Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost - Monitor.hr
01.08.2022. (19:00)

Vratimo povjerenje u Vakulu

Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost

Vremenske prognoze na televizijskim kanalima rado su gledane jer sažeto pružaju važne informacije o tome kakve će biti vremenske prilike u idućih nekoliko dana ili tjedana. Osim zbog izbora odjeće ili planiranja aktivnosti, prognoze vremena sve češće pratimo i sa zabrinutošću kada nam najavljuju nepogode poput grmljavinske oluje i tuče. Jednostavnim krivotvorenjem ili iskrivljenom interpretacijom tih podataka brzo mogu proširiti , najčešće putem društvenih mreža. S obzirom na to da će podaci o vremenskim prilikama biti sve važniji u idućim godinama i desetljećima zbog posljedica globalnog zatopljenja, pravodobno prepoznavanje lažiranja tih podataka može pomoći kako bi se širenje dezinformacija zaustavilo ili barem usporilo. Iako je dokazano da je ljudska djelatnost uzrokovala globalno zatopljenje, tzv. klimatski skeptici u to ne vjeruju. Razlog je u činjenici da je ustvari prirodno za čovjekovu psihu da teže shvati prirodu jednog ovako velikog i kompliciranog problema, a uloga medija leži u tome da pomogne u prikupljanju znanja i činjenica. Medijska pismenost


Slične vijesti

26.01. (20:00)

Postajemo Afrika

Nedostatak snijega donosi i druge probleme, pokraj neodržavanja zimskih sportova

Zbog nedostatka otopljene vode stradaju i brodarstvo, poljoprivreda i opskrba strujom. Snijeg štiti planine i koristan je protiv klimatskih promjena. Sve veći efekti niskog vodostaja ljeti su značajni i utječu na sve koji koriste vodu duž Rajne – teretni promet Rajnom bi mogao biti otežan u prosijeku više od dva mjeseca godišnje krajem stolježa. Elektrane bi mogle proizvoditi manje struje, a opskrbljivači pitkom vodom, kao i poljoprivreda, morali bi se pripremiti za sve češće nestašice vode. Jer, u toplim, suhim ljetima, biljke imaju veliku potrebu za vodom. Da bi se ponovo učinilo dostupnom više vode, koja će sve češće nedostajati zbog nedostatka topljenja snijega u proljeće i ljeto, bili bi potrebni dodatni umjetni rezervoari za zimske padavine. DW

10.01. (00:00)

Drži se svoje struke ili šuti

Da, udio CO2 u atmosferi je 0,03 posto, ali to ne dokazuje da čovjek nema utjecaj na klimu

“CO2 plina ima u atmosferi 0.039% od čega čovjek ima utjecaj na CO2 u atmosferi čak 4% od tih 0.038%- NE MJERLJIVO!!!!!!!!!!” Tvrdnja je to iz objave koja se širi s Facebook profila naziva “Kako dalje”. Faktograf autoru (a i svima neupućenima) odgovara: Atmosferu čini smjesa plinova koja okružuje Zemlju i sudjeluje u njezinoj vrtnji. Osnovni su sastojci zraka: dušik (78,08%), kisik (20,95%), argon (0,93%) te u promjenjivim količinama vodena para (0 do 4%) i ugljični dioksid (0,03%), a u neznatnim količinama vodik, helij, ozon, metan… Zemlja apsorbira energiju Sunčeve svjetlosti, no zbog zagrijavanja površine, ona također emitira energiju u obliku infracrvenog zračenja u svemir. Staklenički plinovi su oni plinovi koji zadržavaju toplinu na Zemlji te utječu na zagrijavanje planete, a njihovo je povećanje u atmosferi u korelaciji s recentnim porastom globalne temperature. Točno je da bi Zemlja uistinu bila prehladna za život bez stakleničkih plinova. Međutim, treba razlikovati prirodni efekt staklenika od pojačanog učinka staklenika koji je rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova izazvanih ljudskih aktivnostima.

06.01. (15:00)

Žičare van funkcije

Mogli bi se oprostiti od skijanja u Hrvatskoj

Upravitelji skijališta diljem Europe i SAD-a već godinama su zabrinuti za svoju budućnost, jer postaje sve jasnije da će skijanje uskoro postati rezervirano samo za profesionalce i one s dubljim džepom – budući da će se snježna granica nastaviti podizati. Uskoro ćemo vidjeti, kažu, da skijanje nema nikakvu budućnost na nadmorskim visinama ispod 2.000 metara. U našoj zemlji postoji nekoliko skijališta, od kojih je najistaknutije ono na obroncima Medvednice, skijalište Sljeme, čiji je vrh na 1.032 metra nadmorske visine. Ostala skijališta u Hrvatskoj također nemaju velikih izgleda. Bjelolasica je zatvorena već godinama iz ekonomskih i drugih razloga, dok je od većih skijališta za istaknuti još tek Platak. Njegov je vrh na 1.363 metara nadmorske visine, ali značajno bliže jadranskoj obali. Bug (teme se dotaknuo i Green).

24.12.2022. (00:00)

I dan smo si uspjeli skratit

Klimatske promjene su vjerojatno utjecale na to da se Zemlja brže okreće

Kako tvrdi LiveScience, Zemlja se doista okreće brže. To znači da su dani u 2020. bili relativno kraći, astronomski gledano, nego prethodne godine. Uobičajeno, Zemlji treba prosječno 86 400 sekundi da se okrene oko svoje osi, ili napravi punu jednodnevnu rotaciju, iako je poznato da tu i tamo fluktuira. Ali u 2020. dani su bili dosta kraći. Prema TimeandDateu, posljednji put da je svaki dan u godini bio kraći od 86 400 sekundi bilo je davne 1937. godine. Međutim, u 2020. taj je rekord oboren 28 puta. Određeni čimbenici mogu utjecati na to koliko se brzo ili sporo Zemlja okreće. Ovi čimbenici nisu nebeskog podrijetla, kao što bi se moglo vjerovati, već su rezultat vremenskih obrazaca i drugih atmosferskih promjena na samom planetu. Drugim riječima, klimatske promjene izgledno mogu utjecati na rotaciju planeta. Green

05.12.2022. (13:00)

Proleteri svijeta, klimatizirajte se

Studija: Klimatska kriza ubija radnike

Radnici koji već sada rade slabo plaćene poslove teško da će osigurati vlastitu imovinu od posljedica klimatske krize poput poplava i požara. Hrvatska je pri samom vrhu država članica EU po veličini šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, a pri samom dnu po udjelu osigurane štete. Dok su, prema Europskoj agenciji za okoliš, osigurani gubitci u Danskoj i Nizozemskoj 56% i 55%, u Hrvatskoj je osigurano svega 3% štete. I tu dolazimo do smrtonosnog razloga – svi se radnici neće moći jednako moći zaštititi od vrućina. Radnici hitnih službi za vrijeme najvećih poremećaja, bile to ekstremne temperature, poplave ili odroni, samo će imati neusporedivo više posla. Faktograf

07.11.2022. (23:00)

Još jedno sastančenje

COP27: Posljedice klimatskih promjena već su tu, svijet se opasno približava točki bez povratka

Jedna od ključnih početničkih tema o kojoj se raspravlja su i ‘klimatske financije‘, odnosno troškovi koji nastaju u siromašnijim zemljama zbog ekstremnih klimatskih nepogoda. Poplave, suše toplinski valovi zahvatili su gotovo sve dijelove svijeta, a s njima se najteže nose siromašne države pa su teme financiranja više nego potrebne. Uz to, financije su problem i za zemlje koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva kao i onih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica promjena. Predloženi pakt o klimatskoj sigurnosti sastojao bi se od dodatnih obaveza država prema redukciji emisija te ubrzavanje energetske tranzicije zemalja u razvoju kroz pomoć bogatijih nacija i međunarodnih financijskih institucija. Guterres je pozvao i na prekid ovisnosti o fosilnim gorivima do 2040. godine. Lider

06.11.2022. (15:03)

Kad problem postane rješenje

Zbog globalnog zatopljenja topi se snijeg na Grenlandu. To je dobra vijest. Kreće potraga za rijetkim metalima

Grenland i Australija: kontinenti ili ne?

Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara. Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Tportal

03.11.2022. (23:00)

Du du du, nema nam pomoći

Ledenjaci na vrhovima planina polako nestaju, što će dovesti do velikih poplava

U najnovijem izvješću UN-a  stoji da će posljednji ledenjaci planine Kilimandžaro nestati, kao i oni u Alpama te Nacionalnom parku Yosemite u SAD-u. Neizbježan je to scenarij koji nas očekuje, a negativne učinke gotovo da je nemoguće ublažiti. Podatci koji daju takve zloglasne projekcije rezultat su satelitskih podataka, a dolaze u trenutku kada se svjetski politički lideri pripremaju za sastanku u Egiptu na konferenciji o klimatskim promjenama – COP27. Povlačenje i nestanak ledenjaka diljem svijeta je, smatraju autori, među najdramatičnijim dokazima da se klima na Zemlji pretjerano zagrijava. Mjesta na kojima će doći do otapanja ledenjaka poprilično su blizu Hrvatskoj. Naime, uz Rusiju, Indoneziju i Kanadu, na listi je i Italija, Crna Gora te Švicarska. Ledenjaci koji se polagano tope gube 58 milijardi tona leda svake godine, što je ekvivalentno ukupnoj godišnjoj potrošnji vode u Francuskoj i Španjolskoj zajedno. Green

02.11.2022. (10:00)

"Eurozona je već u recesiji i mislim da će biti dugačka i ružna"

Ekonomist Nouriel Roubini: Deset megaprijetnji ugrožavaju našu budućnost

Amerikanac Nouriel Roubini, jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice, u opsežnom intervju za njemački Der Spiegel govorio je o deset megaprijetnji koje ugrožavaju našu budućnost. Inače, Roubini je predvidio financijsku krizu 2008. godine, a zbog svojih pesimističnih predviđanja dobio je nadimak “dr. Doom” (dr. Propast). Rekao je da je šezdesete i sedamdesete godine proveo u Italiji i da tada nije bilo zabrinutosti oko nuklearnih prijetnji, klimatskih promjena i globalne pandemije, kao ni o tome da će roboti preuzeti naše poslove. “Živjeli smo u stabilnim demokracijama, čak i ako nisu bile savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaru populaciju. To je svijet u kojemu sam odrastao. Danas moram brinuti o svemu tome”, pojasnio je Roubini. Net

24.10.2022. (10:00)

I dalje trujete planet? E, sad ćete dobiti po Rembrandtu!

Juhom od rajčice i pire krumpirom po vrijednim slikama: Ne želimo popularnost, želimo pozornost

Nakon što su klimatske aktivistice zalile juhu od rajčice po Van Goghovim suncokretima, sada su nešto slično napravili aktivisti na slici od Moneta u Potsdamu, koju su zalili pire krumpirom. Dodajmo da slika vrijedi 110 milijuna eura (Index). Londonski prosvjed inicijative Just Stop Oil – izveden, kasnije se ispostavlja, ispred slike zaštićene staklom – osmišljen je kako bi skrenuo pozornost javnosti na ozbiljnost klimatske krize, konkretno na nastojanja inicijative u protivljenju izdavanjima dozvola za nove ekstrakcije fosilnih goriva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Suštinsko je pitanje: zašto nas kao društvo više šokira mogućnost uništavanja kulturno-povijesnog nasljeđa, negoli sigurno uništenje budućnosti čitavog planeta? Kulturpunkt