EU bi do kraja stoljeća mogla izgubiti više od 53 milijuna stanovnika, tehnologija ne može dugoročno držati gospodarstvo - Monitor.hr
Prekjučer (12:00)

Možda ćemo biti stari i bespomoćni, ali hej - uz rekordno visoki BDP!

EU bi do kraja stoljeća mogla izgubiti više od 53 milijuna stanovnika, tehnologija ne može dugoročno držati gospodarstvo

Europa istodobno ubrzano stari, više nego bilo koji drugi kontinent. Sve je manje djece i radno sposobnog stanovništva, a sve više umirovljenika. Nadimak Stari kontinent sada se vraća kao cinična istina, a demografska kriza utjecat će i na gospodarstvo. Možda je najzanimljivije to što se velik dio Europe istodobno bogati. Danas Hrvatska ima veći BDP nego prije dvadeset godina, rekordne turističke prihode, više plaće nego ikada prije te nikada skuplje nekretnine u povijesti, a manje stanovnika. Moderni kapitalizam omogućuje gospodarski rast čak i uz manji broj stanovnika jer automatizacija, digitalizacija i rast produktivnosti znače da gospodarstvo više ne treba jednaku količinu ljudskog rada kao prije nekoliko desetljeća. No, društvo nije ekonomija, a tehnologija ne može sama održavati društvenu vitalnost, kaže Višeslav Raos za tportal.


Slične vijesti

18.04. (10:00)

Bonus za čuvanje unuka

Hrvatska bilježi prve pozitivne demografske pomake uz rast broja rođenih i povratak iseljenika

Najvažnija vijest je oprezni demografski optimizam: u prva dva mjeseca 2026. rođeno je 250 djece više nego lani, a prirodni pad se smanjuje. Demograf Stjepan Šterc naglašava da ključ leži u konkretnim mjerama poput onih iz Svete Nedelje, gdje se uvodi plaćeni “baka i djed servis” (360 € mjesečno) i potpore za roditelje odgojitelje. Cilj je zakonski zaokružiti četiri stupa: stop iseljavanju, poticanje rađanja, naseljavanje praznih područja i funkcionalna integracija stranih radnika. N1

11.04. (00:00)

Od binga i briškule se ne živi (a i dom treba platiti)

Demografska kriza: Izazovi skrbi za sve starije stanovništvo u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim starenjem: udio osoba starijih od 65 godina dosegnuo je 23,3%, uz nepovoljan omjer radnog stanovništva. Tradicionalna obiteljska skrb više nije održiva, a kapaciteti javnih domova (pokrivaju tek 3,4% populacije) nedostatni su. Iako država i gradovi grade nove centre, ključni problemi ostaju visoki operativni troškovi (ekonomska cijena do 1700 € naspram mirovine od 611 €) i kritičan deficit stručnog kadra. Bez sustavnih javnih subvencija i strateškog zapošljavanja, novi objekti riskiraju cjenovnu nedostupnost ili nemogućnost pružanja usluge. Poslovni

20.02. (17:00)

Prazne kolijevke, puni planeri

Demografski ponor Europe: Švedska i EU bilježe povijesno niske stope plodnosti

Švedsko istraživanje otkriva drastičan generacijski jaz: čak 22% žena ne želi djecu, naspram samo 8% muškaraca. Stopa plodnosti u Švedskoj (1,43) i EU (1,38) daleko je ispod 2,1 potrebne za obnovu stanovništva. Mladi kao razloge navode financijsku stabilnost, stambeno pitanje i potragu za idealnim partnerom, tretirajući roditeljstvo kao “projekt” koji se odgađa. Demografi upozoravaju na demografsku inerciju: čak i uz bolje mjere, broj potencijalnih majki opada, što dugoročno vodi u ovisnost o imigraciji za opstanak društva. Index

13.02. (09:00)

Koferi > rodilišta

Karta pokazuje podjelu Europe prema rastu i padu stanovništva

Podaci s portala Our World in Data, temeljeni na Svjetskim demografskim projekcijama UN-a iz 2024., pokazuju jasnu podjelu Europe u razdoblju 2022.–2023. Većina zapadnih i sjevernih zemalja bilježi rast stanovništva zahvaljujući pozitivnoj neto migraciji, dok istočna i južna Europa, uključujući Hrvatsku, bilježe pad. Iznimke među bivšim jugoslavenskim državama su Slovenija i Crna Gora, koje rastu. Budući da je fertilitet svugdje ispod razine reprodukcije, migracije su ključni čimbenik koji ublažava prirodni pad stanovništva u dijelu Europe. N1

31.01. (12:00)

Nitko više ne želi zasukati rukave

Talijanska „sela duhova“ i pokušaj povratka života u Fosdinovo

Italija se suočava s ozbiljnom depopulacijom ruralnih područja – oko 6.000 sela je napušteno, a prosječna starost stanovništva gotovo 49 godina čini je najstarijom zemljom EU-a. U malim mjestima poput Fosdinova više od četvrtine stanovnika starije je od 65 godina, dok mladi odlaze u gradove. Benedetta, koja se vratila iz Berlina u Toskanu, pokušava preokrenuti taj trend projektom „Idee per il Ripop“, inicijativom za oživljavanje sela i stvaranje uvjeta za povratak mlađih generacija. DW

27.12.2025. (16:00)

Planet staračkih domova i upitnih mirovina

Demografski kolaps: Svijet stari brže nego što ekonomski sustavi mogu izdržati

Iako se desetljećima strahovalo od prenapučenosti, čovječanstvo se danas suočava s obrnutim problemom – strmoglavim padom nataliteta. Glavna problematika nije sam broj ljudi, već drastična promjena dobne strukture. Zemlje poput Južne Koreje i Kine doživljavaju populacijsku imploziju, što vodi prema društvima u kojima dominiraju seniori. Takav trend stvara neodrživ pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave jer sve manji broj radno sposobnih stanovnika mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Zaključak je jasan: pad populacije ne donosi automatski blagostanje i više resursa, već prijeti ekonomskom stagnacijom i infrastrukturalnim kolapsom ako se društva hitno ne prilagode novoj demografskoj stvarnosti. Komentiraju na Forumu

14.11.2025. (08:00)

Kad selo ostane bez djece, ali ima tri ministarstva za rješenje problema

Demografski slom jugoistoka Europe: manje ljudi, više briga

Zemlje jugoistočne Europe bilježe brzi pad stanovništva zbog niskog nataliteta, visoke smrtnosti i iseljavanja mladih. Mediji i političari reagiraju alarmizmom, dok se vlade oslanjaju na financijske poticaje za rađanje, koji se pokazuju neučinkovitima. Istodobno, društvo odbacuje useljavanje, premda je ono ključ rasta u drugim europskim državama. Strukturni problemi poput korupcije, niskih plaća i loših javnih usluga ostaju glavni poticaji odlasku. Bez promjene politike i društvenih stavova, demografski krug starenja i pražnjenja regije nastavit će se produbljivati. Niske stope zaposlenosti ukazuju na velik neiskorišten domaći potencijal radne snage. Vlade bi mogle nastojati i poboljšati ispodprosječni životni vijek, kako bi ljudi dulje i zdravije starjeli – i time dulje radili. DW

19.07.2025. (15:00)

Stari kontinent sve stariji, a kolijevke sve tiše

Europa bilježi dramatičan pad nataliteta, ispod stope za obnovu stanovništva

Europa ulazi u demografsku zimu – stope plodnosti u većini zemalja su ispod razine potrebne za generacijsku obnovu. Njemačka, Austrija i Italija bilježe povijesno niske brojke, a ni nordijske zemlje više nisu iznimka. Migracije samo djelomično prikrivaju pad stanovništva, dok čak ni snažni pronatalitetni poticaji u Mađarskoj i Poljskoj ne donose rezultate. Hrvatska, s plodnosti oko 1,47, nastavlja gubiti stanovništvo unatoč blagom migracijskom plusu. Jedina vedrija točka? Engleski šezdesetogodišnjaci koji kasno pale, ali dugo gore. tportal

19.07.2025. (09:00)

Svi vole prirodu, ali nitko ne želi živjeti u njoj

Hrvatska sela gube stanovništvo: ruralna područja pretvaraju se u tihe zone nestanka

Ruralna područja Hrvatske suočavaju se s ubrzanom depopulacijom, dijeleći sudbinu mnogih europskih regija. Iseljavanje, niska stopa nataliteta i starenje stanovništva doveli su do zatvaranja škola, trgovina i gubitka javnih usluga. Do 2100. ruralno stanovništvo Hrvatske moglo bi pasti za trećinu ili više. Ovaj trend prijeti kulturnoj baštini, gospodarstvu i čak nacionalnoj sigurnosti, stvarajući “geografiju nezadovoljstva”. Unatoč inicijativama poput prodaje kuća za euro i razvoja ruralnog turizma, povratak života u sela ostaje veliki izazov. tportal

12.07.2025. (14:00)

Vratiće se rode, i to s demografskim subvencijama

Demografske mjere: Darovi za bebu, a uz to i zlatni lančić, vino, med i 14.000 eura

Hrvatske općine i gradovi natječu se u kreativnim i izdašnim demografskim mjerama: od 1000 eura po ženiku i zlatnih privjesaka za bebe, do višegodišnjih potpora koje dosežu i 14.000 eura. Potiče se i potpomognuta oplodnja, pomoć trudnicama i roditeljima djece s teškoćama. Najšarmantnije mjere uključuju vino, med i bonuse za bebe koje nose ime lokalnog sveca. Ministarstvo demografije prikupilo je podatke iz 569 jedinica lokalne samouprave, pokazujući šarenilo lokalnih strategija za borbu protiv depopulacije. tportal