Eksplozije u metrou u Sankt Peterburgu - deset mrtvih - Monitor.hr
03.04.2017. (12:46)

Eksplozije u metrou u Sankt Peterburgu – deset mrtvih

Najmanje deset osoba je poginulo u dvama eksplozijama na stanicama podzemne željeznice u Sankt Peterburgu. Eksplozije su se dogodila na stanicama trg Senaja i obližnjoj Tehnološki institut u centru grada. Najmanje 20 osoba je ozlijeđeno. Predsjednik Putin je u gradu, a rekao je da istražuju sve moguće motive, uključujući terorizam. TASS, CBS news


Slične vijesti

18.10. (11:00)

Kad imaš njihovog šefa, boje su ti jedina legalna terapija protiv depresije

Zbog sive boje nema ljubavi: Rusi u borbi protiv depresije i pada nataliteta

Rusija se, unatoč tipičnoj slici sivih sovjetskih zgrada, sve više okreće šarenoj arhitekturi. Monokromna arhitektura naišla je na kritiku stručnjaka i građana jer negativno utječe na orijentaciju, učinkovitost rada, pa čak i natalitet. Arhitekti smatraju da raznobojne fasade i murali, prenoseći ideju veselih dječjih igrališta, pomažu boljem snalaženju u prostoru. Na Dalekom Sjeveru, gdje prevladava crno-bijeli pejzaž, jarke boje su praktički neophodne za borbu protiv depresije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se bojama treba oprezno rukovati te da se često koriste za prikrivanje građevinskih nedostataka. Green

21.09. (22:00)

Kako se posvađati s istim susjedom barem pet puta po stoljeću

Od Katina do Kijeva: poljsko-rusko neprijateljstvo kroz stoljeća

Povijest odnosa Poljske i Rusije obilježena je ratovima, podjelama i prisilnim savezima, od srednjovjekovnih sukoba i Livonskog rata, preko podjele Poljske u 18. stoljeću i rusifikacije u 19., do sovjetske okupacije i dominacije nakon Drugog svjetskog rata. Podijeljena između Hitlera i Staljina, Poljska je doživjela represiju, deportacije i masakr u Katinu, a Crvena armija hladno je promatrala uništenje Varšave 1944. Nakon rata zemlja je pod sovjetskom čizmom ostala bez 40 % teritorija i završila u Varšavskom paktu. Od 1989. jasno bira Zapad, ulazi u NATO i EU. Nakon pada komunizma, nepovjerenje je ostalo, a invazija na Ukrajinu 2022. dodatno je zaoštrila odnose – čak 98 % Poljaka danas negativno gleda na Rusiju. Današnje napetosti, uz ruske provokacije i prijetnje preko Bjelorusije, podsjećaju na dugu povijest neprijateljstva. tportal

13.09. (11:00)

Kad veleposlanik, filozof i političar sjednu za tipkovnicu – Moskva dobije dijagnozu

Božo Kovačević o Rusiji: od Gulaga i Golog otoka do Putinovog rata

Božo Kovačević u knjizi Ruske teme sabire tekstove o ruskoj povijesti i suvremenosti, od Gulaga i Golog otoka do Putinove invazije na Ukrajinu. Analizira paralele represije, vlastito obiteljsko iskustvo, ulogu Zapada i ideološke temelje ruskog imperijalizma. Kovačević rat smatra strateškom pogreškom i zločinom, ali i posljedicom sukoba imperijalnih politika. Knjiga u četiri cjeline prikazuje i globalni kontekst – od NATO-a i plinovoda do budućnosti Rusije – te nudi rijedak spoj osobnog uvida, političke analize i filozofske refleksije. Zdenko Duka za Ideje

16.07. (12:00)

Simptomi koji se javljaju nakon kritike režima

Mnogo je pripadnika ruske elite u zadnje tri godine umrlo na sumnjiv i tajanstven način – razlozi su složeni, ali tipični za Rusiju

Iako zbog zatvorenosti Rusije ne postoji točan i pouzdan broj, prema zapadnim agencijama i ruskim aktivistima više od 75 važnih osoba iz političkih, vojnih i poslovnih krugova Rusije umrlo je pod sumnjivim ili nerazjašnjenim okolnostima od početka rata u Ukrajini. Službena Moskva njihova je stradanja nazivala samoubojstvima, padovima s prozora, slučajnim trovanjima, srčanim udarima ili nasilnim smrtima u obiteljskim tragedijama. Ruski mediji nikada nisu istraživali što stoji iza ovolikog broja smrtnih slučajeva utjecajnih ljudi, a službena Moskva tek bi izrazila sućut i ignorirala upite zapadnih medija. Neki se politolozi slažu kako je malo vjerojatno da se tu radi o nesretnim slučajevima i psihički labilnim ljudima, tim više što se radi o ljudima s tjelohraniteljima, s pristupom najboljoj medicinskoj skrbi i uvjetima zaštite. “Čini se logičnim da ih miče ona ista ruka koja im je i omogućila da postanu bogati, utjecajni ili visoko politički pozicionirani. U Rusiji nelojalnost znači smrt.” N1

13.06. (20:00)

Na njihovu štetu

Ruski gubici u ratu u Ukrajini prešao brojku od milijun ljudi, visoka je to cijena za agresiju

Vrijedi napomenuti da je brojka od milijun procijenjena. Analitičari procjenjuju omjer ranjenih i ubijenih u ruskoj vojsci na otprilike 2,5:1. Ovaj koeficijent znatno je lošiji od standarda vojski NATO-a i svjedoči o niskoj učinkovitosti ruske taktičke medicine. Na temelju toga može se pretpostaviti da broj nenadoknadivih gubitaka, odnosno ubijenih, na strani RF-a iznosi oko 300 tisuća ljudi. Pitanje zašto takvi kolosalni gubici ne dovode do sloma ruskog vojnog stroja zahtijeva uranjanje u njegovu unutarnju kulturu. Istovremeno, kolosalni gubici stvaraju dugoročne izazove za samu Rusku Federaciju, koji nadilaze isključivo vojnu sferu. Riječ je o produbljivanju demografske krize. Gubitak stotina tisuća mladih muškaraca, pretežno radno sposobne dobi, ubrzava smanjenje stanovništva i pojačava rodnu neravnotežu. Index

05.05. (12:00)

Nemoj brate na tu stranu

Starešina: Zašto je objavljen Putinov razgovor s ruskim i srpskim patrijarsima

Je li Porfirije znao da u Kremlju s predsjednikom Putinom i patrijarhom Kirilom zapravo snima promidžbeni spot ‘ruskoga svijeta‘ koji će biti objavljen ne samo kao transkript već i kao video? Irelevantno je i je li Vučić znao ili je tek naslućivao. Važno je da su Putin i Kiril preko Porfirija odlučili javno pokazati čija je Srbija u novome poretku. I važan je trenutak u kojemu su to Putin i Kiril učinili, demonstriravši potpuno jedinstvo ruske države i Ruske pravoslavne crkve. Učinili su to u vrijeme kada rusko-američki razgovori o mirovnome sporazumu u Ukrajini postavljaju šire temelje novoga svjetskog poretka u kojemu Rusija nastoji osigurati svoju ulogu na starim temeljima velikoruske politike.

Kao što je Porfirije obećao, Vučić će 9. svibnja u Moskvu. Jer ne može odbiti. I Milorad Dodik će u Moskvu. Jer nema kamo. A možda se i ne vrati. Jer možda neće imati kamo nakon što su zapadni protektori počeli isključivati Republiku Srpsku s financijskih aparata. Višnja Starešina za Lider

06.04. (09:00)

Ali tamo, za pet godina

Njemački obavještajci: Rusija se priprema za veći rat

Njemački vojni i obavještajni vrh sve glasnije upozorava na trajnu prijetnju iz Rusije, koja do kraja desetljeća planira biti spremna za veliki konvencionalni rat. Iako nema znakova neposredne invazije na NATO, ruske snage bi već sada mogle izvesti ograničenu vojnu akciju. Unatoč sankcijama, ruska ratna industrija raste, a vojska se intenzivno oprema i regrutira. Nijemci očito više ne žele ponoviti pogreške iz prošlosti i sad zvone na uzbunu dok je još struja. DW

30.03. (16:00)

Kad led popusti, pritisak raste

Kina jača prisutnost u Arktiku, dok se led i geopolitika tope

Kina intenzivira svoju prisutnost u Arktiku, koristeći ledolomce i suradnju s Rusijom kako bi osigurala trgovačke i energetske interese. Zbog ubrzanog topljenja leda, otvaraju se nove pomorske rute, uključujući Sjeveroistočni prolaz uz Rusiju, koji bi mogao biti ključan za kineski uvoz plina. SAD i saveznici zabrinuti su zbog geopolitičkih posljedica, dok bogati resursi regije dodatno povećavaju napetosti. Uz sve to, vojna aktivnost Kine i Rusije u regiji raste, čime Arktik postaje novo poprište globalne strateške utakmice. DW

28.03. (08:00)

A baš smo se nadali mirnom desetljeću

Njemačka upozorava: Putin ne misli stati

Njemačka obavještajna služba BND i Bundeswehr upozoravaju da Rusija do kraja desetljeća može biti spremna za veliki rat protiv Zapada. Iako trenutno nema naznaka neposredne agresije na NATO, Moskva sustavno jača vojnu proizvodnju i regrutaciju. Posebno su ugrožene baltičke zemlje, koje Kremlj još vidi kao “izgubljene teritorije”. Njemački analitičari ne žele ponoviti greške iz prošlosti i sada ozbiljno shvaćaju ruske pripreme. Litavska obavještajna služba potvrđuje da Rusija već sada ima kapacitete za ograničeni napad na NATO članice. tportal

26.03. (20:00)

Četvrt stoljeća užasa

Putin od danas vlada Rusijom punih 25 godina: Kako je drugi predsjednik postao diktator

Putin je na vlast došao nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina 1999. godine, službeno osvojivši predsjednički mandat na skorim izborima 26. 3. 2000. godine. Na putu do neospornog autokratskog gospodara Rusije on je postupao strateški – na nekoliko godina je napuštao dužnost predsjednika i preuzimao premijersku funkciju. Ruski politolog Mihail Komin kaže da je Putin u ovih 25 godina stvorio „najizrazitije personaliziranu diktaturu svijeta”. Od početka je imao kao cilj preuređenje demokracije u svoju korist. Njegova sve veća moć počiva na vojnoj prijetnji i represiji. Iako je doživljavao prosvjede i imao političke protivnike, sve ih je uspio suzbiti represijom, a protivnike micao jednog po jednog. Manipulira se i kolektivnim povijesnim sjećanjem, a njegovoj se vladavini ne nazire kraj. DW