Dnevna doza drugačijeg promišljanja ekonomije: Velimir Šonje - Monitor.hr
27.04.2020. (15:00)

Dnevna doza drugačijeg promišljanja ekonomije: Velimir Šonje

Ministar financija je neki dan spominjao pad BDP-a od 10 posto. To je jedna optimistična varijanta, a možemo se uspoređivati s nekim epizodama u prošlosti: 2009. pad od 7-8 posto, ovaj će vjerojatno biti jači, u vrijeme rata u tri godine oko 40 posto, ovaj će vjerojatno biti slabiji – prognozirao je Šonje. Emisija HRT-a traje 18 minuta.


Slične vijesti

Nedjelja (23:00)

Car ne voli konkurenciju

Rat zbog reda: zašto je Ukrajina zapravo napadnuta

Rat u Ukrajini ne proizlazi samo iz geopolitike i sigurnosti, nego iz sukoba dvaju nespojivih političko-ekonomskih modela. Putinistička Rusija počiva na statičnoj oligarhiji podređenoj caru-državi, s ograničenim vlasničkim pravima i imperijalnom logikom. Ukrajina, iako duboko korumpirana, razvija kaotičan, konkurentski oligarhijski sustav s potencijalom institucionalne evolucije prema vladavini prava. Upravo ta mogućnost promjene – prijetnja modelu Vječnog Trećeg Rima – predstavlja stvarni materijalni uzrok rata. Velimir Šonje za Ekonomski lab donosi pregled knjige Stipe Kljajića – Vječni treći Rim

04.01. (10:00)

Trump bi rado, ali brojke ne surađuju

Rast američkog BDP-a ne dokazuje uspjeh Trumpove politike, nego stabilan, nepromijenjen trend američkog gospodarstva

Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.12.2025. (19:00)

Brojke pričaju, a reputacija šuti

Sto najvrjednijih poduzeća u Hrvatskoj u 2025: Na vrhu HT, Pliva, INA i HEP

Hrvatsko tržište kapitala se oporavlja, a analiza Bon.hr-a otkriva 100 najvrjednijih poduzeća u zemlji. Četiri kompanije – HT, Pliva, INA i HEP – premašuju vrijednost od milijardu eura, uz veliki povratak HEP-a na vrh ljestvice. Većina sjedišta je u Zagrebu, ali iznenađuju Karlovac, Rovinj i Vukovar. Prosječne plaće u Top 100 poduzeća su 34 % iznad državnog prosjeka i snažno rastu. Ključ rasta vrijednosti je pad troška kapitala i očuvana profitabilnost. Arhiv Analitika

15.12.2025. (21:00)

Ekonomija objašnjava ono što živcira na blagajni

Šonje: Cijene u Hrvatskoj su tamo gdje trebaju biti

Velimir Šonje za Ekonomski lab objašnjava da su više cijene u pravilu povezane s višim životnim standardom i većom kupovnom moći, što vrijedi i za Hrvatsku, koja se nalazi blizu „očekivane“ razine cijena s obzirom na stupanj razvoja. Inflacija nije posljedica jednog uzroka poput eura ili turizma, već kombinacije ekonomskog rasta, rasta plaća, fiskalne politike i strukture potrošnje, osobito rasta cijena usluga. Razlike u cijenama postoje i unutar Hrvatske, ali se velikim dijelom mogu objasniti regionalnim razvojem. Jednostavna objašnjenja inflacije dugoročno ne drže vodu jer je riječ o složenom i međusobno povezanom procesu.

24.11.2025. (21:00)

Bitno da se kreće - pa makar prema dolje

Hrvatska inflacija 2025.: mali valić koji nas je svejedno poprilično smočio

Inflacija kod nas ove godine bit će oko 3,8%, gotovo dvostruko viša od inflacije europodručja. Glavni razlog je snažan i tvrdokoran rast cijena usluga, koji sam nosi više od polovice ukupne inflacije. Cijene hrane su prvo rasle zbog globalnih kretanja, a zatim zbog domaće potražnje, no sad se smiruju. Energenti su stabilni, a poskupljenje struje imat će ograničen učinak. Kako domaća potražnja slabi, usluge bi napokon mogle popustiti, što upućuje na dezinflaciju u 2026. Ulazimo u fazu dezinflacije, a poduzeća koja i dalje budu neopravdano dizala cijene riskiraju udarac potražnje i gubitak konkurentnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

18.11.2025. (15:00)

Kad se rupa u proračunu krpa europskim novcem i dobrim nadama

Šonje o proračunu: Hodamo po rubu, a to znači fiskalne rizike i mogućnost prekomjernog deficita

Sljedeća godina zadnja je godina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojoj se očekuje najveći priljev iz Mehanizma za oporavak i otpornost. S tim izvorima iduće se godine preklapaju i redovna EU sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. što rezultira planiranim priljevom inozemnih pomoći u iznosu od 4,7 milijardi eura. Zajmovi NPOO-a se ne vide u prihodima, nego u računu financiranja, što smanjuje potrebne emisije vrijednosnih papira za financiranje deficita (problem su podcijenjeni rashodi za plaće). No, zasad, spavajte mirno. Iduća godina bit će još jedna godina fiskalne ekspanzije i gospodarskog rasta. Ako se do 2027. stvore strukturne pretpostavke za zdrav gospodarski rast bez fiskalne ekspanzije, bit će dobro. Ako ne, neće biti – kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

05.11.2025. (23:00)

Kad brojke putuju nizbrdo, a nada pliva uzvodno

Šonje: Optimistični potrošači imaju više djece, a inflacija uzrokuje manjak nataliteta

U Hrvatskoj su stope nataliteta i mortaliteta već veoma niske, broj stanovnika ne raste – počeo je dugoročno padati čak i ako ne uzimamo u obzir efekte ratnih zbivanja 1991.-1995. – a prosječni godišnji prirodni priraštaj je negativan. Dugoročne demografske prognoze za Hrvastku oko 2070.-2075. kreću se oko 3 milijuna stanovnika (gotovo milijun manje nego danas) i često se komuniciraju kao gotova stvar. Te prognoze ne treba uzimati olako. Moguće su varijacije od 2,67 do 3,22 milijuna ovisno o fertilitetu, mortalitetu i imigraciji. Dugoročne promjene ovise o gospodarskom rastu, produktivnosti, politikama za mlade roditelje i povratku dijaspore. Socio-ekonomski razvoj može ublažiti negativni trend, no bez rasta produktivnosti i međugeneracijskog altruizma, značajnija stabilizacija stanovništva ostaje izazov. Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.10.2025. (15:00)

Kad ti algoritam postane bolji savjetnik od kuma

Genius kao alat za financijsko opismenjavanje: što JP Morgan radi u Zagrebu

Od 2021. godine na Ekonomskom Labu prate razvoj InterCapitalovog Geniusa – hrvatske aplikacije za financijsko savjetovanje i ulaganje. Procijenili smo da je riječ o alatu koji može imati šire koristi u vidu povećanja financijske pismenosti i diverzifikacije portfelja financijske štednje, naročito među mlađim generacijama naviklima na digitalne interakcije i transakcije. U međuvremenu, ponuda se u Geniusu širila i transformirala. O dostupnim investicijskim shemama u okviru Genius Starta možete razmišljati kao o dvostrukoj primjeni načela da sva jaja ne treba držati u jednoj košari (diverzifikacija). Na stranici Geniusapp odvojene su informacije i edukacije za početnike od onih za napredne. Može se saznati puno toga korisnog o principima ulaganja, diverzifikaciji, portfeljima, odnosu očekivanog povrata i rizika, poreznom tretmanu ulaganja. Velimir Šonje ne nagovara, ali savjetuje da se svatko za sebe informira.

03.10.2025. (16:00)

Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo - u zaostajanju

Šonje: EU protiv SAD-a – koliko Europa zaostaje i zašto je Hrvatska tipična europska zemlja

U Europi se u prosjeku dulje živi nego u SAD-u. Mreža socijalne sigurnosti gušće je isprepletena, javne usluge su u prosjeku bolje, a gospodarstvo je energetski efikasnije (jer su cijene energenata više). Unatoč tome, zaostajanje EU u rastu produktivnosti rada za SAD-om izvor je frustracija i medijske slike u kojoj se EU predstavlja kao gospodarski troma i neposobna, a SAD kao dinamično i inovativno gospodarstvo. EU još nije do kraja osvijestila neke od ključnih strukturnih razloga sporog rasta produktivnosti: neučinkovite javne sektore, visoka porezna opterećenja i rigidna tržišta rada. Pritom valja uzeti u obzir kako je američki rast zadnjih desetljeća postupno sve više zavisio o rastu BigTech kompanija. To je ove godine dosegnulo krajnje neobične razmjere. Što se tiče rasta u Hrvatskoj, on ovisi o zapošljavanju novih radnika, ali ne i o produktivnosti koja stagnira. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

26.09.2025. (16:00)

Sloboda na respiratoru, sigurnost na intenzivnoj

Šonje: Prešućeni tragovi pandemije

Sjećanja na pogreške u pandemiji i učenje iz njih predstavljaju ključ rasprave o slobodi u Europskoj uniji. Pitanje očuvanja individualnih sloboda ostat će ključno i bit će stalno na kušnji, kao što je pokazala pandemija 2020.-2021. Amerika više nije ideal slobode, pouzdani pokretač povijesnih procesa i jamstvo sigurnosti kao što je to bila u Reagonovo i Clintonovo vrijeme kada je europski istok osvajao prostor slobode oslobađajući se komunizma i sovjetske inačice imperijalizma. Današnja Amerika je u najboljem slučaju nepredvidiv partner koji je i dalje poželjan zbog svoje globalne uloge i vojne tehnologije i moći, ali je dekoncentriran svojim unutarnjim podjelama i odnosima s Kinom. Europa u tom novom okviru mora ponovo otkriti svoj slobodarski identitet i redefinirati ključan preduvjet za svoju slobodu – okvir sigurnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab