Civilizacija u punom sjaju... i na rubu pregorijevanja - Monitor.hr
Danas (07:00)

Vozimo 300 na sat prema zidu, ali hej – barem imamo Wi-Fi

Civilizacija u punom sjaju… i na rubu pregorijevanja

Pogledajmo malo stanje civilizacije u svijetu. Nesumnjivo je da smo kao vrsta postigli enorman napredak u svim segmentima života. Homo sapiens već tisućljećima živi sve bolje i bolje. Na porast stanovništva odgovoreno je velikom proizvodnjom hrane, a broj gladnih u postocima sve je manji. Broj nerazvijenih zemalja sve je manji. Tehnološki je napredak ogroman. Elektronske mreže dosegle su sve kutke Zemlje. Oko zemlje u svemiru kruže tisuće satelita, u duboki svemir poslali smo letjelice i teleskope. Ljudi i robe putuju po cijelom svijetu… Tu idiličnu sliku kvari samo jedan mali detalj: deluzija konduktera da će moći kontrolirati svoje vlakove kada dođe do sudara. Naš planet je u dosta lošem stanju. Još uvijek je u procesu izlaska iz ledenog doba s jedne strane i ogromnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova s druge. Oba faktora pridonose porastu prosječne temperature Zemlje. Što poduzeti? Odgovor svakako nije u sastancima lidera država, jer osim ugljičnog otiska njihovih aviona nema drugih rezultata, ako zanemarimo mrtva slova na papiru. Milorad Milun za Novosti.


Slične vijesti

Petak (10:00)

Zagađuju više nego što dišu – ali s privatnim avionom

Milun: Klimatske promjene na multimilijarderski pogon

Godine 2024. bilo je na svijetu oko 2900 milijardera. Između se nalazi četiri posto ostatka srednje klase, i to one gornje. Znajući u kakvom svijetu živimo, ne treba čuditi da ni unutar tih najbogatijih jedan posto nema, kako bi Zagorci rekli, pravice. Najveći dio bogatstva nalazi se u rukama onih 0,1 posto. Unutar te klase postoji jasan interes da se stvari smiju mijenjati, ali samo u njihovu korist. Posve nova studija, objavljena u Nature Climate Change, navodi da tih 10 posto najbogatijih uzrokuje dvije trećine klimatskih promjena koje dovode do zagrijavanja Zemlje, prema podacima od 1999. do danas. Ti multimilijarderi nalaze se uglavnom u SAD-u i Kini. Istraživači su mjerili takozvani ugljični otisak pojedinih multimilijardera, uzimajući u obzir na koji način zarađuju i na što troše novac. Milorad Milun za Novosti

Srijeda (15:00)

Na klimavim granama

Klimatska kriza ubija najpopularnije voće na svijetu

Klimatske promjene prijete banana-uzgoju u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje se proizvodi većina banana za izvoz. Zbog rasta temperatura, oluja i širenja bolesti poput gljivice fusarium TR4, do 2080. dvije trećine sadašnjih uzgojnih područja moglo bi postati neupotrebljivo. Sorte poput cavendisha posebno su ranjive zbog genetske jednoličnosti. Milijuni ljudi koji ovise o bananama za prehranu i prihode već osjećaju posljedice. Organizacija Christian Aid poziva bogate zemlje da hitno djeluju i pomognu pogođenim zajednicama. Index

07.05. (16:00)

Gospodine političaru, vi ste fejk njuz!

OIEH objavio 10 točaka: Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene

U otvorenom pismu Hrvatskom saboru, a reagirajući na izjave zastupnika Mosta Zvonimira Troskota koji je rekao da je zelena tranzicija “prijevara u kojoj građani plaćaju, a stranci profitiraju”, iz OIEH-a podsjećaju da se EU, u skladu s Europskim zelenim planom i dokumentom Fit for 55, obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Obnovljivi izvori energije – sunce, vjetar, geotermalna i biomasa – postaju ključ naše energetske sigurnosti, a Hrvatska već gradi temelje za energetsku samodostatnost kroz ambiciozne planove do 2030. godine. Privatni sektor, pogotovo građani koji postavljaju solarne elektrane, nosi tranziciju na svojim leđima. No sve se to odvija pod strogom javnom kontrolom, bez sumnjivih prečaca. Odluka o napuštanju ruskog plina pokazala se i moralno i ekonomski ispravnom – Europa je uštedjela milijarde i oslabila ratnu mašinu. Zelena tranzicija nije marketinška laž, već konkretna promjena sustava, a suočavanje s izazovima ne znači lobiranje, nego odgovorno vođenje društva. Agroklub

04.05. (01:00)

Sunce sja, cement se zeleni, a prihodi rastu

Energetika i graditeljstvo predvode u zaradi od zelene tranzicije

Hrvatske tvrtke u energetici, graditeljstvu, prometu, turizmu i poljoprivredi sve više prepoznaju klimatske promjene kao priliku za rast. Prema podacima HGK-a i EIB-a, ESG strategije, ulaganja u obnovljive izvore, zelene materijale i infrastrukturu donose konkretne rezultate – veće prihode i dobit. Najveći uzlet bilježe solarne elektrane, građevinske tvrtke te proizvođači opreme poput Končara i Nexea. U igri su milijarde eura i iz domaćih izvora i iz EU fondova, dok su investicije u održivost sve isplativije. Zelena tranzicija više nije priča – to je poslovni plan. Lider

30.04. (00:00)

Jer kad ne znaš kako dalje – napravi sam svoj oblak

Britanci testiraju “sunčani štit”: geoinženjering ulazi u stratosferu

Vlada Velike Britanije ulaže 50 milijuna funti u testiranje geoinženjeringa kojim bi se aerosoliziranim česticama u stratosferi reflektirala sunčeva svjetlost kako bi se Zemlja ohladila. Projekt ne uključuje ispuštanje otrovnih tvari ni eksperimente na otvorenom, već koristi modeliranje i podatke iz prirodnih pojava poput vulkana. Iako obećava, tehnika SRM ostaje kontroverzna zbog mogućih posljedica na oborine i zabrinutosti da bi mogla umanjiti pritisak na smanjenje emisija fosilnih goriva. Revija HAK

25.04. (22:00)

Liječnik na ekranu, planeta bez dima

Telemedicina smanjuje CO2 koliko i uklanjanje 130.000 automobila s cesta

Zdravstveni pregledi i konzultacije s liječnicima na daljinu nije samo olakšala pristup zdravstvu tijekom pandemije, već ima i ekološki učinak. Istraživanje UCLA Health Sciences i Sveučilišta Michigan pokazuje da su virtualne konzultacije u SAD-u spriječile emisiju do 47,6 milijuna kg CO2 mjesečno – kao da je s cesta uklonjeno 130.000 automobila. Unatoč ograničenjima studije, jasno je da digitalni pregledi mogu biti saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Bug

19.04. (01:00)

Razmisliti o kupnji amfibijskog vozila

Oluje i poplave su u Europi odnijele najmanje 335 života i utjecale najmanje na 413.000 ljudi

U 2024. zabilježen je snažan klimatski kontrast – ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu. To je bila najtoplija godina za Europu, ali i u globalu za cijelu zemaljsku kuglu. Dvije stvari su se poklopile. Jedno je kontinuirano antropogeno unošenje plinova staklenika, znači ljudski efekt, koji se nadodao na efekt tzv. El Niña, što je kvazi periodička klimatska varijacija. Znači ona doda nekoliko desetinki stupnjeva Celzijusa i onda još čovjek doda jedan, preko jedan i te dvije stvari, grubo rečeno, se zbroje. Računi su naravno kompliciraniji, rekao je za HTV dr.sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar. Najvjerojatnije nećemo postići ono iz Pariškog sporazuma da se globalna prizemna temperatura ne poveća više od 1,5 Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba nego idemo prema 1,7- 1,8. To su spekulacije. Ne znamo koliko ćemo još suludo ratovati i kako će se ponašati najveći igrači, kaže.

01.04. (10:00)

Zemlja se znoji, a mi se pravimo ludi

Korlević o klimatskim promjenama: Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitnika

Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.

29.03. (19:00)

Još malo pa nestalo!

AI predviđa: do 2050. godine bez polarnih medvjeda, tigrova i pingvina

Prema Izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta smanjile su se za 73% u posljednjih 50 godina, a najugroženiji su slatkovodni ekosustavi. AI softver Gemini predviđa da će do 2050. izumrijeti polarni medvjedi, gorile, sumatranski tigrovi, kalifornijske morske svinje i carski pingvini. Glavni uzroci su klimatske promjene, gubitak staništa i krivolov. Novozelandske papige ugrožene su uvezenim grabežljivcima, dok su divovske kornjače i panamska zlatna žaba pred nestankom zbog gljivica i uništavanja okoliša. Znanstvenici upozoravaju da su hitni ekološki potezi nužni kako bi se spriječilo masovno izumiranje. Green

27.03. (13:00)

Bolje kupovati nekretnine na brijegu

Visković: Splitska riva će do 2050. biti pod morem, ali ljudi to ne shvaćaju

Splitska riva i Dioklecijanova palača bit će pod morem do 2050., ali ljudi to ne mogu osvijestiti, izjavio je umirovljeni sveučilišni profesor prava, političar, kulturni animalist i kulturni botaničar iz Splita Nikola Visković u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici. ” Ljudima je važno da prežive, i nije ih briga za unuke. A moji će unuci imati teška okapanja, planeta će biti u vrlo bolesnom stanju”, upozorio je splitski profesor, koji je s Tomičićem razgovarao i o hrvatskoj i svjetskoj politici u svjetlu epohalnih klimatskih promjena. Novosti