Ekonomske ideje koje je zastupao Ronald Reagan, a sada i Trump vode prema krizi - Monitor.hr
Jučer (16:00)

Bez države ipak ništa

Ekonomske ideje koje je zastupao Ronald Reagan, a sada i Trump vode prema krizi

Kapitalizam je sa sobom donio nestabilne poslovne cikluse, kulminirajući Velikom depresijom. Dok su klasični ekonomisti čekali samokorekciju tržišta, John Maynard Keynes pokrenuo je revoluciju dokazujući da država mora potaknuti potražnju javnom potrošnjom kako bi spasila sustav. Keynesova knjiga iz 1936., „Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca“, predstavljala je intelektualnu revoluciju. Suprotno tada prevladavajućim doktrinama, tvrdio je da tržišta, prepuštena sama sebi, mogu ostati zaglavljena u dugotrajnim razdobljima visoke nezaposlenosti. Čak i ako postoje „samokorektivne sile“ koje gospodarstvo vraćaju prema punoj zaposlenosti, one djeluju presporo da bi spriječile ozbiljne gospodarske teškoće.

Unatoč uspjehu Rooseveltova New Deala, desnica je kroz “reganomiku” i rezanje poreza pokušala oslabiti državnu ulogu. Ipak, krize poput one 2008. i pandemije potvrdile su da tržišta nisu samoregulirajuća. Iako zakonske obveze o punoj zaposlenosti postoje, politički otpori i dalje koče puni potencijal kejnzijanskog spasa modernog gospodarstva. Jutarnji prenosi The Economist


Slične vijesti

12.04. (14:00)

Zbogom državnoj sisi, dobrodošao ChatGPT

Tržišta ponekad griješe, no kako stoje stvari s državama?

Ekonomist Clifford Winston u svom finalnom djelu poručuje: državne intervencije (poput antimonopolskih zakona i licenci) češće štete nego što pomažu. Kroz desetljeća istraživanja, Winston dokazuje da su tehnološki napredak i tržišna konkurencija – a ne birokracija, pravi lijek za visoke cijene i manjak informacija. Dok država kaska s presudama protiv Googlea, AI već nudi bolja rješenja. Unatoč empirijskim dokazima o neučinkovitosti subvencija i štetnosti regulacija, Winston strahuje da akademska zajednica, uljuljkana u teorije i državne proračune, ostaje slijepa na moć slobodnog tržišta. Nada ostaje na studentima. Darko Oračić za Ekonomski lab

11.03. (13:00)

Ekonomija između filozofije i proračuna

Zašto je Adam Smith važan i 250 godina nakon objave Bogatstva naroda

Objavljeno 1776., Bogatstvo naroda Adama Smitha postavilo je temelje moderne ekonomije: tržište, konkurenciju i podjelu rada kao izvore prosperiteta. Smith je tvrdio da tržište, kroz „nevidljivu ruku“, može pretvoriti osobni interes u opće dobro. Nasuprot njemu, John Maynard Keynes naglašava ulogu države kada tržište zapadne u krizu. Današnja Hrvatska balansira između tih pristupa: tržišnih reformi i državnih intervencija. U doba umjetne inteligencije, digitalnih monopola i eurozone, Smith i Keynes zajedno ostaju ključni za razumijevanje kako potaknuti rast, stabilnost i dugoročno održivo gospodarstvo. Goran Litvan za Lider

05.03. (14:00)

Razmišljati o ekonomiji, ali ne bez savjesti

Hinšt: Moralna pozadina ekonomske slobode

Ekonomska sloboda, prema konzervativnim think tankovima poput Heritage Foundationa, temelji se na pravu pojedinca da radi, proizvodi, štedi i živi dostojanstveno, bez zastrašivanja. Stoga se ekonomska sloboda ostvaruje u mjeri u kojoj se država suzdržava od uvođenja ograničenja. Zato je ekonomska sloboda dio ljudske slobode i autonomije u odnosu na državu i druge organizirane skupine. U zemljama s većom ekonomskom slobodom ljudi uživaju viši standard života. U tom pogledu ekonomska sloboda je etička i učinkovita alternativa prisilnom kolektivizmu. Autor Daniel Hinšt za Ekonomski lab upozorava da je promatranje ekonomske slobode samo kroz prizmu učinkovitosti površno i potencijalno opasno, jer zanemaruje njezine dublje korijene u zapadnoj civilizaciji. Ekonomska sloboda nije samo ekonomski mehanizam nego dio šireg moralnog i kulturnog poretka. Ona počiva na privatnom vlasništvu, vladavini prava i ograničenoj ulozi države, ali i na društvenim vrijednostima koje potiču odgovornost, kreativnost i poštovanje dostojanstva pojedinca.

02.01. (13:00)

Kako matematički mozak nauči da nije svaka jadikovka zadatak za rješavanje

Toni Milun o knjizi koja mu je promijenila pogled na uspjeh i komunikaciju

Poznati matematičar Toni Milun ističe da mu je knjiga Sedam navika uspješnih ljudi Stephena Coveyja promijenila shvaćanje uspjeha, koji ne proizlazi iz novca i statusa, nego iz unutarnjih promjena i kvalitetne komunikacije. Posebno mu je bila izazovna peta navika – najprije razumjeti druge – jer je sklon odmah tražiti rješenja. Kroz osobno iskustvo shvatio je da ljudi često ne traže savjet, nego razumijevanje. Govori i o projektima poput aplikacije Popodica, vlastitoj sklonosti da se izgubi u detaljima te o smanjenju čitanja zbog društvenih mreža, čiju štetnost trenutačno proučava. Lider

21.10.2025. (14:00)

Manje formula, više života: ekonomija bez kalkulatora

Pet knjiga koje će vam objasniti ekonomiju bolje od bilo kojeg udžbenika

Zaboravite suhe modele iz udžbenika – ovih pet knjiga koje nabraja New Trader pokazuje kako ekonomija stvarno funkcionira u svakodnevnom životu. Od Smithove moralne ekonomije (Bogatstvo naroda) i Hazlittovih lekcija o posljedicama (Ekonomija u jednoj lekciji), preko “Freakonomics” paradoksa i Sowellovih praktičnih primjera (Basic Economics), do Hayekovog upozorenja o opasnostima centralnog planiranja (Put u ropstvo)– svi nude lekcije koje ne stanu u jednadžbu. Zajednička im je poruka: ekonomija je priča o ljudima, njihovim izborima, slobodi i posljedicama, a ne samo o brojkama i grafovima.

14.10.2025. (10:00)

Kad rast nije samorazumljiv

Nobel za ekonomiju Mokyru, Aghionu i Howittu za istraživanje tehnologije i održivog rasta

Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je Joelu Mokyru, Philippeu Aghionu i Peteru Howittu za doprinos razumijevanju kako nove tehnologije utječu na održivi gospodarski rast. Kraljevska švedska akademija znanosti istaknula je da njihov rad pokazuje kako ekonomski rast nije zadan, već zahtijeva stalnu pažnju i prilagodbu. Nagrada, vrijedna 11 milijuna švedskih kruna, nije dio izvornih Nobelovih nagrada, već ju od 1968. dodjeljuje Švedska središnja banka u Nobelovu čast. Svečana dodjela održat će se 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela. Seebiz… Ekonomistica Vedrana Pribičević se na fejsu se osvrnula kako je to posthumni Nobel za Josepha Schumpetera: Iako je nagrada dodijeljena za Aghion–Howitt model kreativne destrukcije, formaliziran 1992. odnosno osamdeset godina nakon što je Schumpeter o tim mehanizmima pisao u svojoj knjizi Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung (1911), suština ideje potječe od njega. Forum

05.06.2025. (01:00)

Titanic svira, a Robert kupuje Bitcoin

Kiyosaki: Dolazi Velika depresija 2.0, spas je u Bitcoinu i plemenitim metalima

Robert Kiyosaki, čovjek koji je predvidio kolaps ekonomije 2008. godine i autor bestselera Bogati otac, siromašni otac, upozorava da SAD ide prema gospodarskoj katastrofi većoj od Velike depresije. Navodi eksploziju kreditnih dugova, rast državnog duga, nezaposlenosti i gubitak mirovinske štednje kao znakove kraha. Preporučuje ulaganje u Bitcoin, zlato i srebro kao zaštitu, predviđajući da će do 2035. jedan Bitcoin vrijediti preko milijun dolara. Upozorenje zaključuje riječima: “Ne recite da vas nisam upozorio.” Index

25.03.2025. (18:00)

Slušaj profesora kad ti kaže

Ljubo Jurčić: Hrvatska je u EU-u kao Kosovo u Jugoslaviji

Naša ekonomska politika, fiskalna i monetarna, uništavala je hrvatsku proizvodnju, i industrijsku i poljoprivrednu, dvije temeljne djelatnosti koje daju perspektivu i kvalitetu života i dohotka. U doba kad nestaje plodnog tla, u Hrvatskoj betoniramo plodne njive za skladišta strane robe. To može samo lud čovjek. Bog nam je dao turizam, koji smo prepustili spontanom razvoju i uništili neozbiljnim i neodgovornim pristupom. Prije 20 godina raspolagali smo s 20 posto hotelskog smještaja o kojem ovisi kvalitetan turizam i umjesto da taj postotak dižemo na 50, uradili smo suprotno. Plus financijska sredstva iz EU-a, ali čak bi i s tim novcem bili u minusu ili, u najboljem slučaju, na nuli da se nije, nažalost, desio potres. I sad smo došli u situaciju da imamo višak novca i čak ne znamo kud ćemo s njim. Nismo izgradili državu, nemamo državnu strukturu, samo političare koji se slikaju s državnim grbom. Ljubo Jurčić za Novosti.

11.03.2025. (08:00)

Vrijeme je za gospodarsku dramu

Pukla ljubav između Trumpa i Wall Streeta: prvi signali usporavanja američkog gospodarstva su tu

Postizborno raspoloženje bilo je izrazito pozitivno jer se činilo da su potrošači, poslovni čelnici i investitori više usredotočeni na pozitivne aspekte programa predsjednika SAD-a. Ali od početka godine razgovor se više okrenuo negativnim aspektima, odnosno carinama i njihovom potencijalnom utjecaju na cijene i rast. Kao rezultat toga, dionice su se korigirale, a S&P je čak pao ispod predizborne razine. Zasad su najgora gospodarska izvješća uglavnom ograničena na takozvane meke podatke, kao što su ankete o povjerenju. Trumpovi potezi razočarali su i ulagače u kriptoimovinu, a euforija izazvana njegovom izbornom pobjedom brzo je splasnula. tportal

  • Dionice širom svijeta u padu zbog straha od recesije u SAD-u (Lider)
07.02.2025. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni