Bez sustava nema oružja: Hrvatska želi vojnu industriju, ali nema temelje - Monitor.hr
Utorak (21:00)

Dronovi, brodovi i puške – sve, samo da ne bude znanost

Bez sustava nema oružja: Hrvatska želi vojnu industriju, ali nema temelje

Hrvatska planira povećati vojna izdvajanja, ali nema razvijenu industrijsku, znanstvenu ni tehnološku osnovu za samostalnu proizvodnju oružja. Unatoč političkim ambicijama i najavama o dronovima i brodovima, zemlja je izgubila ključne institucije poput Brodarskog instituta i razvojne kapacitete iz socijalističkog razdoblja. Stručnjaci upozoravaju da se vojna industrija ne može graditi bez sustavnog znanja i infrastrukture te da Hrvatska ostaje tek kupac ili marginalni kooperant. tportal


Slične vijesti

20.05. (20:00)

Rastu li obrambeni budžeti, ili nam samo raste račun?

Europa se nada da će vojna ulaganja potaknuti gospodarski rast i inovacije, stručnjaci skeptični

Europa, suočena s agresivnim ratom u Ukrajini, masovno ulaže u obranu, s nadom da će to potaknuti tehnološke inovacije koje će se preliti u civilni sektor, slično kao u SAD-u. Europska komisija odobrila je 800 milijardi eura za vojnu potrošnju, a Njemačka planira bilijun. Iako stručnjaci vide potencijal za rast produktivnosti, skeptici upozoravaju na visoke javne dugove i smanjenje socijalnih davanja. Velik dio sredstava još uvijek odlazi američkim tvrtkama, dok se Unija bori da ojača vlastitu obrambenu industriju i potakne konkurentnost. tportal

18.05. (16:00)

Topovi umjesto tulipana: Europa jača mišiće

Njemačka i saveznici dižu obrambene proračune, Poljska prednjači u naoružavanju

Europske sile značajno povećavaju vojne izdatke. Njemačka planira ulagati čak 5% BDP-a, Poljska već troši preko 4% i udvostručuje broj vojnika, dok Francuska i dalje gradi globalnu vojnu prisutnost kao jedina EU nuklearna sila. Velika Britanija ulaže u tehnologiju, a Italija želi postati tenkovska sila. Unatoč tim ulaganjima, Europa ostaje iza SAD-a, Rusije i Kine po globalnoj vojnoj snazi. Za mnoge članice NATO-a, rat u Ukrajini označio je kraj ere vojnih ustezanja. DW

18.04. (16:00)

Europa trenira mišiće pred ogledalom, dok Amerika traži protein shake

Koliko je izgledno da će EU ići u stvaranje zajedničke vojske? Za sada ne postoje nikakvi službeni planovi

Europa — uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo — trenutno ima 1,47 milijuna aktivnih vojnika. S druge strane, do kraja 2024. ruska prisutnost u Ukrajini narasla je na 700.000 vojnika. Francuska raspolaže s najviše – više od 200 tisuća, Njemačka oko 180 tisuća, slijede Poljska i Italija s oko 20 tisuća aktivnih vojnika manje. U kratkom roku, glavni izazov Europe nije da vojno zamijeni Sjedinjene Američke Države “jedan na jedan”, već pronaći način da ojača vlastite obrambene kapacitete i bolje koordinira postojeće snage. N1 prenosi Euronews.

01.04. (13:00)

Kad topovi govore, novčanici šute

Europa ubrzano prelazi na ratnu ekonomiju

Ratna ekonomija podrazumijeva mobilizaciju industrije, radne snage i resursa u korist vojne proizvodnje. To često znači veću državnu kontrolu, rast potrošnje i inflacije te smanjenje socijalnih izdataka. Najveći dobitnici su obrambene, tehnološke i medicinske industrije. EU se uključuje s planom „ReArm Europe“ vrijednim 800 milijardi eura. Njemačka olakšava vojna ulaganja izmjenom ustava. Ratni sukobi u Rusiji, Ukrajini i drugim zemljama dodatno ubrzavaju ovu prilagodbu, dok Europa pokušava ojačati svoju obrambenu neovisnost. DW

23.03. (18:00)

ReArm Europe: Kad nemaš plan, brojiš milijarde

Varoufakis: Naoružana Europa

Kada je Ursula von der Leyen, predsednica Evropske komisije, najavila inicijativu ReArm Europe, to je prizvalo tužna sećanja na nekompetentni Junckerov plan, Green Deal i Plan oporavka. Novinski naslovi su opet puni velikih brojki, ali iza njih opet nema supstance. Da li neko zaista očekuje da Francuska poveća neodrživi deficit u javnim finansijama da bi finansirala naoružavanje?

Jedini način na koji se Evropa može ponovno naoružati jeste preusmeravanje sredstava namenjenih obnovi propale društvene i fizičke infrastrukture – što će dodatno oslabiti Evropu koja se već gorko suočava sa nezadovoljstvom svojih građana i usponom krajnje desnice širom kontinenta. Zašto? Da li iko stvarno veruje da će se Putin uplašiti od evropskih granata i haubica, dok je sama Evropa sve dalje od uspostavljanja federalne uprave neophodne za odlučivanje o pitanjima rata i mira?

ReArm Europe neće doneti pobedu Ukrajini, ali će gotovo sigurno gurnuti EU u još dublje ekonomske probleme – što je temeljni uzrok slabosti Evrope. Da bi Evropljani osigurali bezbednost pred dvostrukom pretnjom Trumpa i Putina, EU treba da uspostavi svoj mirovni proces. Yanis Varoufakis za Peščanik

20.03. (17:00)

Od "mir, ljubav i NATO" do "tko jače udari"

Europa se naoružava: obrana (opet) postaje prioritet

Europa priznaje da se previše opustila kad je riječ o obrani. Nova Bijela knjiga EU-a jasno poručuje: Rusija ostaje dugoročna prijetnja, a ni Kina, Bliski istok i cyber napadi ne pomažu. Do 2030. Unija mora značajno ojačati obrambene sposobnosti, uz plan ReArm-Europe vrijedan 800 milijardi eura. Cilj je više koordinacije, kompatibilnija oprema i jačanje vojne industrije EU-a. NATO ostaje ključan, ali SAD sve jasnije sugerira da se Europa sama pobrine za vlastitu sigurnost. Ukratko, više vojske, manje iluzija. DW

17.03. (19:00)

Od investicija u mir do profita od rata

Privatni kapital naoružava Europu uz blagoslov Bruxellesa

Plan ReArm Europe oslanja se na privatni kapital i Europsku investicijsku banku (EIB) za financiranje obrane. EIB neće kreditirati smrtonosno oružje, ali će omogućiti zajmove za infrastrukturu, tehnologije ometanja i zaštitu granica. Europska komisija planira ublažiti fiskalna ograničenja kako bi članice povećale vojnu potrošnju. Cilj je i jačanje tržišta kapitala kroz uniju za štednju i ulaganje, potičući povrat investicija u Europu. Hrvatska bi mogla povećati izdvajanja za obranu na više od 2% BDP-a. Bruxelles računa da bi Europa mogla imati 650 milijardi eura za obranu u četiri godine. Belgijski stručnjaci predviđaju pravne izazove zbog nespojivosti s EU proračunskim pravilima. Odluke će se donositi kvalificiranom većinom, zaobilazeći veto proruskih država. Komisija planira deregulaciju obrambene industrije i zajedničku nabavu, dok istočne članice EU-a povećavaju izdvajanja za obranu. Poslovni