Domaća serija: Cody McClain Brown u borbi s hrvatskim običajima i starim namještajem - Monitor.hr
Danas (14:00)

Teže je izbaciti staru fotelju nego punicu

Domaća serija: Cody McClain Brown u borbi s hrvatskim običajima i starim namještajem

U trećoj epizodi humoristične serije Kako preživjeti u Hrvatskoj, autor i glavne uloge nositelj Cody McClain Brown suočava se s novim lokalnim izazovom – kako se riješiti starog namještaja. Serija u režiji Roberta Knjaza prati život američkog pisca, hrvatskog zeta, koji se uz suprugu, kćer i punicu bori s nepisanim pravilima svakodnevnog života u Zagrebu. Uloge u ovoj komediji sudara kultura tumače i Lana Barić te Snježana Sinovčić. HRT, Index


Slične vijesti

03.10. (07:00)

Zgrada labirint na Prisavlju

32 kilometra hodnika i garderoba sa 100.000 kostima: Kako zapravo diše i radi javna televizija

U novoj epizodi emisije “PutoKnjaz”, Robert Knjaz vodi gledatelje u nesvakidašnje istraživanje zgrade HRT-a na Prisavlju. Zgrada se prostire na 32 kilometra hodnika i skriva fascinantne detalje poput garderobe s oko 100.000 povijesnih i televizijskih artikala koji se mogu i unajmiti, jedinstvene gluhe sobe bez jeke te studija u kojima se scenografija slaže poput LEGO kockica. Iza malih ekrana krije se pravo malo industrijsko carstvo u kojem marljivo rade stolari, krojači i brojni drugi majstori. HRT

29.09. (20:00)

Kada radimo party za ekipu...

Robert Knjaz predstavio novi serijal: Cody istražuje hrvatsku kulturu tuluma

U prvoj epizodi novog serijala, Amerikanac Cody istražuje jedinstvena hrvatska pravila zabave. Otkriva da odlazak s tuluma u Hrvatskoj nije jednostavan čin, već složen proces poznat kao “The Croatian Long Goodbye”, koji počinje rečenicom “Idemo mi polako”, a može završiti ponovnim sjedanjem za stol. Pokušaj bijega nerijetko završava neuspješno – osobito ako vas punica vrati natrag. Uz to, Hrvati su skovali vlastiti engleski izraz “partybreaker” za osobu koja želi ranije otići, dok Amerikanci koriste nazive poput “buzzkill”. HRT

26.09. (11:00)

S one strane ekrana

Zavirite iza kulisa HRT-a: Putovanje kroz 100 godina radija i 70 godina televizije

Povodom velikih jubileja – 100 godina radija i 70 godina televizije – Robert Knjaz vas vodi u zabavan obilazak HRT-a iznutra uz dugogodišnju vodičicu Nadu Chedid. Otkrijte fascinantne podatke: od 32 kilometra hodnika i 3500 kilometara kablova (dovoljno za povezivanje Zagreba i Reykjavíka) do impozantne produkcije od 5,7 milijuna minuta radijskog i preko 202.000 sati televizijskog programa godišnje. Budući da su ovu kuću desetljećima gradili sami građani kroz pretplatu, ovo je prilika da upoznate imovinu svih nas i ljude koji stvaraju program iza kamera. HRT

27.05. (11:00)

Je li odatle došao naziv "barenje"?

U Knjazovoj ‘Gdje je nestalo? Ili nije?’ bave se i ‘galebarenjem’: Drevnom vještinom zavođenja

Galebarenje možemo definirati kao fenomen zavođenja strankinja u nekom turističkom mjestu. Na Mediteranu ih je bilo svugdje, samo pod drugim nazivom – u Italiji su bili papagaji, u Španjolskoj strvinari, a u Grčkoj harpuni. Veterani u Knjazovoj dokumentarnoj emisiji ističu da su se radije nazivali rromantičarima, budući da im nije bilo na pameti samo nešto “na brzaka”. Priznaju da je postojala uigrana taktika kako se približiti djevojci, no ona nije bila “pasti s neba”, nego pristupiti s određenom strategijom. Trebalo je biti spreman i na odbijenicu, ali bi barem 1 od 10 pokušaja upalio. HRT

22.04. (13:00)

Brzi gutljaj, dugi mamurluk

Uspon i pad “stajačica”: Retrospektiva kulture ispijanja s nogu

Novi dokumentarni serijal Roberta Knjaza “Gdje je nestalo? Ili nije?” oživljava duh sedamdesetih, doba kada su gradovi pulsirali u ritmu birtija stajaćica. Nastale uz tvornice, ove su institucije nudile brzu okrjepu radnicima već od ranog jutra. Kultni “kompletić” (espresso i konjak) postao je standard, a čašice žestice čekale su spremne na šanku. Od zagrebačkih kvartova do splitske rive, stajačnice su brisale klasne razlike okupljajući umjetnike, ribare i profesore. Iako je danas kultura sjedenja prevladala, sjećanje na toplo zajedništvo uz šank i legendarne čuvarice u borosanama ostaje neizbrisiv dio urbane povijesti. HRT

31.03. (09:00)

Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje

Sve što niste znali o jajima: Od dinosaura do uskrsnog stola

Jaje je „mala tvornica“ zdravlja, a Robert Knjaz otkriva da su kokoši zapravo najbliži rođaci T-Rexa. Godišnje se proizvede 1,7 bilijuna jaja, a prednjače Kinezi i Japanci. Kokošja su najpopularnija zbog neutralnog okusa i visoke produktivnosti koka. Osim uobičajenih recepata, svijet poznaje i ekstremne varijante poput azijskog baluta (embrija). Jaja su nezaobilazna u bodybuildingu, dok u kršćanstvu simboliziraju Kristovo uskrsnuće. Boja ljuske ovisi o pasmini, a žumanjka o prehrani. Zanimljivost: jedan je umjetnik čak 21 dan sjedio na jajima dok nije izlegao piliće! HRT

25.03. (14:00)

Lizanje s ekrana

Knjazova ledena ekspedicija: Sve tajne sladoleda u serijalu ‘Znamo li što jedemo?’

Sladoled uživamo preko 4000 godina, od drevne Kine i mješavine riže sa snijegom, preko Marka Pola, do današnje masovne proizvodnje u kojoj prednjači Njemačka. Dok Talijani godišnje pojedu desetak kilograma, apsolutni rekorderi su Novozelanđani s 25 kg. Uz klasični gelato i sorbet, granice okusa pomiču se do bizarnosti: od nagrađivane gorgonzole i aktivnog ugljena, preko “trudničkog” spoja kiselih krastavaca i Nutelle, pa sve do japanske kuglice s tartufima vrijedne 6700 dolara. Bilo da je od majčinog mlijeka ili rebarca, sladoled ostaje najslađa globalna uspomena. U novoj epizodi Knjazove emisije za HRT.

01.04.2025. (12:00)

Čak su i granicu definirale ovce

Nova epizoda Knjazove emisije posvećena janjetini… povezana je s porijeklom imena naše Dalmacije

Smatra se da delma ili dalma na ilirskom jeziku znači ovca. Dalmacija bi bila u prijevodu područje ovčara ili ovčarska pokrajina. Rimljani su u biti njih nazvali ovčarima – Delmatima. Htjeli su istaknuti ono najvažnije, a to je da su ih oni i uzgajali, i glavni element prehrane su im bile ovce, odnosno janjad. Čak je današnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine povučena po liniji stočarenja. Tamo dokle su stizali dalmatinski ovčari, to je danas Hrvatska, a tamo dokle su stizali livanjski ili duvanjski ovčari, tamo je bosansko-hercegovački dio. HRT

19.02.2025. (12:00)

Uvijek za vruća pitanja

Novi serijal Roberta Knjaza bavi se hranom: Prva epizoda o porijeklu bureka

Njegova masnoća burek prvo je pravo fast food jelo u Hrvatskoj i najpoznatiji ljubavni trokut. Ali gdje je nastao burek i kako je dospio do nas? Odgovore su Knjaz i ekipa potražili u kolijevci bureka, Turskoj, i glavnom gradu burekoljubaca, Sarajevu. Pretpostavlja se da je porijeklo izvornog bureka iz središnje Azije, a pravili su ga nomadi od tankog, vučenog tijesta. Negdje nakon 11 stoljeća, vjeruje se, razvila se prva stalna tehnika pravljenja ove mnogima slasne delicije. U Turskoj postoji oko 345 vrsta bureka, što će reći kako nije nužno samo s mesom. HRT (epizoda se može pogledati na HRTi)