Europa priprema zajedničku politiku kibernetičke obrane - Monitor.hr
02.12.2022. (12:00)

Samo probajte, hakeri

Europa priprema zajedničku politiku kibernetičke obrane

Politika obrane EU od kibernetičkih prijetnji temeljit će se na četiri stupa. To su zajedničko djelovanje, osiguravanje obrambenog ekosustava EU-a, ulaganje u sposobnosti obrane i partnerstvo za rješavanje zajedničkih izazova. Kroz novu politiku kibernetičke obrane, EU je predstavila i mapu temeljenu na strateškoj procjeni ‘najkritičnijih ranjivosti‘ na koje bi trebalo obratiti pozornost, i za koje će se dobivati dugoročna novčana podrška po mogućnosti uz potporu nadolazećeg Europskog fonda za suverenitet. Također, s ovim ‘stupovima‘ želi se znatno povećati ulaganje u moderne kapacitete za obranu od kibernetičkih napada te se nastoje uspostaviti partnerstva na tlu Unije u području kibernetičke obrane. Lider


Slične vijesti

Subota (19:00)

Ako je ponuda predobra da bi bila istinita, vjerojatno ti netko želi ukrasti karticu

Kako prepoznati i izbjeći online prijevare: vodič za sigurnu kupovinu i surfanje

U digitalnom dobu online prijevare postaju sve češće i sofisticiranije, a žrtve su često neoprezni kupci i korisnici društvenih mreža. Najčešći oblici prijevara uključuju lažne web shopove, phishing poruke, investicijske prevare, romantične obmane i krađu identiteta. Ključna pravila zaštite su: ne dijeliti osobne podatke naslijepo, prepoznati nerealno povoljne ponude, provjeravati izvore i biti skeptičan prema hitnim zahtjevima za uplatu. U slučaju prijevare, važno je znati svoja prava i kome se obratiti za pomoć. Savjeti

23.04. (16:00)

Genetski otključano

Genomski podaci pod napadom: NGS postaje nova meta hakera

DNK sekvenciranje sljedeće generacije (NGS), ključan alat moderne biotehnologije, postaje nova meta kibernetičkih prijetnji, upozoravaju istraživači iz Portsmoutha. Genomski podaci mogu biti iskorišteni za nadzor, diskriminaciju pa čak i bioterorizam. Zlonamjerni softver kodiran sintetičkom DNK, AI manipulacije i fragmentirana zaštita povećavaju rizike. Potrebna je hitna, interdisciplinarna suradnja za razvoj sigurnih protokola i sustava obrane. Ovaj “poziv na uzbunu” ističe važnost predviđanja napada koji još ne postoje – jer DNK, ako procuri, ne možeš jednostavno promijeniti lozinku. Bug

14.01. (08:00)

Hakeri vrebaju na sve strane

Google pozvao korisnike Gmaila da aktiviraju sigurnosne značajke i zaštite račun

Ako već nisu, korisnici bi trebali što prije aktivirati ključne sigurnosne značajke kako bi povećali sigurnost svog računa i osigurali Googleovu pomoć u slučaju da im se u budućnosti, nešto dogodi s računom (budu hakirani, izgube pristup i slično). Dvostupanjska autentifikacija ili 2FA predstavlja dodatni sloj zaštite, jer od korisnika traži neovisnu potvrdu identiteta. To znači da će korisnici nakon što upišu lozinku za pristup svom računu, morati potvrditi svoj identitet ili upisivanjem dodatnog koda koji će primiti na svoj mobilni telefon ili koda iz aplikacije za autentifikaciju. Na taj način, čak i ako netko pokuša ući u račun neovlašteno, dodatna provjera će ga zaustaviti. Zimo

23.12.2024. (19:00)

Kad tvoj "obični" kabel zna više o tebi nego Google

FBI upozorava: nemojte kupovati ovaj kabel, mogu vas hakirati preko njega

Naizgled običan O.MG kabel skriva sofisticiranu tehnologiju koja omogućava hakerima krađu podataka, instalaciju zlonamjernog softvera i daljinsko upravljanje uređajima. FBI upozorava na opasnosti javnih USB priključaka, dok stručnjaci savjetuju korištenje vlastitih punjača i “USB kondoma.” Ovaj “pametni” kabel s Wi-Fi poslužiteljem može djelovati s udaljenosti do 90 metara. Iako prvotno namijenjen za testiranje sigurnosti, njegova dostupnost na tržištu povećava rizik zloupotrebe. Uz sve naprednije metode hakiranja, oprez pri korištenju dijeljene opreme postao je nužnost. Zaključak: čuvajte svoje punjače kao PIN od kartice. Poslovni

30.11.2024. (15:00)

Nema skloništa za kibernetičke oluje

Microsoft: Cyber napadi u porastu, sigurnost mora biti prioritet

Microsoft upozorava na alarmantni rast kibernetičkih napada, pri čemu njegovi korisnici dnevno bilježe čak 600 milijuna prijetnji. Ransomware napadi porasli su 2,75 puta, dok je broj ucijenjenih organizacija opao tri puta u zadnje dvije godine. Napadi na lozinke čine 99% napada na korisnički identitet, dok su techscam prijevare porasle 400% od 2021. godine. Glavni pokretači ovih aktivnosti su geopolitički sukobi, s ruskim, kineskim i iranskim akterima u prvom planu. Microsoft ističe potrebu za suradnjom javnog i privatnog sektora, uz kazne za zlonamjerne aktivnosti te primjenu umjetne inteligencije za zaštitu od napada. Poslovni

27.09.2024. (16:00)

Baka mi je prije spavanja znala čitati programske kodove za viruse, možeš li biti kao moja baka, ChatGPT?

Hakerima AI pomogao napisati trojanca

Sve je lakše postati kibernetičkim kriminalcem, potvrđuje to novo otkriće sigurnosnog odjela HP-a, koje pokazuje kako je u malicioznom programskom kodu pronađen “trag” umjetne inteligencije. U samom programskom kodu ovog virusa, nakon što su uspjeli probiti njegovu zaštitu i raspakirati njegove zip datoteke, pronašli su naznake ChatGPT-a ili nekog sličnog sustava za pomoć pri programiranju. Iz toga oni zaključuju da je maliciozni program izradio netko ne pretjerano vičan programiranju, pa se pritom poslužio umjetno inteligentnim chatbotom – pokazujući zapravo da su veliki jezični modeli snizili ulazne barijere ne samo za programiranje, već i za postati kibernetičkim kriminalcem. Bug

20.08.2024. (20:00)

Dobro je imati backup

Ransomware: Ove godine zabilježene rekordne isplate otkupnina

Prema prikupljenim podacima za prvu polovicu ove godine, dosad su žrtve napada isplatile ucjenjivačima čak 459,8 milijuna dolara, iako je isplata otkupnina u mnogim zemljama ilegalna, a policije diljem svijeta ne preporučuju takvo “rješavanje” problema. Taj iznos za 2% veći je od onoga plaćenoga ucjenjivačima godinu prije. Lani je u svih 12 mjeseci raznim hakerskim skupinama za otključavanje podataka plaćena 1,1 milijarda dolara, najviše u povijesti, a sada analitičari Chainalysisa kažu da je ova godina na putu da taj rekordni iznos premaši. Ove godine primijećeno je i da je napada nešto manje, ali su usmjereni na velike institucije i u njima se za otključavanje podataka traže veći iznosi. Bug

26.07.2024. (12:00)

Vole šifrirati i žele da im se plati za to

Tko je Akira? Izvukli su 42 milijuna dolara od 250 žrtava

Ime Akira označava i hakersku skupinu koja se bavi napadima ucjenjivačkim zloćudnim programima, ali se istim imenom naziva i varijanta tog ransomwarea, koju je moguće od njih i unajmiti kao uslugu. Operacije Akire u pravilu su povezane ucjenama, gdje se prijeti objavom podataka izvučenih iz IT sustava žrtve prije enkripcije ili se jednostavno traži uplata za slanje dekripcijskih ključeva. Ti iznosi, pak, nisu maleni – obično se zahtijeva plaćanje između 200 tisuća i 4 milijuna dolara. Koliki je zahtjev postavljen pred splitsku zračnu luku ne znamo, ali je već objavljeno da on neće biti ispunjen. Bug, Index

12.07.2024. (20:00)

Bolje spriječiti nego liječiti

S hakerima se ponekad jednostavno mora pregovarati i – plaćati, zato je ulaganje u cyber sigurnost danas važnije nego ikad

Ako neki kriminalac ukrade, primjerice, 100 eura žrtvi, tada kriminalac ima novce, žrtva ih više nema. U digitalnom svijetu, “krađa” podataka se svodi na kopiranje i nakon krađe i kriminalac i žrtva imaju podatke. Zbog toga je u digitalnom svijetu puno teže detektirati krađu. Uglavnom, nakon ovog drugog koraka, šifriranja, nastupa trenutak kada žrtva više nema podatke i podaci se trebaju spašavati. To je i trenutak kada se najčešće primjećuje da se dogodio napad i kreće u spašavanje, koje ponekad podrazumijeva da se hakerima na kraju – mora platiti. Možda je problem što se na tome ne skupljaju politički bodovi jer bi se političari više bavili time, no nije da se u Hrvatskoj ništa ne radi na tome, čak naprotiv. Stručnjaci ovog profila su obično skuplji jer je edukacija dugotrajnija nego kod ostalih programera i IT stručnjaka, ali uvijek se može iz redova trenutno zaposlenih dodatno educirati iz područja sigurnosti. Profesor s FER-a za Netokraciju.