Filmski kritičari Jutarnjeg: 'Akademijine nagrade sve više gube na ozbiljnosti' - Monitor.hr
23.02.2019. (22:30)

Što sve ne valja s ovogodišnjom dodjelom?

Filmski kritičari Jutarnjeg: ‘Akademijine nagrade sve više gube na ozbiljnosti’

Ovogodišnju dodjelu Oscara komentirali su i filmski kritičari Jutarnjeg. U nominacijama muških glumaca dominiraju imitatorske glumačke uloge, što smeta Jurici Pavičiću; ignoriranje ‘Prvog čovjeka‘ u važnijim kategorijama je najveći previd, ako ne i nepravda- smatra Marko Njegić, a Nenad Polimac ističe kako se organizatori tijekom cijele godine nisu baš proslavili i predviđa im slabu gledanost. Svi se slažu da će ‘Roma’ dobiti glavnu nagradu. Jutarnji


Slične vijesti

Nedjelja (11:00)

Više Velog mista uz manje turista

Pavičić: Pohvala turizmu 60%. Je li to mjera da turizam postoji, a da usput ne sprži sav ostali život?

I kad čovjek sve to gleda i promisli, najednom dođe do neobičnog, iznenađujućeg zaključka. Naime – lijep je taj jadranski turizam od 60%. Lijep toliko da se čovjek u nekom trenutku zapita: pa dobro, pobogu, je li možda to stvarno naša mjera? Je li tih 60% točno onoliko koliko mi turizma možemo izdržati? Je li to onoliko turizma koliko mogu izdržati naša smetlišta, naše kanalizacije, naša trajektna pristaništa, naše kalete, parkinzi, uvale, crne jame, trafo-stanice, sidrišta i murinzi? Je li to – na koncu – mjera koliko turizma mogu izdržati naši domoroci? Je li tih 60% ona čarobne mjera – tajna alkemijska formula – da turizam postoji, a da usput ne sprži sav ostali okolni život, svu ostalu ekonomiju, svu ostalu kulturu? Komentira Jurica Pavičić za Jutarnji list

03.08. (17:00)

Reformator britanskog filma

Pavičić: Život i opus Alana Parkera: Hitmejker kojeg je publika voljela više od kritike

U okviru nove blairovske agende “Cool Britannije”, Parker je pokušao navesti britanske autore da se odmaknu od sivih realističkih drama i da pokušaju gađati globalno tržište. Teško je reći kolika je tu njegova zasluga, no njegovo vodstvo zbiva se u periodu kad će Britanija svijet zapljusnuti nizom atraktivnim hitova poput “Full Monty”, “Billy Elliot”, “Dnevnik Bridget Jones”, “28 dana poslije”, “Chicken Run”… Parker je za rad u UK Councilu dobio titulu lorda, a kad su konzervativci 2010. ukinuli ustanovu, bio je ogorčen. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

02.08. (23:00)

Dobra književna priča

Izašla nova zbirka priča “Skupljač snova” Jurice Pavičića

Pavičić ovdje iznova otkriva karakter pažljivog promatrača, ali i nevjerojatno vještog pisca koji pred očima čitatelja riječima doslovno ocrtava cijele filmove. Takoiz njegovih priča mirišu ružmanim i smilje, ali i skorena krv na ratnim ranama, čuju se zrikavci, ali i fijuk granata… dok njegovi junaci očajnički pokušavaju razriješiti sudbine iz kojih zapravo nema bijega. I ono najvažnije, čini se kao da svatko od nas osobno poznaje njegove junake. Čak i nije potrebno vuči porijeklo iz Dalmacije, pa da možemo reći, kako je njegov Srđan baš ‘pljuniti’ lik kojeg smo nekada poznavali. Večernji list

02.08. (19:00)

Urbani seljačluk

Pavičić: Država može biti ‘slučajna‘, ali grad je civilizacija. Zato Hrvatskoj gradovi ne polaze od ruke

U Hrvatskoj ćete naći čak i gradove srednje veličine koji imaju razvojnu viziju, kontinuitet projekata i brižni odnos prema prostoru: jedan od njih je, recimo, Šibenik. Ali, čim u Republici Hrvatskoj grad dovoljno naraste, on postaje neupravljivi moloh. Čim hrvatski grad preraste razmjere ubavog Twin Peaksa, na djelu se pojavi konstelacija fatalnih faktora koja će taj grad odvesti u metež. Pri tom je ta konstelacija faktora spoj “lokalne” kulture i “globalne” ideologije. Ona je dijelom rezultat klijentističko-nepotističkog obrasca ponašanja, a s druge strane tvrdo-liberalnog prijezira prema strategiji i planiranju. Komentira Jurica Pavičić za Jutarnji list

01.08. (11:00)

Simbioza glazbe i filma

Pavičić: Turković ruši mit o filmskoj glazbi kao nevidljivoj pratilji priče, glume i režije

Ovih dana pojavila se jedna knjiga kojoj je intencija razmišljanje o filmskoj glazbi: istražiti čemu ona služi, te – ako služi – kako to čini. Knjizi o kojoj je riječ naslov je “Rasprava o popratnoj filmskoj glazbi”, a autor joj je doajen hrvatske filmske teorije i umirovljeni profesor zagrebačke ADU Hrvoje Turković. Turković tezu o “neprimjetnosti” glazbe izrijekom naziva – mitom. Piše da je riječ o površnom poopćavanju iza kojeg stoji neusporedivo složenija praksa, praksa u kojoj je muzika katkad neprimjetna, katkad jako primjetna, a dijalektika te primjetnosti rezultat je složene igre u kojoj “pleše” sama muzika, sadržaj samog prizora, te – naravno – gledatelj. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

27.07. (01:30)

Kožna sjedala

Jurica Pavičić: U Jugoslaviji Hrvatsku su gulili, sad Hrvatska guli EU

Ono što je zajedničko Jugoslaviji osamdesetih i Uniji danas jest dubinsko osjećanje da tu svatko svakom guli kožu. Jedni se žale da su pregaženi tuđim proizvodima, drugi da im je okupirana prodajna mreža, treći kukaju na nedostatak solidarnosti “štedljivih”, četvrti se žale da nerazvijeni od njih žive kao pijavice – piše Jurica Pavičić o sličnostima ex-Yu i EU, pri čemu je Hrvatska promijenila ulogu – do konca 80-ih mi smo bili Sjever i mi smo bili “škrci”. A sad smo – hvala na pitanju – mi Jug i mi smo rasipne niškoristi.

24.07. (23:30)

Što gledati za vikend

Kako je Netflix pisca bestselera preoteo Hollywoodu i napravio dobar posao s Poljacima

Serija ‘Šume’ može se gledati na Netflixu od lipnja, a temelji se na romanu američkog bestseler američkog pisca Harlana Cobena. Unatoč američkom DNK, ta je serija po jeziku, ambijentu i povijesnom kontekstu poljska, odlično je glumljena, snimljena i režirana, a može se usporediti s najboljim sezonama serije ‘True Detective’, piše Jurica Pavičić.

19.07. (14:30)

Đavli na Sveučilištu u Zagrebu

Pavičić: Problem Sveučilišta u Zagrebu nije Boras. Problem su šutljivi glasači, ta ‘fina gospoda‘…

Problem su oni koji djelom ili propustom podupiru taj anticivilizacijski status quo, a čine to – cinično i bez iluzija – zato što im nešto od Gazde treba. Zato što su zahvalni. Zato što su dobili ili će dobiti novu zgradu, popravak krova, koeficijent, mjesto za novaka, projekt, sredstva za knjigu ili znanstveno putovanje. Stoga problem nije Boras. Problem su oni. Oni koji su šutnjom i glasačkom krotkošću pretvorili zagrebačko sveučilište u sivi dom bez kriterija, igralište za sedlare, klijentistički punkt za dilanje lažnih ekspertiza i za perpetuiranje konfabuliranih biografija. Problem su oni kojima je ovako, jebiga, dobro. Jer, ne takvima ne smije biti dobro. Ovo se društvo treba potruditi da takvima ne bude dobro. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

12.07. (11:00)

U pohvalu bestrašća

Pavičić: Kad čovjek gleda Plenkovića, na um mu ne padaju ni Tuđman ni Sanader, već jedan drugi političar

Tijekom tri desetljeća demokracije večeri nakon parlamentarnih izbora obično su bile večeri vrućih glava. Veliki Dedramatizator Andrej Plenković do kraja uspio u svojoj dedramatizatorskoj misiji. Najveći Politički Apaurin Hrvatske uspio je do kraja apaurinizirati političku scenu, isisavši iz nje zadnji srh strasti, pa čak i elementarnu emociju… Nije stoga čudo što ovih dana frcaju medijske usporedbe pa politički komentatori Plenkovića uspoređuju s Tuđmanom (po kontinuitetu vladanja) ili sa Sanaderom (po izbornom uspjehu i zapadnoj usmjerenosti). No, kad čovjek gleda politički uspon, tehniku vladanja i stil Andreja Plenkovića, na um mu pada jedan drugi političar koji je obilježio hrvatsko 20. stoljeće. A taj političar nije ni Tuđman, ni Sanader, ni Tito, ni Hebrang, ni Maček. Taj je političar – Vladimir Bakarić – piše Jurica Pavičić za Jutarnji.

05.07. (15:30)

90s of shame

Jurica Pavičić: Što smo mi to radili devedesetih?

Što smo radili kad su nam pred očima nestajala industrija, tehnologija, urbanizam i planski razvoj, sekularizam i zdravstvena prevencija, sve te brižljivo njegovane biljčice moderniteta? Čime smo bili zauzeti? Kako se nitko, baš nitko nije pobunio? – pita se i pokušava objasniti Jurica Pavičić nakon što je pročitao zbornik radova ‘Devedesete – kratki rezovi’.