao i Trumpovu kampanju, djelomično zato što obećavaju deregulaciju Big Techa, dok su je Demokrati pod Bidenom željeli obuzdati.

Međutim, Andreessenov cilj nije zaštita današnjih tehnoloških divova, već micanje državnih regulacija kako bi oslobodio prostor za novi val “Little Tech” startupova, posebice u sferi umjetne inteligencije i kriptovaluta. Kroz svoj utjecaj i zagovaranje radikalnog tehno-optimizma, on danas aktivno sudjeluje u resetiranju američkog i svjetskog poretka. Njegova vizija budućnosti je jasna: prepustiti upravljanje društvenim i geopolitičkim izazovima tehnološkoj eliti i inovacijama, umjesto sporoj i rigidnoj državnoj birokraciji. Faktografov opsežniji tekst još od prošle godine.

01.02. (12:00)

Tiho, ali s bagerima

Dok vlade govore o digitalnoj budućnosti, tech kompanije kupuju tlo, energiju i porezne povlastice

Tehnološki divovi masovno ulažu stotine milijardi dolara u AI infrastrukturu, pretvarajući zemlju, energiju i vodu u ključne resurse nove utrke. Europa postaje glavno bojište s podatkovnim centrima koji zauzimaju velike površine, troše goleme količine struje i donose malo radnih mjesta. Države nude porezne olakšice i subvencije, često uz slab fiskalni povrat i rast cijena energije za građane. Ako AI ne ispuni očekivanja, prijeti rizik „nasukane imovine“. Kina, za razliku od Zapada, razmatra preseljenje AI obrade – u svemir. Lider

26.01. (15:00)

Više skrolanja, manje listanja

Post-literarno društvo: kad algoritmi čitaju bolje od nas

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

19.12.2025. (19:00)

Nema digitalnih jednoroga, ali ima debelih bilanci

Iako nisu big tech kompanije, europske tvrtke dugoročno jače od globalnih konkurenata

Iako Europa zaostaje za SAD-om u razvoju velikih AI platformi i digitalnih divova, europske kompanije dugoročno pokazuju veću otpornost, stabilniji rast i bolje prinose za dioničare. Prema istraživanju BCG Henderson Instituta, 360 vodećih europskih tvrtki u farmaciji, industriji i potrošačkom sektoru raste brže od konkurenata i češće predvodi svoje industrije. Njihova prednost leži u disciplini, prilagodljivosti i praktičnoj primjeni tehnologije, uključujući AI alate u svakodnevnom poslovanju, umjesto u agresivnom tehnološkom riziku. Lider

12.12.2025. (15:00)

Čipovi plešu, a ostali gledaju sa strane

AI ‘boom’ gura tehnološke dionice u orbitu, dok ostatak tržišta tapka u mjestu

Val ulaganja u umjetnu inteligenciju dramatično je podigao tehnološke sektore, koji su daleko nadmašili šire tržište. Nvidia je porasla više od 1000%, Broadcom preko 700%, a cijeli IT i komunikacijski sektor prednjače zahvaljujući potražnji za AI infrastrukturom, cloud computingom i digitalnim uslugama. Meta je gotovo peterostruko narasla, gurajući komunikacijske usluge u vrh prinosa. Potrošačke digitalne platforme također profitiraju. U međuvremenu, sektori poput komunalija, zdravstva, energetike i materijala ostvaruju znatno skromnije rezultate, dok S&P 500 ukupno raste 80%. Mreža

11.12.2025. (14:00)

Jednostavno - nema struje

Energetska glad podatkovnih centara prijeti usporavanjem AI revolucije

Globalni podatkovni centri postali su kritična točka energetskog sustava. Njihova potrošnja struje raste eksponencijalno, s 415 TWh u 2024. na predviđenih 945 TWh do 2030., usporedivo s potrošnjom velikih država. Potrebe guraju hiperskalne AI kampuse snage stotina megavata, koji mogu trošiti koliko i cijeli gradovi. SAD i Kina dominiraju, dok Europa bilježi rast s 70 na 115 TWh do 2030. Big Tech ulaže stotine milijardi dolara u nove „tvornice podataka“, stvarajući pritisak na mrežu, vodu i energetsku infrastrukturu koja AI-u postaje najveće usko grlo. Lider