Europski gubitnici ponovo postaju pobjednici - Monitor.hr
29.05.2023. (23:00)

Europsko tkivo je jače nego neki misle

Europski gubitnici ponovo postaju pobjednici

Foreing policy donosi, a Jutarnji prenosi zanimljiv članak o tome kako jučer problematične i zanemarene države izrastaju u lidere.
Jedna od ljepših priča koja ovih dana kruži Bruxellesom jest o tome kako se troše europska sredstva za oporavak od pandemije covida-19. Radi se o otprilike 869 milijardi dolara bespovratnih sredstava… Zanimljivo je da s najvećom lakoćom kroz ovaj sustav provjera prolaze projekti koje predlažu zemlje poput Grčke, Irske i Portugala. Naime, tijekom krize eura, prije više od 10 godina, te su zemlje navikle na to da dobivaju novac u zamjenu za planove reformi… Prema najnovijim gospodarskim prognozama Europske komisije, Cipar, Grčka i Portugal bit će među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a 2023. godine… Emancipacija srednje i istočne Europe još je jedan primjer kako se brzo može promijeniti sudbina zemalja EU-a, mijenjajući time i ravnotežu snaga unutar EU-a. Dobar primjer je Poljska. Prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Poljska je bila marginalizirana u EU-u zbog kršenja vladavine prava. No, nakon ruske invazije, Poljska je praktički preko noći postala prva linija bojišta. Poljska upozorenja o ratobornosti Rusije, koja su zapadni Europljani često smatrali pretjerivanjem, odjednom su se pokazala točnima. Kao rezultat toga, danas se poljskim stavovima pridaje puno veća pažnja. Neki čak tvrde da Poljska već postaje i previše dominantna u raspravama u Bruxellesu… Raste utjecaj Baltika i nordijskih zemalja… Stoga se može zaključiti da je Europa u stalnoj transformaciji. Uz nove izazove, stare se razmirice rješavaju i nastaju nove…


Slične vijesti

06.10. (20:00)

Povratak u budućnost – ovaj put uz ruski plin i mađarski recept

Uspostavljena osovina Prag-Bratislava-Budimpešta promicat će zamisao o dereguliranoj Uniji

U srednjoj Europi među nekadašnjim članicama Varšavskog pakta, raspuštenoga 1991. godine, sve je više onih koje politički i svjetonazorski inkliniraju Moskvi. I dok su to od 1945. godine do početka 1990-ih ove zemlje činile pod prisilom, kao sateliti unutar bivšega sovjetskog bloka, sada na demokratskim višestranačkim izborima u njima pobjeđuju političke stranke i političari koji se dragovoljno zalažu za suradnju, manje ili više otvorenu, s ruskim režimom. Orbanu i Ficu se pridružuje novoizabrani čelnik Češke Andrej Babiš. Neovisno o tome što je Putinova vojna agresija na Ukrajinu u četvrtoj godini trajanja odnijela mnogobrojne ljudske živote, devastirala napadnutu zemlju, u pojedinim članicama Europske unije sve se više osjeća zamor ratom i njegovim posljedicama. Birači, nezadovoljni vladama koje asociraju na europsku birokraciju, glasaju upravo za populističke političare. Orbana čekaju izbori u kojima bi mogao posegnuti za nedemokratskim metodama, a sluti se i povratak Janše u susjednoj Sloveniji koji bi im se rado pridružio. Gdje je tu Hrvatska? Iako nekima djeluje da skrećemo udesno, prije je da ćemo ostati okrenuti Zapadu, smatra Boško Picula za tportal.

03.09. (16:00)

Optimizam raste proporcionalno udaljenosti do arbeita u Njemačkoj

Eurobarometar: Hrvati optimističniji o smjeru zemlje i EU od prosjeka Unije

Prema Eurobarometru, 50 % građana Hrvatske smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, što je znatno više nego početkom godine i iznad prosjeka EU-a. Članstvo u EU korisnim vidi 79 % ispitanika, najviše zbog novih radnih prilika. Najvažnija tema ostaje inflacija i rast troškova života (55 %). Mladi su znatno optimističniji u pogledu životnog standarda od starijih. U budućnost EU-a vjeruje 70 % Hrvata, a većina traži zajednički odgovor država članica na globalne izazove i jaču ulogu Unije u sigurnosti i obrani. Telegram

31.08. (16:00)

Kad ti čep u nosu postane metafora za ekonomiju

EU između čepa i čekića regulacije: naizgled suludi propisi možda ipak štite budućnost

Kritičari tvrde da EU pretjeranom regulacijom usporava inovacije i gubi utrku s SAD-om i Kinom. Primjeri su GDPR, AI Act, GMO i klinička ispitivanja, koji otežavaju razvoj, dok se u SAD-u procesi odvijaju brže i fleksibilnije. No, stručnjaci poput Damira Novotnyja ističu da su pravila nužna za demokraciju i dugoročni razvoj te podsjećaju da EU ipak ima uspješne AI startupe i najjaču farmaceutsku industriju. Problem nije samo u propisima, već i u njihovoj provedbi i političkim stavovima. Previše slobode, kažu, nije recept za prosperitet. Index

03.04. (22:00)

Američki dug na dijeti: jede sve pred sobom

Ekonomski stručnjak o carinama: SAD računa da će oživjeti domaću potražnju, zatvoriti tržište i preživjeti dok drugi ne pokucaju na vrata da bi razgovarali

U ovim trenucima američki javni dug raste i prešao je 121 posto BDP-a, što je više nego što je bio na kraju Drugog svjetskog rata. Ovim tempom SAD bi kroz 20 godina došao do 150 posto BDP-a javnog duga. U toj se situaciji postavlja pitanje udjela dolara u svjetskoj trgovini, koji je u posljednjih dvadesetak godina pao za 15 postotnih bodova. Upitno je dokad bi mogli održavati takav model i dokad bi svijet mogao prihvaćati financiranje tih deficita. Carine su samo jedna od mjera za zatvaranje tog deficita i tu se ne biraju sredstva. Kratkoročno je ovo ‘lose-lose’ pozicija za sve jer dovodi do rasta cijena, zatvaranja tržišta, mogućih pritisaka prema recesiji s inflacijom, ali se zapravo traži resetiranje trgovinskih odnosa i megatrendova koji su prisutni. SAD će vjerojatno tražiti od EU da snizi svoje kriterije i otvori svoje tržište, a to podrazumijeva smanjenje kvalitete kontrole hrane, GMO regulative i slično. Željko Lovrinčević za tportal

20.03. (09:00)

Zajednički dug – put u svijetlu budućnost ili samo skupa epizoda?

EU planira zajedničke obveznice za vojsku – korak prema dubljoj integraciji

Europska komisija predlaže izdavanje zajedničkog duga od 150 milijardi eura za financiranje vojne opreme, što odražava Trumpov pritisak na Europu da preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost. Njemačka, nekada protivnica zajedničkog zaduživanja, sada podržava ideju, mijenjajući dinamiku unutar EU-a. Ova inicijativa mogla bi označiti „Hamiltonov moment“ za Europu, približavajući je fiskalnoj uniji. Međutim, izazovi ostaju, posebno oko prikupljanja sredstava putem poreza, što zahtijeva jednoglasnu podršku članica. tportal

09.02. (09:00)

Europska unija otkrila da novac ne mora bježati preko bare

Nova strategija EU-a: manje birokracije, više kapitala za inovacije

Europska komisija planira olakšati financiranje inovativnih tvrtki kako bi smanjila odljev kapitala i potaknula ulaganja unutar EU-a. Svake godine 300 milijardi eura odlazi na strana tržišta, a novi plan uključuje reformu financijskog sustava, razvoj Europske unije štednje i ulaganja te bolju javnu nabavu. Osnovat će se Europski fond za konkurentnost, koji će financirati projekte iz umjetne inteligencije, svemira, biotehnologije i čistih tehnologija. Cilj je spriječiti europske tvrtke da ovise o američkom ili azijskom kapitalu i osigurati globalnu konkurentnost EU-a. Lider

21.01. (14:00)

I Grenland je postao trendi destinacija

Trump, Arktik i Kina: Nova godina, isti izazovi

Jučerašnja inauguracija Donalda Trumpa donosi nove izazove na svjetskoj političkoj sceni, s obećanjima o okončanju sukoba u Ukrajini i preuzimanju Grenlanda od Danske. U međuvremenu, kineski trgovinski suficit ruši rekorde, a Arktik postaje ključna geopolitička točka zbog otapanja leda i novih trgovačkih ruta. Dok se Europa bori s energetskom krizom, cijene nafte i plina rastu, a američki dolar možda doseže vrhunac. Sve to dok su rezerve plina u Engleskoj na kritičnoj razini, a svijet čeka jasnije smjernice Trumpove administracije. Lider

27.12.2024. (17:00)

Velike glavobolje

Izazovi EU za iduću godinu: Rješavanje globalnih kriza uz vlastiti kaos

  • Pomoć Ukrajini: Osiguranje 18 milijardi eura i nastavak vojne podrške, osobito ako Trump smanji američke doprinose
  • Jačanje obrane: Uspostava koordinacije u naoružanju i nabavi među članicama, ali bez europske vojske
  • Upravljanje dugovima: Financiranje obrane, zelenih investicija i obnove kriznih regija s već preopterećenim proračunima
  • Sprječavanje trgovinskog rata: Održavanje ekonomskih odnosa sa SAD-om i Kinom usprkos prijetnjama kaznenih tarifa
  • Očuvanje jedinstva: Nadilaženje nacionalizama i političke slabosti unutar članica kako bi EU funkcionirala

DW

13.12.2024. (20:00)

Malo manje tog turizma, molim

Izazovi 21. stoljeća zahtijevaju fleksibilnu i inovativnu strategiju

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider