Gdje se najviše jede čokolada? U Švicarskoj, naravno - Monitor.hr
Nedjelja (08:00)

Kad kilogrami znače slatke rekorde

Gdje se najviše jede čokolada? U Švicarskoj, naravno

Švicarci ostaju najveći europski ljubitelji čokolade, s prosjekom od 10,57 kilograma godišnje po stanovniku, tik ispred Danaca (10,54 kg) i Talijana (9,64 kg). Slijede Estonci, Nijemci i Finci, potvrđujući da je čokolada najomiljenija u sjevernoj i zapadnoj Europi. Hrvatska se smjestila na sedmo mjesto s 5,51 kilogramom po stanovniku, ispred Češke. Na dnu ljestvice nalaze se Rumunjska i Portugal. Podaci pokazuju jasnu podjelu – dok zapad uživa u slatkom luksuzu, jug i istok Europe još uvijek štede na kockicama. HRT


Slične vijesti

15.07. (13:42)

Milka proglašena “najdrskijom reklamnom laži” zbog povećane cijene i manje gramaže

08.07. (15:00)

Kakao ti ga dao!

Čokolada: od svete gorke vode do globalne slatke ovisnosti

Čokolada kakvu poznajemo postoji manje od 200 godina, ali njeni gorki korijeni sežu do Olmeka i Asteka. Od svetog napitka s čilijem do švicarskih kremastih pločica, čokolada je prošla put industrijske revolucije, kolonijalizma i globalnog ukusa. Danas se jede najviše u Europi (mliječna), proizvodi u Africi (ali slabo konzumira), ima čudne okuse u Aziji (wasabi!) i slatkasto-kiselkastu verziju u SAD-u. I da, Svjetski dan čokolade pada usred srpnja – taman kad se sve topi. DW

07.12.2024. (19:00)

Kad sladak zalogaj postane gorko iskustvo

Čokolada skuplja, frustracija veća

Cijene čokolade lete u nebo zbog rasta troškova sirovina, ponajviše kakaovca, čija je cijena premašila 9.000 dolara po toni. Loš urod u Zapadnoj Africi i niske zalihe dodatno pogoršavaju situaciju. Proizvođači poput Kraša i Kandita podigli su cijene, pravdajući to rastom troškova sirovina i proizvodnje. Globalna potražnja za čokoladom također raste, čineći situaciju još izazovnijom. Dok neki proizvođači predviđaju stabilizaciju, cijene vjerojatno neće pasti. Hoće li ljubitelji čokolade nastaviti kupovati svoje omiljene pločice unatoč višim cijenama, ostaje vidjeti. Što kažete, hoćemo li sada i čokoladu mjeriti na grame? Lider

07.12.2024. (15:00)

Čokolada koja nema ugla

Kraj ere za Mirabell Mozartove kuglice

Nakon 127 godina proizvodnje, tvornica Salzburg Schokolade u Grödigu prestala je s radom, ostavljajući neizvjesnu budućnost za poznate Mozart kuglice brenda Mirabell. Strojevi su prodani globalno, a nova lokacija proizvodnje još nije otkrivena. Zaposlenici su ostali bez socijalnog plana, što je izazvalo kritike sindikata. Američki vlasnik Mondelez zadržava brend, dok se preostale kuglice brzo rasprodaju. Iako su ove kuglice poznate diljem svijeta, pravi “Original Salzburška Mozartova kuglica” potječe iz slastičarnice Paul Fürst u Salzburgu, gdje se još uvijek proizvodi ručno. Poslovni

10.08.2024. (10:00)

Samo male doze i ok si

Tamna čokolada – lijek s malo otrova

Čokolada nije samo ukusna nego je i vrlo zdrava namirnica. Ona je bogata flavonoidima (28 mg/100g) i drugim polifenolima (579 mg/100g) – a to su antioksidansi koji, zna se, usporavaju starenje i sprječavaju nastanak raka. Povoljno utječe i na regulaciju krvnog tlaka i šećera te na zdravlje krvnih žila. No, ima i otrova. Ustanovljeno je da pet od sedam uzoraka tamne čokolade ima nedopušten sadržaj olova i (ili) kadmija. Koliko je opasno jesti?  Uz ogradu da bi prije kupnje trebalo pogledati koja se i kakva čokolada nalazi na polici. Jer nije isto jesti čokoladu Divine (80 % Pb, 41 % Cd) i Perugina (539 % Pb, 68 % Cd). Ovakvih bi izvještaja trebalo biti više, a dobro bi bilo i zakonski obavezati proizvođače da deklariraju svoje proizvode po sadržaju teških metala. I to ne samo čokoladne. Nenad Raos za Bug.

07.06.2024. (21:00)

Malo manje slatkog

Poskupljuje čokolada, što će osjetiti i krajnji kupci

Većina svjetskog kakaovca uzgaja se u zapadnoj Africi, a Gana i Obala Bjelokosti dvije su vodeće zemlje dobavljačice. No u zadnje tri godine proizvodnja ne zadovoljava potražnju na tržištu, zbog čega su cijene porasle čak i prije nego što su nedavne oluje, bolesti usjeva i zatvaranje tvornica dodatno poremetili žetvu i rad prerađivača kakaovca. Do početka veljače cijene na tržištu kakaa premašile su 5000 dolara po toni, najviše od 1977. godine. Iz Kraša su najavili podizanje cijena, dok iz Zvečeva neće korigirati. Index

25.03.2024. (12:00)

Možda i nije loše iz prehrane izbaciti toliko slatkog

Shrinkflacija: Kad za istu cijenu dobijete manje (table čokolade)

Uskršnji slatkiši, žitarice, čipsevi i proizvodi za čišćenje našli su se na listi proizvoda koje je pogodila shrinkflacija, skriveni oblik inflacije u kojem cijena proizvoda ostaje ista, ali ambalaža se smanjuje. Ovih je dana australska grupacija za zaštitu potrošača Choice objavila popis proizvoda koji su podvrgnuti shrinkflaciji. Forbes donosi detaljniji članak kako to utječe na čokoladu: cijena kakaovca je porasla, kao i energenti (koji se koriste u proizvodnji i transportu). Cijene kakaovca rastu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i bolesti, a poznati slatki prozvodi sve su manje gramaže. Neki brendovi smanjuju i udio same čokolade, a umjesto nje stavljaju alternativne sastojke, poput karamele, orašastih plodova i voća.

08.03.2024. (14:00)

Čokolada postaje luksuz

Kakaovac je dosegnuo rekordnu cijenu u veljači – 5874 dolara – dvostruko veću nego početkom prošle godine

Slab urod u zapadnoj Africi, gdje se uzgaja većina svjetskog kakaovca, rezultirao je sušom prouzrokovanom El Ninom. Unatoč visokim cijenama, potražnja za čokoladom ostaje stabilna, potaknuta impulzivnom kupovinom potrošača. Međutim, proizvođači čokolade, poput Hersheyja, upozoravaju na negativan učinak cijena kakaovca na profit tvrtke. Analitičari predviđaju daljnji rast cijena, postavljajući pitanje koliko visoko mogu ići prije nego što dođe do značajnog smanjenja potražnje. Suša također utječe na cijene šećera i kave, što dodatno opterećuje tržište prehrambenih proizvoda. (Tportal)

07.02.2024. (14:00)

Čokolada kao dio izložbe "Kaj su jeli naši stari"

Čokolada na rubu izumiranja: Kako će se naša prehrana promijeniti u sljedećih 100 godina

Nova istraživanja upozoravaju da bi neke od naših omiljenih namirnica mogle nestati do 2123. godine. Trend prema održivosti i etici sve se više širi, što bi moglo dovesti do velikih promjena u prehrambenim navikama. Čokolada, omiljena poslastica većine, mogla bi biti među prvima koja će nestati. Klimatske promjene već uzrokuju dramatično smanjenje stabala kakaovca, što bi moglo dovesti do potpune zamjene održivijim alternativama. Osim čokolade, istraživanje predviđa da bi ribe, meso, tofu, med, avokado i slanutak također mogli biti na rubu izumiranja u prehrani ljudi do 2123. Umjesto toga, alternativne opcije poput burgera biljnog podrijetla, insekata i zamjenskih mlijeka postaju sve popularnije kao ekološki prihvatljivije opcije. (Index)