Demografska analiza Nenada Bakića: Hrvatska gubi stanovništvo, stari i oslanja se na doseljenike - Monitor.hr
Utorak (19:00)

Malo nas je, al' nas nema

Demografska analiza Nenada Bakića: Hrvatska gubi stanovništvo, stari i oslanja se na doseljenike

Hrvatska od 2001. do 2024. izgubila desetinu stanovnika te postala jedna od najstarijih nacija u Europi, pri čemu na jednog umirovljenika dolazi sve manje radno sposobnih ljudi, piše Nenad Bakić za Pokazatelje. Prirodni pad broja stanovnika prisutan je u svim županijama jer se svake godine rodi znatno manje djece nego što ih umre. Ukupan broj stanovnika ipak blago raste zahvaljujući doseljavanju iz inozemstva, pri čemu se značajno promijenila struktura doseljenika, pa tako sve veći udio radne snage dolazi iz azijskih zemalja. Najmlađi je grad Zagreb, kao i sjeverozapad Hrvatske, najstarija Šibensko-kninska. Žene rađaju nešto manje nego 2008., ali je i općenito sve manje žena. Od 1998. do 2025. umrlo je ukupno oko 360 tisuća ljudi više nego što ih se rodilo. Živi se dulje nego ikad (79,9 god), no ispod prosjeka EU.


Slične vijesti

03.09. (14:00)

Hrvati ozbiljno shvatili poziv na spajanje ugodnog s korisnim

Rast broja novorođenčadi u Hrvatskoj: U srpnju rođeno više od tri tisuće beba

Prema podacima Ministarstva demografije i useljeništva, u prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj je rođeno 924 djeteta više nego u istom razdoblju prošle godine. U srpnju je, prvi put nakon šest godina, zabilježeno više od tri tisuće novorođenčadi. Ministar Ivan Šipić ističe kako su podaci ohrabrujući, no poziva na oprez jer se demografski trendovi ne mijenjaju preko noći. Iz Ministarstva naglašavaju da su pozitivnim pomacima pridonijele jače rodiljne potpore i programi stambenog zbrinjavanja te najavljuju nastavak politika usmjerenih na zadržavanje mladih i povratak iseljenika. tportal

30.08. (22:00)

Vratiti se u 19. stoljeće

Lekcija iz Lancastera: Kako su Amiši riješili demografski problem s kojim se muči cijeli zapadni svijet

Koncept “nemogućeg trojstva moderniteta” tvrdi da razvijeno društvo ne može istovremeno imati visok životni standard, nizak fertilitet i odsutnost imigracije. Okrug Lancaster u Pennsylvaniji pokazuje kako to izgleda u praksi: zahvaljujući brojne amiškoj i anabaptističkoj zajednici s visokim fertilitetom (u prosjeku petero djece), kraj ostvaruje prosperitet bez potrebe za značajnim uvozom radne snage. Dok se Europa i Hrvatska muče s uvozom radnika i starenjem stanovništva, Amiši su demografski održivi – no po cijeni tradicionalnog načina života i odricanja od modernih sloboda koju većina razvijenog svijeta nije spremna platiti. Maruška Vizek za tportal

23.08. (10:00)

Swipe desno za brak, swipe lijevo za natalitet

Demografsku krizu prije će riješiti infrastruktura nego tradicija

Unatoč blagom rastu u 2025. s 32.479 rođene djece, Hrvatska bilježi dugoročni demografski pad i negativan prirodni prirast u svim županijama. Pad nataliteta nije samo posljedica ekonomije, već kompleksne kombinacije stambenog pitanja, nestabilnih poslova i novih životnih stilova. Iako su brakovi rjeđi, a jednočlana kućanstva čine gotovo trećinu ukupnog broja, obitelj nije nestala već mijenja oblik. Demografski oporavak stoga ne zahtijeva moralne prodike, već prilagodbu javnih politika, infrastrukture i društvenih sustava stvarnim potrebama građana. Nacional

28.05. (14:00)

Možda ćemo biti stari i bespomoćni, ali hej - uz rekordno visoki BDP!

EU bi do kraja stoljeća mogla izgubiti više od 53 milijuna stanovnika, tehnologija ne može dugoročno držati gospodarstvo

Europa istodobno ubrzano stari, više nego bilo koji drugi kontinent. Sve je manje djece i radno sposobnog stanovništva, a sve više umirovljenika. Nadimak Stari kontinent sada se vraća kao cinična istina, a demografska kriza utjecat će i na gospodarstvo. Možda je najzanimljivije to što se velik dio Europe istodobno bogati. Danas Hrvatska ima veći BDP nego prije dvadeset godina, rekordne turističke prihode, više plaće nego ikada prije te nikada skuplje nekretnine u povijesti, a manje stanovnika. Moderni kapitalizam omogućuje gospodarski rast čak i uz manji broj stanovnika jer automatizacija, digitalizacija i rast produktivnosti znače da gospodarstvo više ne treba jednaku količinu ljudskog rada kao prije nekoliko desetljeća. No, društvo nije ekonomija, a tehnologija ne može sama održavati društvenu vitalnost, kaže Višeslav Raos za tportal.

18.04. (12:00)

Bonus za čuvanje unuka

Hrvatska bilježi prve pozitivne demografske pomake uz rast broja rođenih i povratak iseljenika

Najvažnija vijest je oprezni demografski optimizam: u prva dva mjeseca 2026. rođeno je 250 djece više nego lani, a prirodni pad se smanjuje. Demograf Stjepan Šterc naglašava da ključ leži u konkretnim mjerama poput onih iz Svete Nedelje, gdje se uvodi plaćeni “baka i djed servis” (360 € mjesečno) i potpore za roditelje odgojitelje. Cilj je zakonski zaokružiti četiri stupa: stop iseljavanju, poticanje rađanja, naseljavanje praznih područja i funkcionalna integracija stranih radnika. N1

11.04. (00:00)

Od binga i briškule se ne živi (a i dom treba platiti)

Demografska kriza: Izazovi skrbi za sve starije stanovništvo u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim starenjem: udio osoba starijih od 65 godina dosegnuo je 23,3%, uz nepovoljan omjer radnog stanovništva. Tradicionalna obiteljska skrb više nije održiva, a kapaciteti javnih domova (pokrivaju tek 3,4% populacije) nedostatni su. Iako država i gradovi grade nove centre, ključni problemi ostaju visoki operativni troškovi (ekonomska cijena do 1700 € naspram mirovine od 611 €) i kritičan deficit stručnog kadra. Bez sustavnih javnih subvencija i strateškog zapošljavanja, novi objekti riskiraju cjenovnu nedostupnost ili nemogućnost pružanja usluge. Poslovni

20.02. (17:00)

Prazne kolijevke, puni planeri

Demografski ponor Europe: Švedska i EU bilježe povijesno niske stope plodnosti

Švedsko istraživanje otkriva drastičan generacijski jaz: čak 22% žena ne želi djecu, naspram samo 8% muškaraca. Stopa plodnosti u Švedskoj (1,43) i EU (1,38) daleko je ispod 2,1 potrebne za obnovu stanovništva. Mladi kao razloge navode financijsku stabilnost, stambeno pitanje i potragu za idealnim partnerom, tretirajući roditeljstvo kao “projekt” koji se odgađa. Demografi upozoravaju na demografsku inerciju: čak i uz bolje mjere, broj potencijalnih majki opada, što dugoročno vodi u ovisnost o imigraciji za opstanak društva. Index

13.02. (09:00)

Koferi > rodilišta

Karta pokazuje podjelu Europe prema rastu i padu stanovništva

Podaci s portala Our World in Data, temeljeni na Svjetskim demografskim projekcijama UN-a iz 2024., pokazuju jasnu podjelu Europe u razdoblju 2022.–2023. Većina zapadnih i sjevernih zemalja bilježi rast stanovništva zahvaljujući pozitivnoj neto migraciji, dok istočna i južna Europa, uključujući Hrvatsku, bilježe pad. Iznimke među bivšim jugoslavenskim državama su Slovenija i Crna Gora, koje rastu. Budući da je fertilitet svugdje ispod razine reprodukcije, migracije su ključni čimbenik koji ublažava prirodni pad stanovništva u dijelu Europe. N1

31.01. (12:00)

Nitko više ne želi zasukati rukave

Talijanska „sela duhova“ i pokušaj povratka života u Fosdinovo

Italija se suočava s ozbiljnom depopulacijom ruralnih područja – oko 6.000 sela je napušteno, a prosječna starost stanovništva gotovo 49 godina čini je najstarijom zemljom EU-a. U malim mjestima poput Fosdinova više od četvrtine stanovnika starije je od 65 godina, dok mladi odlaze u gradove. Benedetta, koja se vratila iz Berlina u Toskanu, pokušava preokrenuti taj trend projektom „Idee per il Ripop“, inicijativom za oživljavanje sela i stvaranje uvjeta za povratak mlađih generacija. DW

27.12.2025. (16:00)

Planet staračkih domova i upitnih mirovina

Demografski kolaps: Svijet stari brže nego što ekonomski sustavi mogu izdržati

Iako se desetljećima strahovalo od prenapučenosti, čovječanstvo se danas suočava s obrnutim problemom – strmoglavim padom nataliteta. Glavna problematika nije sam broj ljudi, već drastična promjena dobne strukture. Zemlje poput Južne Koreje i Kine doživljavaju populacijsku imploziju, što vodi prema društvima u kojima dominiraju seniori. Takav trend stvara neodrživ pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave jer sve manji broj radno sposobnih stanovnika mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Zaključak je jasan: pad populacije ne donosi automatski blagostanje i više resursa, već prijeti ekonomskom stagnacijom i infrastrukturalnim kolapsom ako se društva hitno ne prilagode novoj demografskoj stvarnosti. Komentiraju na Forumu