Danas novi krug pregovora Rusije i Ukrajine nakon masovnog ukrajinskog napada - Monitor.hr
Ponedjeljak (12:00)

Samo su ih još više naljutili

Danas novi krug pregovora Rusije i Ukrajine nakon masovnog ukrajinskog napada

Ukrajinci su izvršili napade na četiri ruska aerodroma, pogođeno je oko 40 zrakoplova, među kojima su i strateški bombarderi. Operacija kodnog naziva Pavutyna (Paukova mreža) planirala se više od 18 mjeseci. (Index) Prema informacijama iz SBU-a, u Rusiju su prvo prokrijumčareni FPV (first-person view) dronovi, a potom i mobilne drvene kutije u kojima su bili skriveni. Vrijednost uništenih ruskih strateških zrakoplova iznosi oko sedam milijardi dolara. SBU tvrdi da je u napadu uništeno 34 posto ruskih strateških bombardera na glavnim vojnim aerodromima (Index). Rusi kao odgovor brutalno zasuli Harkiv dronovima i balističkim projektilima, stižu prve snimke (Jutarnji)

  • Početak nove runde mirovnih pregovora je zakazan za 12 sati u gradskoj palači Çıragan, priopćilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova uoči pregovora (Index)

Slične vijesti

Prekjučer (10:00)

Stala braća da prokrijumčare naše dronove

Što je Ukrajina postigla povijesnim udarom? Ruski vojni bloger: Vrlo težak udarac

Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) tvrdi da je pogođen 41 ruski zrakoplov, uključujući strateške bombardere i izviđačke letjelice, iako nije jasno koliko ih je potpuno onesposobljeno. Napadi su bili usmjereni na četiri vojna aerodroma duboko unutar Rusije, a najudaljenija meta bila je baza Belaya u Irkutskoj oblasti, udaljena oko 4500 kilometara od ukrajinske granice. Ukrajina je ranije koristila dronove za napade na ciljeve unutar Rusije, uključujući Moskvu, no zbog njihove male brzine lako ih je obarati protuzračnom obranom. Tu se i vidi prava smjelost ovog napada: umjesto da pokušaju preletjeti cijelu udaljenost od granice, Ukrajinci su uspjeli prokrijumčariti dronove neposredno do meta i lansirati ih s mjesta u blizini. Index… operaciju komentiraju i na Forumu.

01.05. (19:00)

Partnerstvo bez računa, ali s priključkom na naftu i plin

SAD i Ukrajina postigli dogovor: Amerika ulazi u ukrajinske resurse, ali ne traži novac natrag

SAD i Ukrajina potpisali su sporazum koji mijenja igru:

  1. Ukrajina ne mora vraćati američki “dug” od 350 milijardi dolara.
  2. Washington konačno koristi oštriji ton prema Rusiji.
  3. U sporazumu su i projekti nafte i plina – ali vlasništvo ostaje ukrajinsko.
  4. EU integracije nisu ugrožene, SAD ih čak podržava.
  5. Dobit se 10 godina reinvestira u Ukrajinu.
  6. Američka vojna pomoć se vraća na stol.
  7. No, SAD se može povući kad god poželi.

Zelenski ima razloga za slavlje, Trump kaže da je i on pobijedio – a Putin još šuti. Sve strane zadovoljne, barem na papiru. Index

29.04. (09:00)

Klima, krima, drama: Poluotok bez happy enda

Krim: Tvrdi orah u rukama Moskve i Kijeva

Izjava Donalda Trumpa da bi Volodimir Zelenski bio spreman odreći se Krima izazvala je burne reakcije. Krim ima duboko strateško, povijesno i emocionalno značenje za obje strane. Za Rusiju predstavlja ključnu vojnu bazu i simbol povijesnog ponosa, dok za Ukrajinu znači suverenitet i teritorijalni integritet. Unatoč nagađanjima o mogućim kompromisima, Kijev i dalje odbacuje bilo kakvu ideju o predaji poluotoka, a Rusija ga smatra svojim trajnim dijelom. tportal

25.03. (15:00)

Otvaranje Pandorine kutije

Picula: Priznavanje okupiranog dijela teritorija Ukrajine kao ruskog moglo bi ohrabriti i druge države za širenjem

Obistine li se najave da će ruska vojna agresija na Ukrajinu, započeta 2022., dijelom završiti i zbog priznavanja ruskog zauzimanja petine ukrajinskog teritorija, hoće li ovakav model nagrađivanja agresije postati pravilom u svijetu u sljedećem razdoblju? I to neovisno o tome provode li ga vojno znatno nadmoćnije države nad svojim slabijim susjedima ili ostale države koje će na sličan način pokušati riješiti dugogodišnje sukobe i osporavanja granica. Ipak, Balkan, kada i nije bačva baruta, ostaje barem šalicom baruta. Zbog toga i najave o prekrajanju granica u ovom dijelu Europe, kakve zaziva jedan od kandidata na rumunjskim predsjedničkim izborima, služe isključivo za mobilizaciju birača. Problem će nastati mobiliziraju li se tako mobilizirani birači za izvaninstitucionalne obračune. Boško Picula za tportal

23.03. (13:00)

Kad Kremlj igra skrivača po Europi

Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor

Novo izvješće CSIS-a otkriva da je Rusija značajno pojačala sabotažne napade u Europi, s 12 u 2023. na 34 u 2024. Meta su vojne, logističke i industrijske lokacije u NATO zemljama koje pomažu Ukrajini. Napadi uključuju eksplozije, špijunažu i cyber-napade, a Moskva tako šalje poruku o “cijeni” podrške Kijevu. Trumpova administracija pauzirala je akcije protiv ruskih operacija, ostavljajući Europu da se sama nosi s problemom. Stručnjaci upozoravaju: bez aktivnog odvraćanja, Kremlj će nastaviti igrati svoje opasne igre. tportal

17.03. (12:00)

Ne djeluje pravedno, ali...

Starešina: Amerika obećava da se ukrajinski presedan neće preliti na BiH

Poruka Ukrajincima o prepuštanju dijela teritorija vraća nas iz svijeta helsinških načela u svijet najgrublje realpolitike: koliko sile, toliko prava. A poruka Dodiku podsjetnik je na latinsku izreku ‘što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu‘, koja također uvelike definira svijet realpolitike. Sporazum o kraju rusko-ukrajinskog rata, ma kada se dogodio i ma kako izgledao, nužno će značiti kraj tzv. helsinškog poretka na rubovima Europe, jer jednostavno nije izgledno da ukrajinska vojska, ili itko drugi, uzme Putinu Krim, koji je sjedište ruske crnomorske flote, ili okupirane i etnički očišćene dijelove Donecka i Luhanska. No, helsinški poredak je pogažen Putinovom agresijom na susjednu državu, ali i prije toga… Višnja Starešina za Lider

11.03. (19:00)

Svi kao žele mir, ali ne zna se pod koju cijenu

Ograničeno primirje, međunarodne mirovne snage ili odricanje od teritorija? Više je scenarija za mogući kraj rata u Ukrajini

Ukrajinsko vodstvo u posljednje vrijeme više ne inzistira na zahtjevu za potpunom obnovom teritorijalne cjelovitosti. No zato inzistiraju na članstvu u NATO-u i osiguravanje vojnika na liniji bojišnice/granice. Ukupna dužina granice između Ukrajine i Rusije iznosi čak 2.300 kilometara. Vojni stručnjaci procjenjuju da bi zapadne zemlje morale rasporediti najmanje 150.000 vojnika, a možda i znatno više. No nije jasno kako bi se ta brojka mogla dostići bez sudjelovanja SAD-a. S druge strane Rusija odbija mogućnost da Ukrajina uđe u NATO, a žele i da se vojno ograniče. Regije Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson su stavili u ruski Ustav i kažu, nema pregovora oko toga. Ostaje nejasno što SAD želi od Rusije, prema Ukrajini su bili konkretniji, oduzevši im vojnu i obavještajnu pomoć. DW

04.03. (14:00)

Ukrajina nije sama

Von der Leyen iznijela plan u 5 točaka: Europa će snažno povećati potrošnju za obranu

  • Europa treba ‘veliki porast obrane’, izjavila je predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. “Novi planovi EU-a za jačanje europske obrambene industrije i povećanje vojnih kapaciteta mogli bi mobilizirati blizu 800 milijardi eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Potreban nam je ogroman porast obrane, bez ikakvih pitanja. Želimo trajni mir, ali trajni mir može se izgraditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih” (tportal)
  • Kremlj pozdravio obustavu američke pomoći Ukrajini: “To bi moglo potaknuti Kijev na traženje mira“, republikanski zastupnik predložio da se Trumpova slika stavi na novčanicu od 100 dolara, Mađarska podržala američko obustavljanje vojne pomoći Ukrajini, Ukrajinci, Česi i drugi europski lideri zgroženi (Index)
  • Bivši poljski predsjednik Lech Walesa poslao otvoreno pismo Trumpu: S gađenjem sam pratio vaš razgovor sa Zelenskim (Index)
  • BBC: Nakon obustave američke vojne pomoći pred Zelenskim dvije opcije – odstupiti i odustati od dijela teritorija, Trump ga očito želi natjerati na mir (N1)
  • Tema na Forumu
  • Tko je sve na zajedničkoj fotografiji važnog summita u Londonu? Svjetski čelnici od europskih država do Kanade (Index)

03.03. (12:00)

United we stand

Vojković: Nitko nije ujedinio Europu kao Trump

Ukrajina već tri godine pati pod teškim napadima. Junački se brane. I treba im pomoć. I naravno da mole za pomoć, kao što svi napadnuti mole za pomoć. Napala ih je bitno veća i jače naoružana država. Vidjeli smo što se dogodilo u Bijeloj kući. Trumpu su krivi svi osim Putina. Putina, zanimljivo, nikako da jasno osudi, ni on ni ekipa ulizica i poltrona kojima se okružio. Europa, očigledno je, više ne može računati na američki obrambeni kišobran. Ne možemo više računati na to da će se kod svake krize pojaviti američka konjica i uvesti red kao u starom vesternu. Poslušajte Tuska. Čovjek je poljski premijer, vodi europsku, slavensku i, za nas Hrvate ne nevažno – katoličku zemlju. Rekao je nakon današnjeg susreta: “To je paradoks, poslušajte kako to zvuči: 500 milijuna Europljana moli 300 milijuna Amerikanaca da ih zaštite od 140 milijuna Rusa. Ako znaš brojati – računaj na sebe!” Goran Vojković za Index.

25.02. (13:00)

Rat, brojke i cjenkanje – tko nudi više?

Tri godine rata u Ukrajini: brojke, dezinformacije i geopolitička trgovina

reća godišnjica ruske invazije na Ukrajinu donosi sumorne brojke – najmanje 12 605 ubijenih civila i stotine tisuća poginulih i ranjenih vojnika. Trumpove izjave o ratu i Zelenskom unose dodatne kontroverze, dok SAD i Rusija u Saudijskoj Arabiji razgovaraju o Ukrajini – bez Ukrajine. EU se suočava s američkim stavom da neće biti ključni faktor u mirovnim pregovorima, a Macron pokušava organizirati europski odgovor. Između propagande i realpolitike, sudbina Ukrajine postaje predmet globalnih trgovinskih pregovora. Faktograf