Parovima hladno pa se više maze...
Broj djece po majci u EU
People have more children in the north of Europe than the south. Here’s why https://t.co/nOWwgzHy89 #Europe #Family pic.twitter.com/gbIJ8vuBsd
— World Economic Forum (@wef) January 13, 2021
People have more children in the north of Europe than the south. Here’s why https://t.co/nOWwgzHy89 #Europe #Family pic.twitter.com/gbIJ8vuBsd
— World Economic Forum (@wef) January 13, 2021
Nova španjolska studija pokazuje da muškarci iz Asturije imaju gotovo dvostruko kvalitetniju spermu od onih iz Madrida. Istraživači ističu da same životne navike ne objašnjavaju ove razlike, već su ključni okolišni faktori izvan naše kontrole, poput zagađenja, mikroplastike i toksina. Na globalnoj razini, koncentracija spermija prepolovila se u posljednjih 50 godina, što potvrđuje da brzi pad nije genetski, već ekološki uvjetovan. Zbog narušenog muškog reproduktivnog zdravlja, danas se čak 15% do 17% parova suočava s neplodnošću, što uzrokuje velik porast potražnje za potpomognutom oplodnjom. Index
Švedsko istraživanje otkriva drastičan generacijski jaz: čak 22% žena ne želi djecu, naspram samo 8% muškaraca. Stopa plodnosti u Švedskoj (1,43) i EU (1,38) daleko je ispod 2,1 potrebne za obnovu stanovništva. Mladi kao razloge navode financijsku stabilnost, stambeno pitanje i potragu za idealnim partnerom, tretirajući roditeljstvo kao “projekt” koji se odgađa. Demografi upozoravaju na demografsku inerciju: čak i uz bolje mjere, broj potencijalnih majki opada, što dugoročno vodi u ovisnost o imigraciji za opstanak društva. Index
Tekst Tamare Čačev za Ideje istražuje razloge razlika u životnom vijeku različitih vrsta i kako evolucija oblikuje ove razlike, s naglaskom na reproduktivnu fazu kao ključnu za evolucijski pritisak. Objašnjava kako poboljšanje životnih uvjeta nije nužno produžilo reproduktivni potencijal ljudi te analizira neplodnost, njene uzroke, uključujući genetičke i okolišne čimbenike, s posebnim osvrtom na muškarce i žene. Završava pozitivnim osvrtom na napredak u metodama potpomognute oplodnje i genetskim istraživanjima koja obećavaju bolje tretmane u budućnosti.
Mariam Nabatanzi (39) iz Ugande udala se s 12 godina, a prve blizance rodila je samo godinu dana kasnije. Već s 23 godine je imala čak 25-ero djece. Rodila je tri seta četvorki, četiri seta trojki i šest setova blizanaca, a suprug ju je napustio prije tri godine. Inače tri dana nakon Miriamina rođenja njena majka je napustila cijelu obitelj, a Miriamina maćeha je kasnije ubila petero starije djece smrskanim staklom u hrani, dok se Mariam spasila jer je bila u posjeti rođacima. 24 sata…
Analiza francuskog Nacionalnog instituta za demografska istraživanja od 1900. do 1970. pokazuje kako je stopa neplodnosti najbrže rasla na jugu Europe, u zemljama poput Grčke, Italije i Španjolske, gdje bi svaka četvrta žena rođena sedamdesetih godina prošlog stoljeća mogla ostati bez potomaka, a trendovi bi se zbog loše ekonomske situacije i nejednakosti spolova mogli još više srozati te dosegnuti najniže brojke iz razdoblja nakon Prvoga svjetskog rata, predviđa Institut. N1