Bez složenijih javnih politika priuštivo stanovanje u Hrvatskoj ostaje nedostižno - Monitor.hr
Prekjučer (14:00)

Kvadrat snova, budžet noćna mora

Bez složenijih javnih politika priuštivo stanovanje u Hrvatskoj ostaje nedostižno

Tržište stanovanja u Hrvatskoj nalazi se u fazi u kojoj se problemi više ne akumuliraju samo na kupoprodajnom tržištu, već se sve snažnije prelijevaju na tržište najma. Medijalna cijena stana u Republici Hrvatskoj u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine iznosi 2555 eura po četvornom metru, što znači da za stan od 60 četvornih metara treba izdvojiti oko 153 tisuće eura. Istovremeno medijalna najamnina iznosi 10,1 euro po četvornom metru, odnosno oko 600 eura mjesečno za stan iste veličine. Rast cijena stanova usporava, broj transakcija pada, a najamnine rastu brže nego ikada ranije i zahvaćaju sve širi krug gradova i kvartova. Najam, koji je dugo bio percipiran kao privremeno rješenje, postaje trajni oblik stanovanja za sve veći dio stanovništva. Maruška Vizek za tportal


Slične vijesti

27.11. (10:00)

Dani nezahvalnosti

Kako politička polarizacija dijeli američke obitelji

Ono što se vidi i kod nas i u Americi jest izostanak stvarne volje da se sasluša drugoga i gotovo potpuni gubitak kapaciteta da se barem na trenutak odmakne od vlastitog ideološkog filtra kroz koji se tumači stvarnost, da bismo doista mogli čuti tog drugoga. Naša sreća, zasad, jest u tome što još uvijek nismo toliko emotivno navezani na teme koje stvaraju političke rasjede kao Amerikanci. No ritam i intenzitet događaja posljednjih tjedana pokazuju da, nastavimo li ovim putem, jednog dana i mi možemo završiti u vlastitoj verziji američke Go No Contact kože. Gubimo sposobnost učiti jedni od drugih, prepoznavati međusobnu ljudskost i rasti zahvaljujući razlikama, koje bi nas, u zdravijem društvu, trebale potaknuti na kreativnost, a ne na destruktivnost. Maruška Vizek za tportal

11.11. (19:00)

Ich bin ein New Yorker

Vizek: Američki san o uspjehu možda još nije umro, ali si ga malo tko može priuštiti

Čitava se Mamdanijeva kampanja može svesti na jednu riječ: priuštivost. To je riječ koja odzvanja u svakom njegovu govoru, svakoj debati i svakom političkom planu. U gradu u kojem čak i dobro plaćeni stručnjaci žive kao studenti, Mamdani ne govori o rastu, investicijama ni tržišnim inovacijama, već o pravu na život dostojan plaće. Njegova poruka je jednostavna, ali snažna: ako neki grad ne može osigurati priuštiv krov nad glavom, onda više nije grad, već luksuzna kulisa za bogate. Njegov plan izaziva bijes developera i Wall Streeta, ali odjekuje među generacijom koja sve manje vjeruje da će ikada moći kupiti ili čak samostalno unajmiti stan. Nažalost, ni program Mamdanija ni najavljene investicijske mjere Europske komisije neće riješiti problem stambene krize. Kontrola najamnina koju on predlaže odnosi se samo na ograničen dio stambenih jedinica u New Yorku i ne može se jednostavno proširiti na ostatak tržišta. , Dokle god kapital teče u stanove kao oblik investicije, cijene neće prestati rasti. Maruška Vizek za tportal.

27.10. (11:00)

Sveučilišta traže disanje bez dozvole

Američka sveučilišta pod pritiskom: pad upisa, rezanje istraživanja i borba za opstanak

Trumpova administracija provodi niz mjera koje pogađaju američka liberalna sveučilišta poput Bostonskog. Zbog restriktivne imigracijske politike i skupljih viza, broj stranih studenata pao je za 15 posto, a ukidanje milijardi dolara iz federalnih istraživačkih fondova dovelo je do zatvaranja laboratorija i otkaza. Pokušaj oporezivanja sveučilišnih donacija zasad je ublažen, no financijski pritisci rastu. Vlada sada nudi sveučilištima “Compact for Academic Excellence” – povlastice u zamjenu za ideološku prilagodbu. Akademska zajednica odbija ponudu, ali mnogi se pitaju – koliko dugo će izdržati? Maruška Vizek za tportal

12.10. (15:00)

Banka ti vjeruje, država još razmišlja

U SAD-u ništa bez kreditne kartice, do koje možete doći i bez stalnog boravka

Lakoća kojom je Maruška Vizek došla do američke kreditne kartice s limitom pokazuje koliko se duboko možete integrirati u američko društvo, i bez državljanstva, i bez trajnog boravka, a ponekad i bez ikakvog legalnog imigracijskog statusa. Sve je počelo s Reaganovom velikom imigracijskom reformom, koja je mnogima omogućila lakši put prema legalnom statusu, a unatoč pokušaju regulacijama, povećala broj dolazaka imigranata. Procjenjuje se da je sredinom 2023. godine u SAD-u živjelo oko 13,7 milijuna ilegalnih useljenika. A kad se ta brojka stavi u širi kontekst, u zemlji od oko 340 milijuna ljudi ispada da je svaki dvadeset i peti stanovnik zapravo ‘ilegalac’. No dok politika vuče crte i obećava zidove, svakodnevica i dalje pokazuje nešto drugo. U zemlji u kojoj strana državljanka može bez ikakvih prepreka dobiti kreditnu karticu jasno je da sustav u praksi ostavlja daleko više prostora za integraciju nego što bi se to htjelo priznati. tportal

23.09. (16:00)

Kad filter za mozgove postane cjediljka za populizam

Vizek o uskraćivanju radnih viza Indijcima: Jedna Amerika živi od globalnog talenta i zna da bez njega ne može, a druga se od toga želi zaštititi viznim barijerama

Kontroverzna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odreže naknadu od 100 tisuća dolara za izdavanje vize H-1B, dokumenta uz pomoć kojega je velik broj Indijaca i Kineza iz visokotehnoloških sektora dug niz godina obogaćivao američku ekonomiju i društvo, mogla bi unijeti korjenite promjene u način na koji funkcionira SAD. Naime upravo su Indijci najbrojniji korisnici ovog viznog programa i na njih se odnosi i do 75 posto od ukupno 85 tisuća viza H-1B što se izdaju godišnje. Američko visoko obrazovanje do sada služilo kao najvažniji ulazni filtar globalnog talenta: mladi ljudi najprije dođu studirati, zatim kroz OPT, a potom i kroz vize H-1B ostanu u SAD-u raditi i doprinositi američkoj ekonomiji. To ujedno pogoduje i korporacijama. Kao i kod carinske politike, i kod ove odluke o imigracijskoj politici, ključni motiv za njenu promjenu nije kalibriranje reguliranje stanja na tržištu rada, već nešto što zadire puno dublje u američki identitet – vrijednosni sustav. Maruška Vizek o svom iskustvu iz Seattlea, za tportal.

14.09. (16:00)

Ne nužno u dobrom smjeru

Vizek: SAD je Europljanima teško shvatljiv jer dolaze iz društava oblikovanih čvrstim institucijama, ovdje se društvo stalno istražuje i mijenja

Ono što me najviše iznenadilo u ovom dva i pol tjedna dugačkom pokušaju da bolje upoznam Ameriku jest koliko su kršćanska vjera i religijske institucije duboko utkani u svakodnevni život čim se makneš iz velikih i liberalnih gradova. Taj kontrast između unutrašnjosti i obala toliko je snažan da odmah otvara pitanje: kako pomiriti taj identitet s onim koji oblikuju Istočna i Zapadna obala, s njihovim bogatim i kozmopolitskim metropolama, liberalnim politikama i kulturnim eksperimentima? Upravo u toj stalnoj napetosti između konzervativnog i progresivnog, tradicionalnog i eksperimentalnog skriva se dinamika Amerike; zemlje koja se neprestano mijenja, propituje samu sebe i iznova preslaguje svoje temelje.

To preslagivanje nije slučajno: u temelju američkog identiteta stoji činjenica da su se u nju doseljavali ljudi koji su željeli istraživati, eksperimentirati i graditi nove vjerske i društvene izričaje. Bježali su od europskih kraljeva, crkvenih vođa, nametnutih autoriteta i strogih pravila, tražeći priliku da započnu život i društvo ispočetka, onako kako su ga sami zamišljali. Maruška Vizek za tportal daje uvid kako je trenutna polarizacija koja vlada u SAD-u, za neke pogubna, možda samo još jedna etapa stalnog kretanja kakvog ovdje nemamo…

25.08. (15:00)

Tek zakrpa za rupu

Vizek: Program priuštivog najma hvalevrijedan je iskorak, ali nije rješenje

Program priuštivog najma nudi veću pravnu sigurnost i transparentnije uvjete najma te smanjuje prostor za zloupotrebe. No, unatoč većoj pravnoj sigurnosti i financijskim poticajima, pitanje je koliko će se vlasnika stanova doista odvažiti uključiti u sustav. Jer pravi problem je porezna politika koja, usprkos nedavnim izmjenama, i dalje pogoduje onima koji stanove drže praznima ili ih kratkoročno iznajmljuju turistima. Dok god broj praznih stanova mjerimo u stotinama tisuća, a porezi ostaju simbolični, priuštivost stanovanja neće se bitno pomaknuti. Porez na imovinu i viši paušal na prihod od turističkog najma možda zvuče kao korak naprijed, ali u praksi oni su tek sitne korekcije, premale da bi promijenile logiku tržišta na kojem su stanovi investicijski proizvod, a ne mjesto za život. Program doduše pokazuje da država napokon razmišlja u pravom smjeru, ali ako se želi doista uhvatiti u koštac sa stambenom krizom, trebat će skupiti hrabrosti i povući puno odvažnije porezne poteze. Maruška Vizek za tportal.

11.08. (16:00)

Ili mi ili oni

Vizek: Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima

Politička polarizacija više nije samo vrijednosno neslaganje oko slobode govora, reproduktivnih pitanja, porezne politike, zdravstvene reforme ili međunarodnih odnosa. To je emocionalno nabijena, gotovo egzistencijalna podjela u kojoj druga strana nije politički protivnik nego prijetnja koju treba ukloniti. Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima. Njegov dublji, gotovo pa psihološki uzrok je ljudska priroda, odnosno nesposobnost da se doista čuje i razumije druga strana.

No ne bi li liberale činjenica da je za Donalda Trumpa glasalo više od 77 milijuna ljudi trebala potaknuti da se zapitaju što ti ljudi osjećaju i što ih motivira da podrže MAGA pokret? Hrvatski liberali bi se, po istom principu, mogli zapitati što doista pokreće pola milijuna ljudi da odu na Thompsonov koncert na Hipodromu. Obrat vrijedi jednako: konzervativci bi možda trebali zastati i poslušati kada im liberali govore o sustavnoj diskriminaciji, reproduktivnim pravima ili klimatskim promjenama. Dobar tekst Maruške Vizek za tportal.

29.07. (12:00)

Kad Trump pritisne gumb za sniženje, Powell traži izlaz iz lifta suverenosti

Vizek: Stvaranjem izravnog pritiska na predsjednika Federalnih rezervi, Trump je Powella praktički doveo pred zid

Paradoksalno, što više Trump inzistira na snižavanju kamata, to manje manevarskog prostora Powell, šef Sustava federalnih rezervi, zapravo ima. Jer ako sada popusti i snizi referentne stope, financijska tržišta to bi lako mogla protumačiti kao znak da Federalne rezerve više nisu neovisne, nego da djeluju pod političkim diktatom Bijele kuće. A gubitak percepcije neovisnosti ozbiljan je problem za svaku središnju banku. No kad je riječ o instituciji koja upravlja globalnom rezervnom valutom, takav gubitak mogao bi imati goleme i dalekosežne posljedice. Pa i sam Milton Friedman, koliko se god zalagao za neovisnost središnjih banaka, nikada nije smatrao da bi one trebale djelovati potpuno izvan demokratskog nadzora. Njegova je vizija bila ona u kojoj političke institucije postavljaju pravila igre, a monetarne ih vlasti provode bez dnevnog političkog uplitanja. No to što se danas traži neka nova ravnoteža između neovisnosti središnje banke i demokratske kontrole u zemlji s najutjecajnijom središnjom bankom na svijetu – nije samo američka stvar. Maruška Vizek za tportal

14.07. (18:00)

Make America Global Again

Vizek: Američki dolar polako gubi status sigurne luke, a to znači smanjenje američkog političkog i ekonomskog utjecaja u svijetu

Trumpova administracija, kao i ranije Reaganova, polazi od pretpostavke da će porezne olakšice potaknuti toliki rast gospodarstva da će novi prihodi neutralizirati izgubljeni prihod od nižih poreza. Međutim povijest nas uči suprotno. Reaganova ekonomika ponude jest kratkoročno ubrzala rast, ali je ostavila trajno povećan javni dug. Naravno, američko je gospodarstvo toliko dinamično i inovativno da ne možemo sasvim isključiti mogućnost da do tog ekonomskog čuda ipak dođe. Amerika je u prošlosti znala iznenaditi i nadmašiti predviđanja, no realno, vjerojatnost da će se to sada dogoditi nije osobito velika. Američka ekonomija trenutno se nalazi u posve drukčijoj fazi nego 1980-ih: zaduženost je znatno veća, tržištu rada nedostaje radne snage, veća je dohodovna nejednakost, opremljenost rada kapitalom visoka, a globalna potražnja usporava. Maruška Vizek za tportal