Đikić: Savezništvo s Dodikom jedan je od krupnijih moralnih padova hrvatske politike - Monitor.hr
27.08.2021. (16:00)

Ničija zemlja

Đikić: Savezništvo s Dodikom jedan je od krupnijih moralnih padova hrvatske politike

Savezništvo s Miloradom Dodikom i politikom koju predstavlja Dodik jedan je od krupnijih moralnih padova hrvatske politike, u oštroj konkurenciji, unatrag trideset godina. Neki će reći da je riječ samo o političkoj pragmi, o paktu iz političke nužde, o kompromisu zarad viših nacionalnih interesa i spašavanja opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, no to su tanka opravdanja. Dodik bi, uostalom, radio ono što radi neovisno o hrvatskoj poziciji i hrvatskim interesima. Čovića, međutim, to ne zanima, za nj je politika ionako područje bez morala. On ne želi vidjeti ništa što bi moglo biti prepreka njegovim interesima i interesima njegove klike koja se godinama trudi da ni jednim svojim potezom ili riječju ne naljuti Dodika – piše Ivica Đikić. Novosti…


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Sam protiv malo jačih igrača

Đikić: Sam protiv svih prema svom porazu

Ivan Anušić sukobio se s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, zaoštrava sukob s predsjednikom Vlade i stranačkim šefom Andrejem Plenkovićem, ne može računati na pomoć ministra branitelja Tome Medveda, a ni postavljanje vlastitog kadra na čelo ZTC-a mu ne ide. Evidentno je da Anušić ne odustaje od potpunog ovladavanja ZTC-om usprkos Plenkovićevim prilično jasnim signalima da spusti loptu i da do daljnjeg obustavi operaciju rušenja Ivice Vidovića, predsjednika Uprave ZTC-a, operaciju koja se dosad zasnivala na puštanju u javni optjecaj uglavnom neutemeljenih optužbi na Vidovićev račun.

Kako god, Anušić se toliko angažirao da iz ove priče može izići ili kao pobjednik ili kao poraženi; isključen je neriješen ishod. Rasplet ćemo pričekati do okončanja predstojećih lokalnih izbora, no bez obzira na to kako će za HDZ završiti ti izbori čini se da politički limitirani Anušić sam sebe uvlači u ćorsokak unutarstranačkog disidentstva s dobrim izgledima da odonud iziđe kao gubitnik, to jest da manje-više prospe šansu da naslijedi Plenkovića kad jednom za to dođe vrijeme. Ivica Đikić za Novosti.

25.04. (00:00)

Jedna druga tvrđa kohabitacija

Đikić: Igra živaca

Anušić, da posjetimo, već gotovo tri mjeseca pokušava ishoditi smjenu direktora ZTC-a, a u posljednja tri-četiri tjedna čini to odašiljanjem javnih zahtjeva i – što neposrednim, što posrednim – iznošenjem razloga za Vidovićevo razrješenje .Odnos Andreja Plenkovića i Ivana Anušića prožet je nepovjerenjem, ali Anušiću još ne odgovara otvorena konfrontacija jer nije dovoljno jak da sad sruši Plenkovića pa makar rezultati skorih lokalnih izbora bili takvi da HDZ-u ne otvore prostor za trijumfalizam. Premijer bi, pak, mogao iskoristiti svaki ishitreni potez ministra obrane da se pokuša obračunati s njime. U svakom slučaju, radi se o trenutačno najvažnijoj igri živaca u hrvatskoj politici. Ivica Đikić za Novosti.

12.04. (00:00)

Tako je govorio iskusni diplomat

Budimir Lončar iz razgovora s Đikićem: Tuđman nije mogao pojmiti pogubnost nacionalizma

Tuđman je znao postaviti realne ciljeve, ali je često griješio u taktičkim potezima. Godina 1991. ključna je njegova godina u strateškom smislu, važnija čak i od 1995. Tuđman je pobijedio 1991., iako se tada možda nije činilo tako. Do siječnja 1992. i međunarodnog priznanja bili su obavljeni gotovo svi glavni poslovi koji Tuđmana čine važnom ličnošću u hrvatskoj povijesti. No, njegovo prešutno dopuštenje da se tijekom rata do određene mjere koketira s ikonografijom i idejom ustaštva i relativiziranjem NDH značio je puštanje duha iz boce, a što vrijeme više odmiče, taj je duh sve življi i nanosi sve veću štetu Hrvatskoj na mnogim razinama. Tuđman je odgovoran i za strahovitu ekonomsku devastaciju i grabež u privatizaciji započetoj i provedenoj u ratnim okolnostima te za demokratski deficit i sklonost autokraciji pod egidom ugroženosti državne nezavisnosti i nakon završetka rata… No, kao sugovornik je bio dobar i inspirativan, bio je ambiciozan pa i pretenciozan, ali pristojan, nikad nije udarao ispod pojasa. Iz knjige Ivice Đikića “Budimir Lončar – prije i poslije kraja”. Novosti

27.03. (20:00)

Netko stručan, a ne podoban

Đikić: Tko nakon Dobronića?

U medijima su se proteklih dana pojavila nagađanja o tome koga će Milanović kandidirati za čelnu sudsku poziciju u državi nakon Dobronićeve smrti. U svim spekulacijama pojavljuje se Orsat Miljenić, sadašnji predstojnik Ureda predsjednika i ministar pravosuđa u vrijeme Milanovićeve vlade. No, on ne ispunjava uvjet koji zahtijeva najmanje 15 godina rada na poslu pravosudnog dužnosnika. Ali sve da i udovoljava uvjetima, Milanović sebi ne bi priuštio takvu amatersku političku nepromišljenost. Prema dobro upućenim sugovornicima Ivice Đikića za Novosti, predsjednik Republike najbliži je tome da opet kandidira osobu iz sudačkih redova, ali ne iz prvog ešalona sudaca poznatih široj javnosti.

26.03. (19:00)

Pokraj svih laži, neki se i dalje boje istine

Ivica Đikić: Novinarstvo treba tretirati kao javno dobro na koje građani imaju pravo

Stvari su rapidno krenule nizbrdo nakon velike svjetske financijske krize 2008.-2009., smatra Đikić. U tom trenutku novinarstvo je počelo gubiti snagu i utjecaj. Nakon te krize redakcije tiskanog novinarstva su se počele osipati, rezati budžeti, dolazi do otpuštanja. I od tada novinarstvo nije našlo način da povrati ugled i utjecaj. Istovremeno je tu i došlo do uspona društvenih mreža, koje postaju glavni izvor informiranja za mnoge korisnike. Zato bi važnost novinarstva nešto što bi trebala prepoznati i vlada. Vlada treba shvatiti da joj nije u interesu da kontrolira medije, da politici nije u interesu da mediji objavljuju samo ono što joj ide u korist. Podupiranje novinarstva je stvar od općeg interesa i općeg dobra. HRT

24.03. (13:00)

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

15.03. (08:00)

Ima love, nema ljudi

Đikić: Užas i veliki troškovi

Ako ovom prilikom ostavimo po strani činjenicu europskog odustajanja od mirotvorstva kao jednog od temeljnih razloga osnivanja Europske unije, uostalom, napad Rusije na Ukrajinu te najava američkog dizanja ruku od NATO-a i sigurnosti Europe pod predsjednikom Trumpom predstavljaju kardinalnu promjenu globalnog poretka, ostaje problem realizacije na brzinu skovanog plana o ponovnom naoružavanju EU-a.

Pronalaženje izvora financiranja mnogo je lakši posao od organizacije i koordinacije vojne proizvodnje unutar Unije, premda će i samo financiranje u rečenim razmjerima, koliko god se tvrdilo suprotno, teško proći bez ekonomskog slabljenja najširih slojeva stanovništva, što onda može proizvesti političke potrese na izborima u pojedinim zemljama… Ivica Đikić za Novosti

07.03. (23:00)

Imali su priliku koju nisu iskoristili

Đikić: Dončić i njegov probni balončić

Vodeća opozicijska stranka – Socijaldemokratska partija – imala je u srijedu, 26. veljače, jedinstvenu priliku da pokaže nemoć vladajuće koalicije, odnosno HDZ-a, Domovinskog pokreta i manjih partnera, da u parlamentu osigura kvorum prilikom glasanja o slučaju Josipa Dabre, DP-ova saborskog zastupnika i donedavnog ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Da je SDP napustio sabornicu prije glasanja o drugoj točki – kao što su učinili zastupnici platforme Možemo! i svi drugi opozicionari, osim dvoje zastupnika SDSS-a i jednog IDS-ovca – ne bi bilo 76 ruku potrebnih za kvorum i ne bi bilo glasanja, a unutarkoalicijska pukotina između HDZ-a i DP-a ozbiljno bi se proširila. Suprotno očekivanjima SDP-a, vladajući savez HDZ-a i Domovinskog pokreta neće biti razvrgnut na pitanju ostanka Ivana Turudića na položaju glavnog državnog odvjetnika. Ivica Đikić za Novosti.

28.02. (11:00)

Fundus lokalnih samouprava lagano im se smanjuje

Đikić: HDZ će se morati dobro pomučiti da sačuva vlast u nekim županijama

HDZ je na vlasti u 15 od 21 županije, pobijedit će u većem broju jedinica lokalne samouprave nego bilo koja druga stranka i ukupno će imati više vijećnika od konkurenata u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave. No ako se ishod bude promatrao u odnosu na HDZ-ova postignuća prije četiri godine, moglo bi se dogoditi da se ta stranka ovaj put ipak prometne u izbornog gubitnika. HDZ će se morati dobro pomučiti da sačuva vlast u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji, a ni Dubrovačko-neretvanska više se ne čini njihovom neosvojivom utvrdom. Većina kandidata još uvijek nije poznata, a ako negdje i je, radi se o slabim i neuvjerljivim političarima koji će teško do pobjede. Što se tiče velikih gradova, HDZ će vjerojatno obraniti Osijek, gdje će kandidat biti aktualni gradonačelnik Ivan Radić, no minimalne su šanse da osvoji vlast u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Ivica Đikić za Novosti.

27.02. (20:00)

Sad su mu ruke slobodne

Đikić: Druga petoljetka

Sudeći prema izjavama i ponašanju otkako je reizabran za predsjednika, Zoran Milanović ne kani u predstojećem mandatu više biti najljuća, ili jedina ozbiljna, opozicija HDZ-u i Vladi. U prvom mandatu to ga je odsjeklo od mogućnosti utjecaja na državnu politiku u brojnim oblastima, a čini se da on to u idućih pet godina želi promijeniti. Čini se da Milanović u idućih pet godina želi utjecati na vođenje politike: em zbog toga što se jako zakomplicirala situacija u svijetu, em zbog toga da opoziciji prepusti posao opozicije, em zbog toga što je drugi predsjednički mandat ujedno i njegov posljednji mandat pa mu nije potrebno sukobljavanje kao jedno od sredstava za postizanje javne vidljivosti i popularnosti. Ivica Đikić za Novosti.