Frontex: Čeka nas migrantski val kao 2015. - Monitor.hr
03.03.2020. (07:30)

Recep Migrantogan

Frontex: Čeka nas migrantski val kao 2015.

Bit će teško zaustaviti veliku količinu ljudi koji su se zaputili prema Europi – stoji u izvještaju europske granične agencije, koja predviđa da će sljedećih dana pritisak samo rasti, piše Die Welt (prenosi Index). Situacija je toliko izmaknula kontroli da Frontex predviđa kako izbjeglice neće zaustaviti ni intervencija turskih vlasti ako odluče ponovno zatvoriti granicu prema Grčkoj. Turska je granice otvorila kako bi pritisnula EU i članice NATO-a za podršku svoje vojne operacije u Siriji.


Slične vijesti

24.01. (20:00)

Europski sud za ljudska prava već je 2014. osudio Italiju zbog odbijanja izbjeglica bez provođenja odgovarajućeg postupka

Na trajektima između Italije i Grčke postoje tajni zatvori za izbjeglice

Grčki humanitarci spašavali izbjeglice, sada optuženi za špijunažu. Prijeti im zatvor - Index.hr

Na svim trajektima postoje takva mjesta: toaletne prostorije koje se više ne koriste ili metalni regal na kraju parkirališta u potpalublju. Oni se često koriste kao zatvori za izbjeglice tijekom plovidbe – koja nekad traje i više od 30 sati. Ponekad su ljudi vezani lancima, bez mogućnosti spavanja ili odlaska na WC, pokazuje zajedničko istraživanje magazina Monitor prvog programa njemačke televizije ARD u suradnji s investigativnom mrežom Lighthouse Reports te medijima poput švicarskog SRF-a, Al Jazeere i talijanskog lista Domani. „Ovim se krše zakoni Europske Unije, jednako kao i odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima”, kaže Dana Schmalz s Instituta Max Planck za komparativno građansko pravo i međunarodno pravo. Ovakav način smještaja očita je povreda ljudskog dostojanstva. Trajektna tvrtka, međutim, poriče sve optužbe. Na novinarski upit iz tvrtke tvrde da takvo što ne postoji na njihovim trajektima te da se oni uvijek pridržavaju svih nacionalnih i međunarodnih propisa. Deutsche Welle

 

14.12.2022. (20:00)

Većina građana sporo prihvaća promjene

Je li hrvatsko društvo spremno da mu svaki četvrti stanovnik bude stranac?

Jutarnji list - DOĐITE STRANCI, MOLIMO VAS! RADNA MJESTA VAS ČEKAJU Vlada priprema radikalnu mjeru: ukinut će kvote za uvoz radne snage

Dražen Živić, demograf i znanstvenik s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, još jednom je ponovio da, ako se ubrzo ne donesu nekakve konkretne i sustavne demografske mjere, Hrvatskoj do kraja 21. stoljeća prijeti demografski slom. „Kada je riječ o mogućoj promjeni etničke strukture u Hrvatskoj ona za sada nije realna niti smo trenutno ugroženi. Naime, Hrvatska nije gospodarski i na druge načine razvijena kao države Zapadne Europe tako da se radnici koji dolaze raditi zadržavaju sezonski i onda vraćaju u svoje matične države ili pak odlaze prema razvijenijim državama Europe. Stoga Hrvatska nije, za sada, niti migrantima interesantna država tako da se još uvijek nalazimo samo na njihovom putu prema državama Zapadne Europe“, kaže Živić. Govoreći o značajnijem naseljavanju stranaca u Hrvatsku kaže kako bi se takvo što moglo očekivati s gospodarskim razvojem i stvaranjem puno kvalitetnijih uvjeta života nego što su sada. Aljazeera

28.11.2022. (13:00)

Trbuhom za kruhom

Europa ne zna što s izbjeglicama, kojih je sve više

Zbog povećanja broja migranata koji ulaze u EU preko takozvane mediteranske, ali i zapadnobalkanske rute u petak je u Bruxellesu održan hitan sastanak ministara unutarnjih poslova. Broj ilegalnih prelazaka granica EU-a za 77 posto je veći nego lani, a Hrvatska bilježi porast od 145 posto. Načelnik Uprave za granicu MUP-a istaknuo je u ponedjeljak za HRT da su Srbija i BiH uvele potpuno drukčiji vizni režim, što je rezultiralo dolaskom golemog broja državljana zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba i Gvineja Bisau na ovo područje. S tim da odabir ciljane zemlje ponekad ovisi i o krijumčarima koje migranti svojim radom trebaju isplatiti, dodajući da su mnogi od njih u zapadnoeuropskim zemljama žrtve iskorištavanja, praktički ropstva, traffickinga i sličnih kaznenih djela. Nacional

06.09.2022. (13:00)

"Izraz 'izbjeglička kriza' problematičan je jer implicira da su izbjeglice stvorile krizu"

U Europi se izgubila jednakost svih građana

Julija Sardelić profesorica je na Programu političkih nauka i međunarodnih odnosa pri Te Herenga Waka – Univerzitetu Victoria u Wellingtonu, Novi Zeland, gdje predaje predmete o ljudskim pravima, politici prisilnih migracija i nacionalizmu. Njena istraživanja obuhvataju šire teme državljanstva i migracija, ali je posebno zanima položaj marginalizovanih manjina (Roma), osoba bez državljanstva i prisilnih migranata. “Jako je bitno da se ukrajinskim izbjeglicama nudi zaštita u EU. Ali ono što je indikativno jest da države članice EU-a po Direktivi o privremenoj zaštiti moraju pružiti zaštitu građanima Ukrajine, ali ne nužno i državljanima trećih zemalja koji žive u Ukrajini. Ovo je posebno pogodilo, na primjer, afričke studente koji studiraju u Ukrajini, kao i ljude koji su prethodno tražili azil u Ukrajini. Usto, nejednak je bio i tretman ukrajinskih državljana koji pripadaju različitim manjinama.“ , kaže Sardelić. Aljazeera

26.07.2022. (17:00)

"Rusija propada i želi povući svijet sa sobom"

Ukrajinska redateljica Alina Gorlova: Ne vjerujem da ćemo ikada živjeti u svijetu bez rata

Nakon bijega od rata u Siriji, sudbina je porodicu Suleyman odvela u različite dijelove Evrope – Lazgin je s porodicom dom našao u Lisičansku, rodnom gradu svoje supruge na istoku Ukrajine. No njihova sreća i život u miru bili su kratkog vijeka, jer su se nedugo zatim ponovo našli usred oružanog sukoba, ovog puta u Ukrajini. Njihova životna priča, koja je nakon invazije koju je Rusija 24. februara pokrenula na Ukrajinu dodatno dobila na značaju, a koju je filmskom kamerom dokumentovala ukrajinska autorica Alina Gorlova, odličan je pokazatelj surovosti, pogubnosti i apsurdnosti rata. U razgovoru za Al Jazeeru, Gorlova govori o svom dokumentarnom filmu “Ova kiša nikad neće stati”, ratu u Ukrajini i ulozi i važnosti koju umjetnost ima u ratnim okolnostima. Aljazeera

28.06.2022. (23:00)

„Nisam imao djetinjstvo, potratio sam ga na putu da spasim život"

Dokumentarni film o izbjeglicama “Igra sjenki” je figurativna pljuska licemjerju Europske unije

Tinejdžeri koji su pobjegli iz ratom razorenih zemalja i danas svakodnevno pokušavaju prijeći europske granice u potrazi za zaštitom i boljim životom. Putuju kroz svijet sjena: svijet minskih polja, divljih životinja, brzih rijeka, krijumčara i graničara. „Igra“ je gorki, ironičan izraz za prelazak granica koji je postao uobičajen među mladim izbjeglicama, mahom dječacima. Riskirajući život, kreću na putovanje koje često traje mjesecima ili  godinama. Putem nasilno odrastaju, preskačući djetinjstvo. (…) SK je nedavno održao govor u Europskom parlamentu: “Najvažnije mi je bilo da tamo kažem kako su donijeli odluku da zaštite djecu koja bježe iz Ukrajine, a ja sam isto bio dijete kada sam bježao iz svoje zemlje, no mene nisu zaštitili. I dalje vjerujem da im je moguće da zaštite djecu koja sada prolaze ono što sam ja prolazio, ali oni to ne čine. Bijelu djecu štite, ali ne i onu iz Afganistana, Sirije, ne štite Kurde, djecu iz Afrike. Djeci iz Europe je lako. EU ima moć da zaštiti svu djecu pa sam im rekao da to učine. Jer nisu samo Ukrajinci ljudi, nego smo i mi“. Lupiga

 

 

10.03.2022. (08:14)

Sve izbjeglice (ni)su iste

Žižek: Što znači braniti Evropu?

Nakon ruskog napada na Ukrajinu slovenačka je vlada smjesta obznanila da je Slovenija spremna prihvatiti više hiljada ukrajinskih izbjeglica. Kao slovenski građanin nisam se osjetio samo ponosnim, nego i osramoćenim. Naposljetku, kada je Afganistan potpao pod talibane prije šest mjeseci, ta je ista vlada odbila afganistanske izbjeglice s obrazloženjem da bi morali ostati u svojoj državi i boriti se. Prije nekoliko mjeseci, kad je na hiljade izbjeglica, a većinom su bili irački Kurdi, pokušalo pobjeći u Poljsku iz Bjelorusije, slovenačka je vlada, uz tvrdnju da je Evropa napadnuta, Poljskoj ponudila vojnu pomoć kako bi je poduprla u sramotnim nastojanjima da izbjeglicama spriječi ulazak u državu – piše Slavoj Žižek za Project Syndicate, prijevod Peščanik.

08.01.2022. (08:00)

Osuđen na hotel

Đoković plače kako je zatočen u hotelu jedan dan. Ovaj Iračanin je tamo 9 godina

Dok Đoković čeka odgovor na žalbu na negativan odgovor na zahtjev za azil u Australiji te odluku o deportaciji, mediji su otkrili ovog mladića. On je iz Iraka tamo stigao s 15 godina i još uvijek čeka na red. Bijeg iz Iraka organizirala je njegova obitelj s nadom da će u Australiji započeti novi život. Za razliku od Đokovića, njemu nije dopušteno da napusti hotel. Veliku većinu dana provodi u sobi, a čak i kad izađe iz nje, Đokovića ne može vidjeti zbog mjera i čuvara koji se nalaze na svakom katu hotela. Sve sam stariji i stvarno je tužno što je moja mladost, moje tinejdžersko vrijeme izgubljeno. Ne želim otići odavde kao sredovječni čovjek. Index

23.11.2021. (11:00)

Zakon iznad čovjeka

Kao u doba Hitlera: Europa opravdava smrt djece

Politika Europske unije i Hrvatske prema izbjeglicama naprosto je duboko nehumana, bešćutna i protivna samoj ideji Europske unije. S takvom izbjegličkom politikom, EU je izgubila smisao postojanja: što će nam Europa čiji političari, ne trepnuvši okom, tvrde da je smrt tisuća ljudi na njezinim granicama uvjet mira, stabilnosti i ljudskih prava unutar Europe? Što će nam Europa u kojoj se ministri, privatno osjećajni očevi i djedovi, javno pretvaraju o opravdavatelje pogibija djece? Jer kada država počne opravdavati smrt – bilo čiju smrt – put najgoremu je otvoren. A današnja Europa ne samo da je počela opravdavati smrt – “Dok se ovo pitanje ne riješi na razini EU, nitko ne može isključiti da se ne može dogoditi incident”, formulirat će to ministar Božinović – nego je s njom počela i računati. Ukalkulirala ju je u svoju politiku – a otpora praktični nema. Al Jazeera

14.10.2021. (10:00)

Pravo na skitnju

Ante Tomić: Čudnovata je uznemirenost naših građana oko arapskih izbjeglica…

Tko god makar i nakratko prođe našim gradovima i selima, našim ulicama, perivojima, šetalištima, plažama, rivama, kolodvorima i tržnicama, opazit će da se narod ovdje često i rado skiće bez ikakvog smisla. Hrvatice i Hrvati veći dio svoga života ne znaju ni otkud su krenuli ni kamo su se uputili. Naš je nacionalni sport opušteno lutati, glavinjati, tumarati, šalabazati između kafića i kladionica, između frizeraja i dućana, ulicama blistavim od kiše, sjenovitim stazama oko jezera sa šašom i divljim patkama, ispod tamarisa uz šumno more. I nema u tome ništa loše. Dapače, besmisleno je skitanje ugodna, zdrava i intelektualno poticajna aktivnost koju je čak i veliki Aristotel preporučivao svojim učenicima. Gdje bismo uostalom došli da to netko pokuša ograničiti? Zamislite samo da policajac penzionerku na ulici prepadne pitanjem: ‘Gdje ste vi, gospođo, pošli?’, a žena se zarumeni, smete i zamuca: ‘Pa, nigdje posebno, nego onako, lijep je dan…’ ‘O, pa ne može tako’, prekine je čuvar reda strogo, ‘ako nemate nikakvog posla, kifeli kući!’ – piše Ante Tomić. Slobodna…