Gašpar: Jadran ima sve predispozicije da bude raj na zemlji - Monitor.hr
Jučer (20:00)

Svjetionici, huligani i Disneyland s praznim škūrama

Gašpar: Jadran ima sve predispozicije da bude raj na zemlji

Ljudi s mora na moru, život ljeti, zimi, otoci. Gost emisije Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2” bio je glavni urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar. Govorio je o ljubavi prema moru i svjetioničarima, knjizi Legende svjetla i filmu o njima, ali i o nastanku portala kao mosta između obale i onih koji o njoj odlučuju. Upozorava na sezonsku pustoš obalnih gradova, teške uvjete života na otocima i potrebu za boljom povezanošću. Govori o prijetnjama zbog istraživačkog novinarstva, problemima devastacije obale, krivolova i slabog nadzora, huliganizmu, zastoju u obrazovanju te ističe da Jadran može biti raj – ako se prema njemu tako i ponašamo. HRT


Slične vijesti

Četvrtak (09:00)

Tišina je uvijek teža

Stanković o novoj knjizi posvećenoj depresiji: Razgovor o njoj može nekome danas-sutra olakšati život

Voditelj Nu2 već drugu sezonu sa svojim gostima vodi razgovore o mentalnom zdravlju i srodnim temama umjesto o politici i aktualnim zbivanjima i već je napisao drugu knjigu u kojoj opisuje svoja iskustva s izazovima mentalnog zdravlja. F32 dolazi nakon Depre: Teško je donositi zaključke samo na primjeru vlastite kože, ali uz rizik da budem površan mogu reći da je u pogledu odnosa prema mentalnim bolestima društvo ipak bolje, solidarnije, tolerantnije nego što je to bilo prije 15, 20 godina. Stanje nije idealno i nikada neće ni biti, ali ljudi sve više znaju o mentalnim bolestima i samim time stigma je manja nego u prošlosti. Ljudi su prestrašeni, usamljeni, često uvjereni da su jedini koji se tako osjećaju. Najviše ih plaši to da će ih drugi smatrati slabima, neuračunljivima ili “problematičnima”. A najviše im olakša upravo trenutak u kojem shvate da nisu sami, kad čuju tuđe priče ili kad prvi put izgovore svoju. Aleksandar Stanković za tportal

08.12. (00:00)

Digitalna djeca: ne znaju čitati, ali zato znaju skrolati

Utjecaj digitalne tehnologije na zdravlje: Kako prepoznati ovisnost i zaštititi djecu

Dnevno oko 2600 puta dodirnemo mobitel. I svaki put mozak nas nagradi dozom dopamina, hormonom koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Odgovore na ta pitanja ponudio je gost emisije ‘Nedjeljom u 2’ profesor Neven Ricijaš. Na razini EU parlamenta predlaže se djeci do 16 godina starosti zabraniti uporabu društvenih mreža, a od 13 do 16 godina eventualno korištenje uz nadzor odnosno dozvolu roditelja. Automatsko reproduciranje sadržaja bi trebalo po EU preporukama biti ugašeno, kao i beskonačno srollanje bez cilja, prikriveno oglašavanje i način na koji se feedovi daju. S prvim rođendanom uz male ekrane, pretpostavka je da je mobitel ili tablet, vrijeme provodi 40 posto djece. S dvije godine starosti djeteta taj broj se penje na 79 posto. Prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi. To može imati negativne posljedice na njihov razvoj. HRT

30.11. (19:00)

Stara škola kreka: ulaz slobodan, izlaz skuplji

Reper Ivanović Stoka kod Stankovića otvoreno o borbi s ovisnostima i povratku glazbi

Na pitanje zašto se drogirao, odgovorio je da je bio znatiželjan te da je droga bila dostupna, ali ipak ne toliko rasprostranjena kao danas. Danas je djeci, kaže, puno gore. Napominje da je “trava” velika navlakuša i prvi ulazak u iduću stepenicu. Smatra da je drogiranjem najviše povrijedio roditelje koji su, kako kaže, divni ljudi koji su posvetili svoje živote da ga izvuku iz pakla i da nije bilo njih on danas ne bi bio živ. Do sada je njegovu predstavu “Stara škola kreka iz tame u svjetlo”, pogledalo oko 400.000 ljudi. Surađivao je i s policijom, a predstavu je izveo i u kaznionicama i popravnim domovima. Do kraja godine ima još 60 predstava. Najavio je svoj album “s realnim pričama”, u kojima će se mnogi moći prepoznati. HRT

16.11. (17:00)

Kad smo već posvađani, barem da znamo zašto

Kad rat oblikuje čovjeka: Od borbe za opstanak do današnjih društvenih podjela

U razgovoru s Ivanom Šojat i Robertom Međurečanom otvara se pitanje porasta društvenih tenzija i gubitka zajedničkih ideala. Šojat upozorava na dehumanizaciju i materijalizam koji nas otuđuju, te ističe kako je rat u Slavoniji bio borba za goli opstanak, bez romantičnih ideala. Međurečan govori o iskustvu rata, povratku u civilni život i pisanju kao terapiji. Oboje naglašavaju važnost razumijevanja, obrazovanja i stvarnog domoljublja koje se očituje u brizi za zajednicu, a ne u ideološkim etiketama. HRT

02.06. (00:00)

Pale sam na Internetu

Hoće li umjetna inteligencija otuđiti ljude ili omogućiti kvalitetniji život? ‘Ključ je u razvijanju kritičkog razmišljanja’

Predrag Pale je više od 30 godina profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a mnogi ga znaju kao čovjeka koji je uveo internet u Hrvatsku. Kaže da vještina računanja na pamet ili na papiru polako nestaje, što je više znak promjena nego činjenice da ljudi postaju gluplji. Za korištenje složenijih alata ipak treba imati neke vještine. ChatGPT je prije svega komunikacijski alat i to vrlo ugodan za ljude, i iako može biti koristan u brojnim stvarima, ne bi ga trebalo koristiti za ozbiljne i važne stvari poput medicinskih savjeta, donošenja zakona i slično. Mnogi već sada smatraju da živimo u svijetu laži, no to bi napretkom tehnologije moglo postati i još naglašenije. Internet je unatoč brojnim nedostatcima i opasnostima, i dalje fascinantna stvar. Najvažnije je razvijati kritičko razmišljanje. HRT

02.03. (23:00)

Valjda nije i posljednji intervju

Vedrana Rudan kod Stankovića o bolesti i pisanju: Kad pišem, ja sam živa

Spisateljica Vedrana Rudan “Nedjeljom u 2” otvoreno je govorila o borbi s bolešću, potresnim trenucima za nju i njezinu obitelj. Ponosna je što prodaje svoje knjige, ne sebe, a naglasila je i da o svojoj obitelji ne piše. Boluje od agresivnog raka žučnih kanalića koji se inače teško otkriva, ali koji je bio operabilan. Iako je sve u početku prošlo u redu, ubrzo su se razvile metastaze. Operacija je uz popuste stajala oko 9.000 u privatnoj klinici jer nije ušla u kvotu, a država s tom klinikom ima ugovor. Spomenula je i da joj je u to vrijeme u Srbiji trebala izaći knjiga “Umrijeti bez stresa”. Htjela je i na eutanaziju u Švicarsku, ali je, kako kaže, toliko onemoćala da ne može ni u auto, morala odustati. Sada je na kemoterapiji jer su joj liječnici predočili statistiku, mogućnosti i podatke na temelju kojih bi si trebala dati šansu. Obitelj joj je velika podrška, a dotaknula se i uvjeta u bolnici. Smrt je normalni dio života i ne treba je se bojati, a potvrdila je i prijašnje izjave o tome kako smatra da je mržnja ono što pokreće ljude, a da je ljubav rijetka, što ju potiče na pisanje i što čitatelji prihvaćaju. HRT

23.02. (21:00)

Robinson i romantik!

Bijeg od civilizacije i sretan život u divljini, priča Nikole Borića kod Stankovića

Nekad uspješni atletski trener iz Zaprešića koji je prije desetak godina gradski način života zamijenio životom u šumi, u skromnoj kućici od prirodnih materijala, daleko od civilizacije. Snimio ga je i poznati dokumentarist Ben Fogle. Živio je u Turskoj i Etiopiji gdje je radio s vrhunskim sportašima (kao i u Hrvatskoj), nakon čega je došao na ideju na ovakav način života. Tražio je idealnu lokaciju prema svojim željama po cijelom svijetu da bi je našao ovdje, u šumi kod Orahovice. Nema ni zdravstveno ni mirovinsko osiguranje, a trenutačno završava kuću od blata i slame. Smatra da za život trebaju tri stvari: voda, hrana i sklonište. Smatra kao je velika prevara sustava koji te tjera da budeš njegov rob od samog rođenja. Ima i suprugu koja radi u školi. On za to vrijeme osigurava hranu, vodu i energente. Žive u sklopu sela sa 6 stanovnika, gdje organiziraju radionice i predavanja. HRT

01.12.2024. (23:00)

Razgovaramo o mentalnom zdravlju

U Nedjeljom u 2 o preživljavanju trauma: “Izgubiti dijete je nešto što ne bih poželio ni najgorem neprijatelju”

Poduzetnik Mladen Ninčević iz Zadra ispričao je svoje tragično iskustvo u “Nedjeljom u 2”, čije je dijete počinilo samoubojstvo. Mihael je bio empatičan mladić, sklon ekstremnim sportovima i nesklon materijalizmu, ali je nosio teret unutarnje boli. Iako su roditelji pokušavali održati otvorenu komunikaciju, nisu prepoznali ozbiljnost njegovih razmišljanja. Nakon gubitka, obitelj se okrenula vjeri i radu kako bi pronašla snagu. Smrt sina zbližila ih je i učvrstila u vjeri, a Mladen je podijelio priču kako bi podigao svijest o važnosti razgovora s djecom i mentalnom zdravlju.

Druga gošća je studentica Lucija Marković, bivša članica vjerske zajednice Riječ Života. Opisala je traume koje je doživjela unutar te zajednice. Odgojena u strogo religioznom okruženju, iskusila je manipulaciju i psihološki pritisak, uključujući tzv. “oslobađanje od demona”. Umjesto stručne pomoći za probleme poput depresije i anoreksije, izložena je molitvenim ritualima koji su je traumatizirali. Otkrila je svoju seksualnu orijentaciju te se suočila s osuđivanjem i pokušajima preodgoja. Zahvaljujući ocu, napustila je zajednicu i potražila terapiju. Iako se još uvijek nosi s posljedicama kompleksnog PTSP-a, pronašla je utočište u vjeri i terapiji. HRT

20.10.2024. (10:00)

S politike se prebacili na društvo

Promjena ‘Nedjeljom u 2’: Kvalitetnog političkog programa nemamo već dugo, sve se svodi na ‘lakši’ i zabavniji sadržaj

Ljudi koji su dosad bili zaista zaslužuju pozornost. Neke od njih široka publika nikad ne bi vidjela, i to je pozitivna promjena. Kvaliteta ljudi inače koji se bave politikom značajno pada i kada ih se dovede u format od sat vremena dobar dio njih nema što ponuditi i reći izvan ostrašćenih stranačkih svađa. U njoj je ionako teško dobiti neke relevantne goste, dugo nije bilo Plenkovića, Milanovića, a ni ministri se baš ne odazivaju. Na HRT-u je prije bilo dobrih političkih i debatnih formata, od Otvorenog, Petog Dana i nekadašnje Piramide… Sve je to na Prisavlju pridavljeno, to je rađeno dugo i u tišini. Dva gosta koja su nedavno bila kod Stankovića su i životno i profesionalno neusporedivo bolja od većine naših političara, smatraju za tportal Boris Rašeta i Jerko Trogrlić. Naciji se daje kruha i igara a uz takvu lobotomiju nitko ne primjećuje da iz države svake godine u inozemstvo cure tri-četiri milijarde eura dividendi stranim tvrtkama, dok Hrvatska populacijski propada.