Ekonomski analitičar Damir Novotny: “Bankarstvo nije profitabilno kao nekad, pekara na svoj kapital zaradi više” - Monitor.hr
15.08. (10:00)

Perec ili dionica?

Ekonomski analitičar Damir Novotny: “Bankarstvo nije profitabilno kao nekad, pekara na svoj kapital zaradi više”

Talijani uveli porez na banke i izazvali paniku na burzama: Što će biti u Hrvatskoj? - tportal

Italija je odlučila uvesti bankarskom sektoru jednokratni porez od 40 posto na iznimno veliki rast profita kroz ovu i prošlu godinu, što je izazvalo paniku dalje od talijanskih granica jer bi se takva politika lako mogla “preliti” i u druge zemlje diljem Europe. “Sve populističke vlade se vrlo rado okreću bankama kao izvoru dodatnog prihoda javnog proračuna. To je učinio ministar Salvini, čini se, bez da se konzultirao s predsjednicom Vlade Meloni. On je tipični populist. Nije vodio računao o tome kako će reagirati tržište nego njegovi birači. Ta populistička mjera izazvala je cijeli niz negativnih reakcija na tržištu kapitala”, kaže Damir Novotny i dodaje: “Morate znati da bankarski posao više nije tako profitabilan kao u prošlosti. Svaka pekara na svoj kapital zarađuje više novca nego banke. Nikako ne bih takvu mjeru preporučio hrvatskoj Vladi.” Poslovni 


Slične vijesti

12.11. (08:00)

Atraktivna ponuda

Kako se zarađuje na narodnom trezorskom zapisu

Najava izdavanja trezorskih zapisa za građane označila je dodatno privlačenje kapitala iz banaka, nakon iskustva s narodnom obveznicom u koju je 45 tisuća građana uložilo 1,4 milijarde eura, koliko su uložili građani, premašila sva očekivanja. Tim više jer se ulaganje u trezorski zapis može smatrati komplementarnim ulaganjem u odnosu na oročenu štednju. Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku kraćem od godinu dana, dok su obveznice dugoročni vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku duljem od jedne godine. Prinos se ostvaruje na način da se trezorski zapis kupuje po diskontiranoj vrijednosti (963,95 eura), a po dospijeću ulagač prima nominalnu vrijednost (tisuću eura). Trenutačno najvišu kamatnu stopu na oročenje od tri posto s jednokratnom uplatom na rok od 12 mjeseci nudi Hrvatska poštanska banka. Nešto nižih 2,90 posto nudi državna Croatia banka, a 2,80 posto Agram banka. Lider

11.11. (19:00)

Bez jamca

Kredit u jednoj banci možete uzeti i na bankomatu uz otplatu na 12 mjeseci

Riječ je o POBAcash usluzi Podravske banke koja korisnicima tekućeg računa omogućava podizanje gotovine na bankomatima uz povrat na 3, 6, 9 ili 12 mjesečnih rata bez kamata. Na bilo kojem POBA bankomatu u Hrvatskoj, dakle, potrebno je samo odabrati opciju POBAcash, željeni broj rata (3, 6, 9 ili 12) te podići gotovinu. Na podignuti iznos gotovine ne naplaćuje se kamata, već samo jednokratna naknada koja ovisi o broju rata. Jednokratna naknada naplaćuje se od podignutog iznosa odmah prilikom podizanja gotovine, a ovisi o odabranom broju rata. Danica

09.10. (18:40)

‘Laži i obmane’: Iza 70 posto greenwashinga stoje – banke

02.10. (12:00)

Stavljeni pod kontrolu

Agencije za naplatu dugova neće smjeti telefonski uznemiravati dužnike, koji su dobili i regulatora

Tržište za naplatu dugova vrijedno je oko 700 milijuna eura, piše HRT, ali dosad nije bilo adekvatno regulirano zakonom. I jedna od najvećih novosti svakako je da će Agencije za naplatu potraživanja dužnike moći kontaktirati samo jednom mjesečno te im pritom neće smjeti kontaktirati susjede ili rodbinu. Prava potrošača, odnosno dužnika bi sada trebala biti zaštićenija. Regulator će biti HNB. Za ostala prodana potraživanja, primjerice ona zbog neplaćanja režija, bit će ovlašten financijski inspektorat. Prije prodaje potraživanja, banke će morati ponuditi odgodu plaćanja ili djelomičnu otplatu. Dužnik pritom mora znati kojoj je agenciji dug prodan. Zakon bi trebao stupiti na snagu do kraja godine N1

29.09. (00:00)

Na ovaj članak stavljam bookmark

Što je prešutni minus i tko drži vaš novac

Ako na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (minus). Tada vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja. Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja. Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja. To je minus koji banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Što se tiče mirovinskih fondova, prva dva stupa su obavezna, a uplaćenim novcem upravljaju ovlaštena mirovinska društva. Sve informacije na jednom mjestu donosi tportal.

12.08. (14:00)

Minus je put u plus, rekao bi Edo Maajka

Kako prijeći s prešutnog minusa na dopušteni?

Od prvog travnja velika promjena na bankomatima: Uvode se novi apoeni - Večernji.hr

Hrvatske banke su u srpnju prošle godine s Vladom i Hrvatskom narodnom bankom potpisale Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu te se obvezale zamijeniti prešutno prekoračenje na tekućim računima dopuštenim. Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje korisniku temeljem ugovora o transakcijskom tekućem računu u eurima i ugovora o dopuštenom prekoračenju, a koji prelazi iznos salda na transakcijskom tekućem računu u eurima. Do kraja lipnja građani koji imaju mogućnost prekoračenja na tekućim računima dobili su pismene ponude svojih banaka o zamjeni prešutnog prekoračenja dopuštenim. Rok za prihvat ponude je 12 mjeseci, odnosno, do 30. lipnja iduće godine. Od banke do banke ovisi kako će se ta tranzicija obavljati. Tportal /N1

12.07. (20:00)

Ne vjeruj banci koja laže

Sve češći phishing napadi na banke: Kako prepoznati pokušaj prijevare

Phishing napadi odnose se na lažnu komunikaciju e-mailom, emailom ili SMS-om u kojoj se počinitelj predstavlja kao banka, a ima za cilj prikupiti podatke koji će omogućiti provođenje prijevarnih transakcija.Uglavnom traže PIN, CVV/CVC i slično. Zbog povećanih mobilnih transakcija, mobiteli su postali poželjna meta hakera. Korisnicima se savjetuje da uvijek kupuju u provjerenim online trgovinama; da budu oprezni s promotivnim ponudama koje dolaze e-poštoma, pozivima ili društvenim mrežama; da ne nasjedaju na lažne poruke o dostavi pošiljke, posebno ako su vezane uz oglasnike; da se suzdrže od preuzimanja sumnjivih aplikacije te da razmisle prije nego kliknu na poveznicu… Lider

09.04. (20:00)

Odsad novac pod madrac

Ekonomist koji je predvidio krizu 2008.: Stižu novi problemi s bankama

Opinion: The collapse of the tech bros' Silicon Valley Bank was more amusing than deadly to the U.S. banking system - The Globe and Mail

Bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Raghuram Rajan, koji je predvidio globalnu financijsku krizu prije više od deset godina, upozorio je da će bankarski sustav krenuti prema još većim previranjima nakon spašavanja Silicon Valley Bank i Credit Suissea. Rajan, koji je također bio guverner Reserve Bank of India, kaže da je desetljeće jeftinog novca i poplava likvidnosti iz središnjih banaka izazvalo “ovisnost” i krhkost unutar financijskog sustava dok istodobno odlučujući faktori pooštravaju politiku. Njegovi komentari u skladu su s upozorenjima da su problemi u SVB-u i Credit Suisseu pokazatelji dubljih temeljnih problema u financijskom sustavu. Index

02.04. (15:00)

Nespremni i needucirani za promjene

Zašto banke ne nude fiksne kamate za cijelo vrijeme otplate?

Ulaskom u eurozonu nije nestao samo tečajni rizik već su kreditorima širom otvorena vrata da na međunarodnom tržištu kupuju zaštitne mehanizme od neželjenih promjena kamatnih stopa. U prijevodu, banke mogu ponuditi fiksnu kamatnu stopu na stambeni kredit na cijelih 30 godina i pritom sebe (odnosno svoj portfelj) zaštititi u slučaju da cijena novca na tržištu odstupi (bude bitno niža) od one koju naplaćuju klijentu. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) poručuju da prepreka za fiksiranje kamata za duga dospijeća više nema, no lopticu prebacuju na bankare. U prijevodu, na bankama je upravljanje rizikom, a regulatorov je posao da procijeni rade li to zadovoljavajuće. Poslovni

29.03. (21:00)

"Utjerivači dugova manje su regulirani od kvartovskih kafića"

Banke kažu da nisu odgovorne za ovo što rade utjerivači dugova, no AZOP tvrdi drukčije

TRIS portal – Šibenik – HDZ-ova Vlada RH ne želi zaštiti građane od utjerivača dugova – odbili amandman zeleno-lijeve koalicije

Pritisnuta nizom afera s utjerivačima dugova, od sumnjivih prodaja nekretnina do pozajmica, kupovine stanova te curenja velikog broja osobnih podataka, Hrvatska udruga banaka koja okuplja banke koje posluju u Hrvatskoj izašla je s tezom da banke nisu odgovorne za ono što rade agencije za naplatu potraživanja. “Ne postoji osnova za solidarnu odgovornost banaka i drugih vjerovnika za eventualne propuste novog vjerovnika”, stoji u očitovanju banaka na upit N1 televizije da komentiraju izjavu kako banke prema zakonu snose solidarnu odgovornost za štetu klijentima čije su dugove preprodale agencijama za naplatu potraživanja. No, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) utvrdila je  da su banke utjerivačima dugova dostavljale podatke o klijentima koje nisu smjele davati. Index