Konzumacija ribe dosegla je rekordnih 20.2 kilograma po osobi u odnosu na devet kilograma 1961. i očekuje se da će i dalje rasti. 151 milijun tona ribe se pojede. 60 milijuna ljudi se bavi ribarstvom i koriste 4,6 milijuna brodova od toga daleko najviše u Aziji (3/4). Najizlovljenije područje je Mediteran i Crno more. Ovdje je sažetak FAO-a, a ovdje kompletno izvješće za 2018 ([pdf] 210 stranica).
Ribarima u Hrvatskoj ribarstvo je većinom jedini izvor prihoda. Njihov radni dan traje i do 18 sati! Stotinama kilometara od njihove koćarice koja rovari morsko dno, aktivisti traže njihovu zabranu. Tvrde da ribarstvo ni na koji način ne može biti održivo, a opcija čak nije ni riba iz uzgoja. S treće pak strane, država nudi novac u zamjenu za prestanak bavljenja ovim zanimanjem i smanjenje brodova. Aktivisti tvrde da su koćarice kao podvodni buldožeri koji uništavaju morski ekosustav. Izlovljava se riba, ali se ekosustav ne uništava baš toliko. Iako, bilo bi bolje da se uvede više lovostaja, malo više puta godišnje, kako bi se riba mogla obnoviti. Da je održiv ribolov, je, riba se mrijesti svake godine isto, a zbog lovostaja se fond i obnavlja. Green
Ante Gotovina se širi: Kako je izgradio tvrtku od vrijednu 96 milijuna kuna
Nestaje srdele i inćuna, Hrvatskoj prijeti moratorij i do dvije godine
Hrvatska proizvodnja ribe u laganom je porastu i sada se proizvodi 17 tisuća tona, od čega se čak 70% izvozi, najviše u Italiju. Proizvodi se i 4800 tona slatkovodne ribe, no to je tek trećina predratnih kapaciteta. A izvoziti bismo mogli i sve, zbog velikih potreba tržišta EU-a, gdje se proizvodi tek 35% za vlastite potrebe, dok se ostatak uvozi iz trećih zemalja. Prosječan građanin EU-a pojede 20 kilograma ribe godišnje, a Hrvat samo 9 kilograma, što bi se moglo povećati smanjenjem PDV-a na svježu ribu te uvođenjem u prehranu u vrtićima i školama. Večernji.hr
Čak 93 posto do sad znanstveno procijenjenih ribljih fondova i vrsta u različitim dijelovima Mediterana prekomjerno se iskorištava, što ugrožava i egzistenciju oko 300 tisuća ribara u mediteranskim zemljama EU-a, rekao je Karmenu Vella, povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo. Najavio je i novu strategiju ribarstva za Mediteran, s ciljem zaštite sve ugroženijih ribljih vrsta ali i radnih mjesta europskih ribara na Sredozemnom moru. Europa.eu, Novi list,
"Zabrana izlova srdele bila bi pogubna za hrvatsko ribarstvo… Hrvatska jedina u EU daje potpore za plavu ribu iako ih ribari nisu tražili, pa je proteklih godina izlov enormno skočio"
Ukinuli mali ribolov: 10.000 ribara ostalo je bez dozvola