Alarmantni nalaz: Svakoj osmoj vrsti ptica u Europi prijeti izumiranje - Monitor.hr
03.06.2015. (12:55)

Očerupana fauna

Alarmantni nalaz: Svakoj osmoj vrsti ptica u Europi prijeti izumiranje

Od 533 vrsta ptica u Europi njih 13% je pod prijetnjom izumiranja, rezultat je novog istraživanja. Od tih 67 vrsta njih 10 je kritično ugroženo, 18 je ugroženo, a 39 osjetljivo. Glavni uzroci ugroženosti ptica su degradacija poljoprivrednih područja, gubitak staništa i klimatske promjene. Neke od ovih životinja nekad se moglo viđati i u Hrvatskoj ili su još tu, ali rjeđe: tankokljuni pozviždač (posljedni put viđena prije 10 godina), grlica, vodomar, oštrigar, livadna trepteljka i glavata patka. Biom, Biologija.com


Slične vijesti

09.09. (22:00)

Leteći čistači rade besplatno, ali birokracija im ne da da jedu

U svijetu 75 % strvinara prijeti izumiranje, no u Hrvatskoj populacija bjeloglavog supa raste

Na Kvarneru i Učki zabilježeno je 156 parova, a prvi put uspješno gniježđenje i na istarskoj obali. Posebnost im je gniježđenje iznad mora, ali buka brodova ugrožava mlade ptice, pa ih spašavaju stručnjaci i volonteri. Glavne prijetnje globalno su trovanja, infrastruktura i nedostatak hrane. U Biomu naglašavaju da supovi pružaju ključnu “higijeničarsku” uslugu prirodi, a dugoročno rješenje je povećanje prirodno dostupne hrane kroz ekstenzivni uzgoj ovaca. Klikaj

15.08. (21:00)

Kad smo mi otišli u Njemačku, lastavice su odselile u Afriku

Nikad više praznih lastavičjih gnijezda: Ne vraćaju se u nekadašnja gnijezda

Najpoznatije ptice selice teške su samo dvadesetak grama, ali sposobne su preletjeti 5000 kilometara u potrazi za boljim uvjetima. Fenomen smanjenja broja lastavica, kažu stručnjaci, povezan je i s neizbježnim klimatskim promjenama te smanjenjem broja insekata. Problem je stanovništvo. Nema ljudi pa nema ni stoke, a lastavice se ne vraćaju u prazne štale. Naime, one se hrane kukcima koji lete po štali. Nekad smo imali 42 aktivna gnijezda danas jedva 18 – kažu u Međimurju. HRT

13.08. (21:00)

I to bez hormonalne terapije

Znanstvenici iznenađeni: Promjena spola kod ptica češća nego što se mislilo

Australski znanstvenici analizirali su 500 ptica iz pet uobičajenih vrsta u Queenslandu i otkrili promjenu spola u 3–6 % slučajeva kod svih vrsta. Riječ je o jedinkama čiji je genetski i fizički spol različit, fenomen poznat kod riba, vodozemaca i gmazova, ali rijetko kod ptica. U 92 % takvih slučajeva genetske ženke imale su muške reproduktivne organe. Mogući uzroci uključuju čimbenike okoliša i endokrine disruptore, poput kemikalija u periurbanim poljoprivrednim zonama. Fenomen može imati implikacije za očuvanje ugroženih vrsta. tportal

18.05. (01:00)

Antidepresiv s krilima i kljunom

Pjev ptica ima povoljan utjecaj na naše mentalno zdravlje

Trogodišnja studija s 1292 ispitanika pokazala je da viđenje i slušanje ptica pozitivno utječu na mentalno zdravlje, bez obzira na spol, dob ili depresiju. Ispitanici su bilježili svoje raspoloženje tri puta dnevno putem aplikacije, a pjev ptica bio je snažan pokazatelj veće mentalne dobrobiti – učinak koji traje satima. Biljke i voda nisu pokazale isti efekt. Autori nagađaju da ptice simboliziraju sigurnost u okolišu, što smiruje naš mozak. Ukratko: manje interneta, više čavrljanja – ptičjeg. Green

25.02. (09:00)

Ako slučajno planirate u Australiju

Kazuari – australske ptice koje ne želite sresti

Visok je poput čovjeka, ima sjajno crno perje i prodorne oči, hoda na dvije noge, može težiti do 63 kilograma i na svakoj nozi ima veliku kandžu nalik bodežu, piše CNN. Ovi rođaci emua uglavnom žive povučeno, u dubokim prašumama, gdje je manja vjerojatnost da će sresti ljude, no sada su ugroženi. Ako sretnete kazuara u divljini, prvo stavite ruke iza leđa. Budite što dosadniji kako mu ne biste privukli pažnju. Pomaknite se iza drveta. Samo se uklopite u okolinu. Nemojte vrištati, derati se ili mahati rukama. Ako imate hranu u ruci, stavite je u džep, sklonite iza leđa, maknite je s vidika. Naime, hranjenje kazuara uzrokovalo je 75% opasnih susreta između ove ptice i ljudi. Iako izgledaju zastrašujuće, više kazuara strada od ljudi nego obratno. tportal

15.01. (10:04)

Pilot-projekt grada Zagreba: Zaštitne folije koje sprječavaju sudare ptica

16.11.2024. (13:00)

Vidi ptičicu

Rusi svračak je ptica godine prema izboru BIOM-a

Rusi svračak je ptica pjevica iz porodice svračaka (Laniidae), privlači pažnju svojim karakterističnim izgledom i specifičnim tehnikama lova i skladištenja hrane. Mužjaci su kontrastno obojeni crnom očnom prugom nalik maski, crvenkasto smeđim perjem na leđima i krilima te svijetlo sivoj glavi. Kod ženki, a posebno kod mladih ptica, boje su zagasitije. Može ga se vidjeti na različitim tipovima otvorenih staništa sa raštrkanim drvećem i grmljem diljem Hrvatske. Svračci hranu pronalaze na tlu, u travi, ali se gnijezde u grmlju. Jedu kukce i druge beskralježnjake koje nađu na tlu. Izbor za Pticu godine u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i ornitolozima HAZU. Svaka od nominiranih ptica suočava se s negativnim učincima ljudskog djelovanja. Green

16.09.2024. (22:00)

Jadne :(

Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti, a na njih sve teže nailaze

Dramatične fotografije šire se ovoga vikenda po društvenim mrežama, zbunjene ptice selice, posebno lastavice, okupljaju se po prozorima i balkonima, lete nisko u skupinama. Austrijske udruge koje se bave pticama objavile su fotografije desetaka ptica koje uginule ili nemoćne leže na tlu. Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti. “Dojave stižu sa svih strana, svi smo nemoćni“, kaže Manuel Jacmenović iz Društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica Ornitološki laboratorij. Sa sve učestalijim naglim promjenama vremenskih uvjeta koje su posljedica klimatskih promjena, ove krhke ptice nemaju šanse. H-alter

21.07.2024. (01:00)

Vole rizik

Vrsta ptice koje ulijeću u uragane iskorištavaju vremenske neprilike za – hranjenje

Desertaški zovoji, morske ptice veličine goluba koje se gnijezde na portugalskom otoku Bugio u blizini obale sjeverne Afrike, kreću na opsežna putovanja tražeći hranu preko Atlantskog oceana, putujući i do 12.000 km. Te su morske ptice prilagođene provođenju na moru tjednima, ali njihova nemogućnost dubokog ronjenja prisiljava ih da se oslanjaju na noćno hranjenje kada se ribe, lignje i rakovi približe površini. Tu na scenu stupaju uragani.

Prateći ptice GPS-om, znanstvenici su otkrili da desertaški zovoji strateški iskorištavaju uragane. Jaki vjetrovi i nemirno more koje donose ove oluje izbacuju hladniju, duboku morsku vodu na površinu, što rezultira povećanjem klorofila i posljedičnim obiljem fitoplanktona. Taj fenomen stvara bogato hranilište, izvlačeći ribe, lignje i rakove na površinu, nudeći dostupan i obilan izvor hrane za zovoje. Dnevno