Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost - Monitor.hr
01.08. (19:00)

Vratimo povjerenje u Vakulu

Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost

Vremenske prognoze na televizijskim kanalima rado su gledane jer sažeto pružaju važne informacije o tome kakve će biti vremenske prilike u idućih nekoliko dana ili tjedana. Osim zbog izbora odjeće ili planiranja aktivnosti, prognoze vremena sve češće pratimo i sa zabrinutošću kada nam najavljuju nepogode poput grmljavinske oluje i tuče. Jednostavnim krivotvorenjem ili iskrivljenom interpretacijom tih podataka brzo mogu proširiti , najčešće putem društvenih mreža. S obzirom na to da će podaci o vremenskim prilikama biti sve važniji u idućim godinama i desetljećima zbog posljedica globalnog zatopljenja, pravodobno prepoznavanje lažiranja tih podataka može pomoći kako bi se širenje dezinformacija zaustavilo ili barem usporilo. Iako je dokazano da je ljudska djelatnost uzrokovala globalno zatopljenje, tzv. klimatski skeptici u to ne vjeruju. Razlog je u činjenici da je ustvari prirodno za čovjekovu psihu da teže shvati prirodu jednog ovako velikog i kompliciranog problema, a uloga medija leži u tome da pomogne u prikupljanju znanja i činjenica. Medijska pismenost


Slične vijesti

Danas (07:00)

Dok u tijelima koja odlučuju o klimatskim politikama sjede muškarci, u aktivističkim okolišnim inicijativama većinu čine žene

Za bolji svijet pitajte žene

Istraživanja UN-a pokazuju da 80 % raseljenih osoba zbog klimatskih promjena čine žene te da su one češće žrtve prirodnih nepogoda. Usto, žene, uglavnom zbog toga što čine većinu siromašnih, obavljaju više poslova koji izravno ovise o prirodi, a kako se ekstremni vremenski uvjeti pojačavaju, sve je ugroženija i njihova egzistencija. Za to vrijeme u tijelima koja donose odluke o klimatskoj politici dominiraju muškarci. “Onaj tko tako postupa, gotovo je sigurno osuđen na propast. Jednostavno, ne možeš igrati s pola ekipe jer ćeš je najvjerojatnije izgubiti utakmicu”, poručila je afrička klimatska aktivistkinja Vanessa Nakate. Pozvala je svjetske vlade i predstavnike nadležnih institucija da u svoj rad uključe više žena koje, uostalom, dominantno nose globalne, aktivističke pokrete za klimatsku pravdu. Tako je i u Hrvatskoj, gdje većinu u eko-inicijativama čine – mlađe žene. Novosti

Ivana Kordić (lijevo) s Majom Flajsig, koordinatoricom udruge Tatavaka (Foto: Savez izviđača Hrvatske)

Četvrtak (01:00)

Preporuka za čitanje

Jadranka Pintarić: Zaboga, treba dizati paniku!

Jadranka Pintarić daje osvrt na nekolicinu recentnih izdanja u kojima se naglašava nemoć pred posljedicama klimatskih promjena i nemoć da ih se riječju zaustavi. Do kosti smo oglodali ruku koja nas hrani, zahračkali tanjur iz kojeg jedemo, posijali vjetar i žanjemo oluju – eto u svima poznatim poslovicama sažetka klimatskih promjena. Uz dodatak: batina ima dva kraja, fasovali smo dulji… Literatura za plažu i spašavanje glave, svoje, tuđe i budućih. Ideje.hr

Utorak (01:00)

Lako zapaljivi svijet

Tri načina na koji se mogu spriječiti veliki šumski požari

Sve duža sušna razdoblja su razlog zbog kojih su šume tako lako zapaljive. Munje, ali i podmetanje vatre pričinjavaju sve veće štete. Kontrolirana ili „naložena” vatra u hladnijim mjesecima je jedno rješenje. Tako se može pobrinuti za to da se smanji količina zapaljivog drveta, koje se u ljetnim mjesecima može pretvoriti u velike vatrene stihije. Druga metoda su dronovi, a negdje i sateliti kojima se prati širenje požara. Još jedan način za sprječavanje šumskih požara u budućnosti je pošumljavanje. I to ne onim vrstama koje su „domaće” u tim predjelima, već onima koje su tipične za nešto toplije predjele, tamo gdje vladaju veće temperature. DW

25.07. (18:00)

Klimatska računica

Klimatske će promjene u narednih 50 godina globalnom gospodarstvu nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara

Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini. Izvješće sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna USD u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 % BDP-a 2070. godine. Netokracija

22.07. (20:00)

Počnimo uzgajati banane

Toplinski valovi su “novo normalno”, kažu iz Svjetske meteorološke organizacije

Veza globalnih klimatskih promjena i sve češćih i snažnijih toplinskih valova, kao i drugih meteoroloških ekstrema, jasno je pokazana još prošle godine u velikom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda. Sada iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) još jednom ističu da je i ovaj toplinski val, koji upravo proživljavamo diljem Europe, primjer ekstremnog događaja kakvi će u budućnosti biti uobičajeni. Temperature između 36°C i 40°C, dugotrajno povišen tlak zraka, suša i opasnosti od velikih požara postat će “novo normalno”, kaže glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. “Upumpali smo toliko ugljičnog dioksida u atmosferu da će ovakav negativan trend trajati desetljećima. Nismo bili u stanju globalno smanjiti emisije. Nadam se da će ovo biti poziv na buđenje za vlade svijeta i da će imati utjecaja na ponašanje birača u demokratskim zemljama”, kaže Taalas. Bug

15.07. (09:00)

Ionako se od vrućina sklanjam sam

Teorija zavjere o “klimatskom lockdownu” nema utemeljenje u činjenicama

Društvenim mrežama počele su se širiti dezinformacije kojima se najavljuju navodno uvođenje “klimatskih lockdownova. U “spornom” tekstu piše o tome kako se svijet približava točki preokreta kada je riječ o klimatskim promjenama, trenutku koji zahtjeva dramatične intervencije kako bi se zaštitila budućnost civilizacije. U okviru klimatskog lockdowna vlade bi ograničile upotrebu privatnih vozila zabranile konzumaciju crvenog mesa i nametnule ekstremne mjere uštede energije, dok bi kompanije koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva morale prestati s bušenjem, kažu u opisu popratnog videa, no te su tvrdnje bez utemeljenja. Teorije zavjere o novom svjetskom poretku i velikom resetu već desetljećima cirkuliraju internetom te se svako malo pojavljuju u novom obliku, najčešće onom koji se odnosi na aktualne događaje na globalnoj razini koji se potom povezuju s navodnim tajnim planovima globalnih elita o upravljanju svjetskom populacijom. Faktograf

05.07. (00:00)

Pokušajte ovo kod kuće

I to je pitanje kulture: Okolišni i klimatski aktivizam

Okolišni i klimatski pokret mladih u Hrvatskoj nije jedinstveni pokret koji djeluje pod zajedničkim nazivnikom, kao što je to čest slučaj u drugim europskim zemljama, već ga čini niz manjih inicijativa i grupa koje djeluju samostalno, ali se međusobno podržavaju i surađuju. Neke od njih fokusirane su na zaustavljanje štetnih procesa, druge nastoje promijeniti svijest o važnosti očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, dok treće stvaraju alternative postojećem sustavu pokazujući da drugačije prakse nisu samo moguće, nego i bolje, društveno pravednije, a ponekad i zabavnije. U novoj epizodi podcasta djevojke razgovaraju upravo o tome. Kulturpunkt

05.05. (13:00)

Naš doprinos

Hrvatska znanstvenica na Institutu Ruđer Bošković istražuje kako ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena

Iako je poljoprivreda jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene, vrlo je slabo istraženo kako će klimatološki ekstremi utjecati na proizvodnju hrane. Zbog potrebe da se ova tematika istraži kako bi se suočili s nadolazećim promjenama te osigurali sigurnost hrane u budućnosti, dr. sc. Ines Sviličić Petrić odlučila je svoj rad posvetiti proučavanju utjecaja ekstremnih oborina popraćenih poplavama na mikroorganizme u tlu. Ona je voditeljica projekta PERSPIRE (Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama), koji provodi Institut Ruđer Bošković, a u njemu sudjeluju i znanstvenici partnerskih institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Green

05.04. (20:00)

Žabice se kuhaju, a niš ne kuže niti mare

UN-ovo izvješće o klimi: akcije su potrebne sad ili nikad!

Kako bi svijet za to uopće imao šansu, potrebno je djelovati odmah, a vrhunac emisija stakleničkih plinova smije biti najkasnije 2025. godine. Za to će, kažu, biti nužne odlučne akcije vlada, kompanija i pojedinaca diljem svijeta – no, do sredine stoljeća ukupni trošak takvih akcija neće biti značajan. On će se zadržati na tek nekoliko postotnih bodova svjetskog BDP-a, što je mala cijena za spasiti klimu planeta i održati ga nastanjivim. Na crne prognoze o globalnom zatopljenju i štetnim emisijama nadovezao se i generalni tajnik UN-a António Guterres, izjavivši: “Neki vođe svjetskih vlada i kompanija govore jedno, a rade drugo. Jednostavno rečeno, lažu. A rezultati će biti katastrofalni”. Bug

Njegov jučer objavljeni video dosad je vidjelo zabrinjavajuće malo ljudi, ima tek 1,895 pregleda.

26.03. (11:00)

Zbog globalnog zatopljenja

Studija potvrdila: trećina ptica u Sjevernoj Americi polaže jaja 25 dana ranije nego prije 100 godina

Od 72 vrste ptica koje su praćene u okolini Chicaga, otprilike trećina položi jaja oko 25 dana ranije nego prije jednog stoljeća, navodi se u časopisu Journal of Animal Ecology. Među pogođenima su gugutka, vjetruša i jastreb. Klimatske promjene mogle bi biti jedan od glavnih razloga za drastično smanjenje populacije ptica u posljednjih pola stoljeća, pri čemu su Sjedinjene Države i Kanada izgubile otprilike trećinu svojih ptica – njih oko 3 milijarde, kažu znanstvenici. (Index)