Frontex: Čeka nas migrantski val kao 2015. - Monitor.hr
03.03.2020. (07:30)

Recep Migrantogan

Frontex: Čeka nas migrantski val kao 2015.

Bit će teško zaustaviti veliku količinu ljudi koji su se zaputili prema Europi – stoji u izvještaju europske granične agencije, koja predviđa da će sljedećih dana pritisak samo rasti, piše Die Welt (prenosi Index). Situacija je toliko izmaknula kontroli da Frontex predviđa kako izbjeglice neće zaustaviti ni intervencija turskih vlasti ako odluče ponovno zatvoriti granicu prema Grčkoj. Turska je granice otvorila kako bi pritisnula EU i članice NATO-a za podršku svoje vojne operacije u Siriji.


Slične vijesti

26.07. (15:00)

"Rusija propada i želi povući svijet sa sobom"

Ukrajinska redateljica Alina Gorlova: Ne vjerujem da ćemo ikada živjeti u svijetu bez rata

Nakon bijega od rata u Siriji, sudbina je porodicu Suleyman odvela u različite dijelove Evrope – Lazgin je s porodicom dom našao u Lisičansku, rodnom gradu svoje supruge na istoku Ukrajine. No njihova sreća i život u miru bili su kratkog vijeka, jer su se nedugo zatim ponovo našli usred oružanog sukoba, ovog puta u Ukrajini. Njihova životna priča, koja je nakon invazije koju je Rusija 24. februara pokrenula na Ukrajinu dodatno dobila na značaju, a koju je filmskom kamerom dokumentovala ukrajinska autorica Alina Gorlova, odličan je pokazatelj surovosti, pogubnosti i apsurdnosti rata. U razgovoru za Al Jazeeru, Gorlova govori o svom dokumentarnom filmu “Ova kiša nikad neće stati”, ratu u Ukrajini i ulozi i važnosti koju umjetnost ima u ratnim okolnostima. Aljazeera

28.06. (23:00)

„Nisam imao djetinjstvo, potratio sam ga na putu da spasim život"

Dokumentarni film o izbjeglicama “Igra sjenki” je figurativna pljuska licemjerju Europske unije

Tinejdžeri koji su pobjegli iz ratom razorenih zemalja i danas svakodnevno pokušavaju prijeći europske granice u potrazi za zaštitom i boljim životom. Putuju kroz svijet sjena: svijet minskih polja, divljih životinja, brzih rijeka, krijumčara i graničara. „Igra“ je gorki, ironičan izraz za prelazak granica koji je postao uobičajen među mladim izbjeglicama, mahom dječacima. Riskirajući život, kreću na putovanje koje često traje mjesecima ili  godinama. Putem nasilno odrastaju, preskačući djetinjstvo. (…) SK je nedavno održao govor u Europskom parlamentu: “Najvažnije mi je bilo da tamo kažem kako su donijeli odluku da zaštite djecu koja bježe iz Ukrajine, a ja sam isto bio dijete kada sam bježao iz svoje zemlje, no mene nisu zaštitili. I dalje vjerujem da im je moguće da zaštite djecu koja sada prolaze ono što sam ja prolazio, ali oni to ne čine. Bijelu djecu štite, ali ne i onu iz Afganistana, Sirije, ne štite Kurde, djecu iz Afrike. Djeci iz Europe je lako. EU ima moć da zaštiti svu djecu pa sam im rekao da to učine. Jer nisu samo Ukrajinci ljudi, nego smo i mi“. Lupiga

 

 

10.03. (08:14)

Sve izbjeglice (ni)su iste

Žižek: Što znači braniti Evropu?

Nakon ruskog napada na Ukrajinu slovenačka je vlada smjesta obznanila da je Slovenija spremna prihvatiti više hiljada ukrajinskih izbjeglica. Kao slovenski građanin nisam se osjetio samo ponosnim, nego i osramoćenim. Naposljetku, kada je Afganistan potpao pod talibane prije šest mjeseci, ta je ista vlada odbila afganistanske izbjeglice s obrazloženjem da bi morali ostati u svojoj državi i boriti se. Prije nekoliko mjeseci, kad je na hiljade izbjeglica, a većinom su bili irački Kurdi, pokušalo pobjeći u Poljsku iz Bjelorusije, slovenačka je vlada, uz tvrdnju da je Evropa napadnuta, Poljskoj ponudila vojnu pomoć kako bi je poduprla u sramotnim nastojanjima da izbjeglicama spriječi ulazak u državu – piše Slavoj Žižek za Project Syndicate, prijevod Peščanik.

08.01. (08:00)

Osuđen na hotel

Đoković plače kako je zatočen u hotelu jedan dan. Ovaj Iračanin je tamo 9 godina

Dok Đoković čeka odgovor na žalbu na negativan odgovor na zahtjev za azil u Australiji te odluku o deportaciji, mediji su otkrili ovog mladića. On je iz Iraka tamo stigao s 15 godina i još uvijek čeka na red. Bijeg iz Iraka organizirala je njegova obitelj s nadom da će u Australiji započeti novi život. Za razliku od Đokovića, njemu nije dopušteno da napusti hotel. Veliku većinu dana provodi u sobi, a čak i kad izađe iz nje, Đokovića ne može vidjeti zbog mjera i čuvara koji se nalaze na svakom katu hotela. Sve sam stariji i stvarno je tužno što je moja mladost, moje tinejdžersko vrijeme izgubljeno. Ne želim otići odavde kao sredovječni čovjek. Index

23.11.2021. (11:00)

Zakon iznad čovjeka

Kao u doba Hitlera: Europa opravdava smrt djece

Politika Europske unije i Hrvatske prema izbjeglicama naprosto je duboko nehumana, bešćutna i protivna samoj ideji Europske unije. S takvom izbjegličkom politikom, EU je izgubila smisao postojanja: što će nam Europa čiji političari, ne trepnuvši okom, tvrde da je smrt tisuća ljudi na njezinim granicama uvjet mira, stabilnosti i ljudskih prava unutar Europe? Što će nam Europa u kojoj se ministri, privatno osjećajni očevi i djedovi, javno pretvaraju o opravdavatelje pogibija djece? Jer kada država počne opravdavati smrt – bilo čiju smrt – put najgoremu je otvoren. A današnja Europa ne samo da je počela opravdavati smrt – “Dok se ovo pitanje ne riješi na razini EU, nitko ne može isključiti da se ne može dogoditi incident”, formulirat će to ministar Božinović – nego je s njom počela i računati. Ukalkulirala ju je u svoju politiku – a otpora praktični nema. Al Jazeera

14.10.2021. (10:00)

Pravo na skitnju

Ante Tomić: Čudnovata je uznemirenost naših građana oko arapskih izbjeglica…

Tko god makar i nakratko prođe našim gradovima i selima, našim ulicama, perivojima, šetalištima, plažama, rivama, kolodvorima i tržnicama, opazit će da se narod ovdje često i rado skiće bez ikakvog smisla. Hrvatice i Hrvati veći dio svoga života ne znaju ni otkud su krenuli ni kamo su se uputili. Naš je nacionalni sport opušteno lutati, glavinjati, tumarati, šalabazati između kafića i kladionica, između frizeraja i dućana, ulicama blistavim od kiše, sjenovitim stazama oko jezera sa šašom i divljim patkama, ispod tamarisa uz šumno more. I nema u tome ništa loše. Dapače, besmisleno je skitanje ugodna, zdrava i intelektualno poticajna aktivnost koju je čak i veliki Aristotel preporučivao svojim učenicima. Gdje bismo uostalom došli da to netko pokuša ograničiti? Zamislite samo da policajac penzionerku na ulici prepadne pitanjem: ‘Gdje ste vi, gospođo, pošli?’, a žena se zarumeni, smete i zamuca: ‘Pa, nigdje posebno, nego onako, lijep je dan…’ ‘O, pa ne može tako’, prekine je čuvar reda strogo, ‘ako nemate nikakvog posla, kifeli kući!’ – piše Ante Tomić. Slobodna

26.08.2021. (19:30)

Na strani Dodika i Orbana...

Klauški: Kome treba Domovinski pokret kada imamo Plenkovićev HDZ?

Plenković se promovira kao najvjerniji lučonoša briselske politike, a problemi opet kulminiraju na pitanjima afganistanskih izbjeglica. I dok je očekivano, pa i logično, da se uz Orbanovu i Janšinu politiku svrstavaju njihovi ideološki sljedbenici iz Domovinskog pokreta, službeno svrstavanje Hrvatske uz Mađarsku, a ne uz Bruxelles, ponovno otvara pitanje kakvu politiku Plenković vodi i zašto je dozvolio da se Hrvatska postavi u poziciju Orbanova i Janšina taoca, kao i Dodikova prijatelja – piše Tomislav Klauški. 24sata

13.07.2021. (15:00)

U limbu birokracije

Izbjeglice i pravo na obrazovanje: Integracija počinje učenjem

Broj osoba koje su zbog progona, sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava bile prisiljene napustiti svoje domove u prošloj godini povećao se na oko 82,4 milijuna. Dug i opasan put do zemlje u kojoj uspiju ostvariti azil, pushbackovi na granicama, boravak u kampovima u kojima se živi u oskudnim okolnostima i mnoštvo drugih nesretnih okolnosti pogubno djeluju na njihovo fizičko, ali i psihičko zdravlje. Pri tom su posebno pogođena djeca i mladi, koji prema najnovijim podacima UN-a čine čak 42 % migrantske populacije. Za ovu ranjivu skupinu mogućnost obrazovanja nije samo osnovno ljudsko pravo, već i način ostvarivanja osobne autonomije u nepoznatoj zemlji: uz ovladavanje praktičnim vještinama vrijednima na tržištu rada, obrazovanje izbjeglicama olakšava i kreiranje socijalnih veza, učenje kulture i kulturnih obrazaca, jezika te ih psihički osnažuje pružajući im nadu. Ili bi tako trebalo biti. Analitičan tekst donosi Kulturpunkt.

17.05.2021. (15:30)

Civili kao živi zid

Gaza: Na pomolu humanitarna kriza

Civilno stanovništvo u pojasu Gaze suočeno je s problemom sve lošije opskrbe, a sve otežava koronavirus. S obzirom na Hamasovo ispreplitanje strateških vojnih pozicija s lokalitetima u kojima živi civilno stanovništvo, u bombardiranjima stradaju nevini, a njih 10 000 već je izbjeglo iz svojih domova. Kako su diljem pograničnog područja postavljene ograde, stanovništvo mora tražiti dopuštenje Izraela ili Egipta za napuštanje 360 km kvadratnih. U sukobima je stradalo 140 ljudi, a 1000 je ranjeno, no najstrašniji je podatak da je stradalo osmero djece iz jedne obitelji. Osim nedostatka humanitarnih zaliha, nedostaje i lijekova dok drugi val pandemije nije još jenjao. Deutsche Welle