Finska tajna za sreću u 7 točaka, a ključno je prvih 30 minuta u danu - Monitor.hr
19.04.2021. (23:00)

Eto, tako je lako

Finska tajna za sreću u 7 točaka, a ključno je prvih 30 minuta u danu

Finci imaju recept po kojem 30 minuta nakon buđenja oblikuje dan, stoga se trude uvijek napraviti da on započne dobro i bez nervoze. Ovo su neke njihove navike:

  1. Započni dan kako treba: Popij čašu tople vode ili čaja te izađi na zrak na šetnju.
  2. Iskusi hladnu vodu: Hladna voda ima terapeutske moći, daje organizmu energiju, snagu i razbuđuje ga.
  3. Napravi listu zahvalnosti: Umjesto fokusiranja na ono što je bilo loše, dobro je razmišljati o pozitivnim stvarima u danu i na njima biti zahvalan.
  4. Radi vježbe disanja: Disanje je najčešće nesvjesna radnja, no ono ima ogroman utjecaja na naše tijelo.
  5. Svjesno odluči ne brinuti se: Brinuti samo o stvarima na koje možemo utjecati ili ih promijeniti, a neke vanjske okolnosti koje su van naše kontrole treba udaljiti od sebe
  6. Poveži se s prirodom: Budi u prirodi, šeći među drvećem, proučavaj ptice, biljke, nebo… to  ima odličan učinak i na zdravlje i na psihu.
  7. Kad god možeš napravi nešto: Bilo to košnja trave, jednostavan kolač, pranje posteljine, izrada crteža…

Slične vijesti

26.10. (20:00)

Sami svoje bolje polovice

Jedanaestogodišnje istraživanje srušilo mit: Ljudi koji dugo nemaju partnera jednako su sretni i zadovoljni životom

Čak 90 % sudionika istraživanja Sveučilišta u Torontu iskazalo je visoku razinu ukupnog zadovoljstva životom, neovisno o dobi. Iako su želja za vezom i zadovoljstvo seksualnim životom varirali – pri čemu su obrazovaniji češće bili nezadovoljniji intimnim životom – opća sreća ostala je iznimno stabilna. Ključnu ulogu u doživljaju samačkog života imaju osobine ličnosti; emocionalno stabilnije i ekstrovertnije osobe znatno lakše uživaju u solo statusu, dok želja za ljubavlju ne umanjuje njihovo svakodnevno zadovoljstvo. Index

16.10. (22:00)

Budi sam svoja amajlija

Otvoreni um privlači sreću: Kako možemo sami utjecati na svoju sudbinu

Sreća nije samo slučajnost, već stav prema životu. Osobe koje sebe smatraju sretnima otvorene su za nove prilike, uočavaju neočekivane šanse i lakše svladavaju prepreke. S druge strane, oni koji vjeruju da ih sreća ne prati često sami stvaraju negativna proročanstva koja se ostvaruju. Psihološka istraživanja i primjeri iz povijesti pokazuju da otvorenost prema riziku, uočavanje mogućnosti i optimizam stvaraju začarani krug pozitivnih ishoda. Sretni ljudi naprosto očekuju da će im se dobre stvari dogoditi, zbog čega lakše i primjećuju dobre prilike koje im se pružaju. Psychology Today

26.05. (23:00)

Bog ima plan. Excel tablica također

Jesu li religiozni ljudi sretniji? Da, ali samo ako vjeruju da su svijetu prijeko potrebni

Dugogodišnja istraživanja potvrđuju da su religiozni ljudi u prosjeku sretniji, no znanstvenici s projekta Penn Primals otkrili su točan razlog. Ključ nije u zajednici ili doktrini, već u specifičnom vjerovanju da “svijet treba baš njih” – ideji da je svemir golemi puzzle u kojem oni čine jedinstven, nezamjenjiv dio. Kada se ovaj osjećaj osobne svrhe kontrolira, sama religioznost gubi utjecaj na sreću. Srećom za ateiste, ovaj mentalni sklop nije rezerviran za vjernike; osjećaj važnosti može se izgraditi kroz roditeljstvo, volontiranje ili brigu o drugima, što svima otvara put prema sretnijem životu. Psychology Today

13.04. (14:00)

Višak sivih stanica, manjak crnih misli

Mit o sretnim neznalicama: Inteligentniji ljudi su zapravo zadovoljniji životom

Iako popularna kultura slavi “blaženo neznanje”, znanstvena istraživanja pobijaju stereotip o nesretnim genijalcima. Analize pokazuju da je viša inteligencija povezana s većim subjektivnim osjećajem dobrobiti (well-beinga). Hrvatski psiholog Denis Bratko ističe da veza nije izravna, već posredna: inteligentniji ljudi u prosjeku imaju bolji socioekonomski status, zdravije navike i duži životni vijek, što izravno pridonosi sreći. Studije potvrđuju da niži IQ često korelira s manje sreće zbog težih životnih okolnosti, dok stereotip o “tužnom mudracu” služi tek kao psihološka obrambena racionalizacija. Index

18.12.2025. (15:00)

I imati i biti

Finska i u 2025. opet najsretnija zemlja svijeta. Hrvatska je na 72. mjestu

Ali kako mjeriti sreću? Jan Delhey, profesor sociologije iz Magdeburga, razvio je jednadžbu na kojoj se temelji individualna sreća: imati + voljeti + biti = sreća. Pod pojmom ‘imati’ podrazumijeva materijalne stvari, poput prihoda ili imovine. Kategorija ‘voljeti’ obuhvaća sve društvene odnose, primjerice one s obitelji ili prijateljima. ‘Biti’ uključuje pitanje pronalazi li netko smisao u svom životu, oblikuje li ga aktivno i kakve povratne informacije dobiva iz svoje okoline… “Sreća se može trenirati. Pozitivne misli mijenjaju mozak toliko duboko da on, u osnovi, počinje funkcionirati na sretniji način. Fascinantno je vidjeti kako pozitivne misli mogu neuroplastično oblikovati mozak. No, kao što je pokazalo i jedno istraživanje, potrebno je ustrajati, baš kao i kod svakog treninga. U protivnom učinak brzo nestaje…” Tagesschau / Tportal

30.10.2025. (14:00)

Sreća ne dolazi s bonusom

Sahil Bloom redefinira bogatstvo: pet stvari koje novac ne može kupiti

U knjizi The 5 Types of Wealth, Sahil Bloom raskida s iluzijom da su novac, status i materijalni uspjeh mjera sreće. Nakon što je ostvario sve što je smatrao ciljem, shvatio je da mu nedostaje smisao – pa je počeo proučavati što doista čini “bogat život”. Bloom razlikuje pet oblika bogatstva: vrijeme (sloboda raspolaganja vlastitim danima), odnose (bliskost i zajednicu), mentalno zdravlje (znatiželju i svrhu), fizičko zdravlje (tijelo kao dom za cijeli život) i financije (sigurnost, ne gomilanje). Njegova poruka je jednostavna: prestani juriti “više” i počni stvarati “dovoljno” – po vlastitoj mjeri. CNBC

11.10.2025. (18:00)

Zadovoljni, ali na rubu živaca

Nacionalno mjerenje raspoloženja: Hrvati sve sretniji, ali i sve iscrpljeniji

Nacionalno mjerenje raspoloženja Hrvatske psihološke komore otkriva paradoks: građani su uglavnom zadovoljni životom, ali emocionalno iscrpljeni. Četvrtina ima povišene razine stresa, a trećina rijetko osjeća socijalnu podršku. Najranjiviji su mladi i žene, dok su zaposleni u vezama otporniji. Iako 84 posto povremeno osjeća tugu, a trećina se teško nosi s problemima, opće zadovoljstvo lagano raste. Komora poziva građane da se uključe u akciju “Dobar dan, kako ste?” i da brigu o mentalnom zdravlju uključe u svakodnevicu. Klikaj

13.07.2025. (01:00)

Umirovljenici tuguju, mladi se smiju – osim ako žive s roditeljima

Zašto su Hrvati sve sretniji (osim kad stignu računi)?

U većini zemalja stariji su zadovoljniji životom od mladih, no Hrvatska je iznimka – mladi su i dalje sretniji. Psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan objašnjava da je glavni razlog ekonomska sigurnost: stariji su izloženiji siromaštvu. Unatoč tome, opće zadovoljstvo raste, zahvaljujući niskoj nezaposlenosti i boljoj ekonomskoj situaciji. No, ključ sreće, posebno kod starijih, ipak su – prijatelji. Dakle, tko vas usrećuje? Prijatelji, a ne penzija. tportal

12.05.2025. (20:00)

Tko pjeva, zlo ne misli — osim ako je nezaposlen, sam i bez diplome

Zašto je Indonezija sretnija od Švedske (barem na papiru)

Nova studija objavljena u Nature Mental Health otkriva da ispunjeniji život imaju zaposleni, vjenčani i oni koji redovito odlaze na vjerske obrede. Indeks „flourishinga“ pokazuje značajne razlike među zemljama – Indonezija je prva, dok Skandinavci više ne vode. Sretno djetinjstvo, zdravlje i financijska sigurnost ključni su faktori. Iznenađujuće, mlađe generacije su manje zadovoljne nego starije, a teško djetinjstvo ostavlja dugotrajne posljedice. Iako je istraživanje opsežno, ne nudi jasna objašnjenja – osim možda da je sreća stvar konteksta, a ponekad i navike. DW

08.12.2024. (14:00)

Idemo na sjever

Finska je već sedmu godinu zaredom prva na svjetskoj rang-listi najsretnijih zemalja

Raskošna priroda, duga oštra zima, polarna svjetlost i saune. Koji je recept za sretan narod pokušali su doznati iz DW-a. Finska ambasadorica sreće tvrdi kako za sreću nas ne smije biti briga što drugi misle, da radimo ono što nas zanima, a važno je biti aktivan cijeli život, što društveno, što rekreativno. Finska je poznata kao zemlja uređenih institucija, stabilnog socijalnog sustava, pristojnih plaća, malo je korupcije, a puno građanskih sloboda. Ljudi tamo imaju veliko povjerenje u vladu i državne institucije. Možda je ključ sreće u mentalitetu, koji i sami građani opisuju kao vrlo ustrajnom u svojim naumima, hrabrosti poput vozača Formule Mike Hakkinena koji je jednom rekao kako treba imati hrabrosti ući u zavoj u punoj brzini, pritom vjerujući kako će sve završiti dobro.