Što je pokazalo provedeno kriminalističko istraživanje službenika Policijske postaje Vodice u župnim poslovnim knjigama? Čekajte, kako mislite, crkva nema poslovnih knjiga? Što bi svakako bilo – sad ste i vi shvatili – najgluplje od sviju glupih pitanja. E, sad može “ali dobro”: ali dobro, recimo, da je bilo sve kako kaže vijest: da je “besramna kradljivica” s ciljem ostvarivanja protupravne imovinske koristi ušla u crkvu i iz košarice za milodare svetom Anti pred nosom uzela dva eura (Šibenski). Dobro, pet. U tom slučaju, naime, iscrpili smo sva glupa, i ostalo nam je samo ono ključno teološko pitanje – pa što da je gospođa i uzela par novčića iz košarice za milodare? Ili, da preformuliram: pa što? Sam smisao milodara, tumačio mi je barba Ivo, je poravnavanje između onih koji imaju, a ne treba im, i onih kojima treba, a nemaju. A Gospi sigurno ne treba. Boris Dežulović za N1
Ćud je ćud, a sud je sud
Dežulović: Grand Slam 21 i kvaka 22
Potvrdu o pozitivnom PCR-testu Institut za javno zdravlje Đokoviću je izdao u četvrtak, 16. prosinca u 20 sati i 19 minuta navečer, a srpski se tenisač sutradan, u petak – znajući, dakle, da je zaražen – u svom teniskom centru na Dorćolu susreo s desecima dječaka i djevojčica, sudionika dječjeg Masters turnira koji se tamo održavao. A onda u subotu odradio i foto-session s novinarima francuskog L’Equipea, koji su u Beograd stigli dodijeliti mu nagradu za najboljeg sportaša protekle godine. Ili je, dakle, Novak Đoković, znajući da je pozitivan na koronavirus – umjesto da je kod kuće u samoizolaciji, poput desetina hiljada njegovih manje slavnih sunarodnjaka – sudjelovao na više društvenih događanja, svjesno ugrozivši zdravlje i živote drugih sudionika i članova njihovih obitelji, ili je potvrda beogradskog Instituta za javno zdravlje jednostavno falsificirana za potrebe Đokovićevog zahtjeva za australsku vizu – piše Boris Dežulović. N1…
