Globalno zatopljenje - najjače i najveće unazad 2.000 godina - Monitor.hr
26.07.2019. (11:30)

Era u kojoj temperatura gore tjera

Globalno zatopljenje – najjače i najveće unazad 2.000 godina

Globalno zatopljenje je upravo to – globalno, zahvatilo je 98 posto planeta, dok su prijašnje klimatske promjene bile geografski ograničene, pokazala je studija Sveučilišta Columbia u New Yorku. Druga studija, Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj zaključila je da ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća.

 


Slične vijesti

14.01. (20:30)

Morešima i oceansaki

Oceani nikad topliji: Kao da je u njih bačeno 3,6 milijardi nuklearnih bombi

Temperatura oceana u 2019. dosegnula je rekordnu temperaturu, s tim da je prošlogodišnja temperatura oceana bila u prosjeku za 0,075 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju između 1981. i 2010. Znanstvenici su izračunali da su, kako bi postigli rast od 0,075 stupnjeva, oceani trebali primiti 228 sekstilijuna džula (228 milijuna na šestu potenciju) ili oko 3,6 milijarda puta veću količinu topline od one oslobođene bombardiranjem Hirošime.

 

02.10.2019. (20:30)

Klimatski kotar

Meteorolog Grisogono: Gorski kotar ostat će bez snijega, kontinent će pogađati suše i poplave

Temperature će nastaviti rasti, kako maksimalne, tako i minimalne, noćne pa se očekuje da će ljetne noći i dalje biti vruće i nepodnošljive. Razina Jadrana nastavit će rasti, kao i njegova temperatura – kaže dr. sc. Branko Grisogono, meteorolog i profesor, u razgovoru za 100posto.hr. Kaže da će “isparavanje vlage iz tla i vodenih površina što će smanjiti korita rijeka i isušiti mnoge vodene površine te otvoriti prostor za brojne nametnike poput komaraca te povećati neugodu koju donosi vlaga u zraku… Rast će učestalost alergijskih oboljenja, slučajevi i tipovi bolesti dišnih puteva i srca zbog prehrane i sve većeg zagađenja zraka, kao i porast oboljenja senzornih sustava, očiju i nosa”.

16.07.2019. (01:30)

Šta ćemo ići na more u Sloveniju!?!

Globalno zatopljenje najviše na svijetu osjetit će – Ljubljana, i Zagreb prvi vrhu

Maksimalne temperature u najtoplijim ljetnim mjesecima u Ljubljani kroz 30 godina narast će za čak 8 stupnjeva Celzijusa u odnosu na sadašnje, čime je glavni slovenski grad prvi na listi gradova s najvećom promjenom temperatura, pokazalo je istraživanje švicarskog instituta Crowther Lab. Ni Zagreb nije daleko – u glavnom hrvatskom gradu temperature u najtoplijim ljetnim mjesecima bit će više za 7,3 Celzija. Ljeta će u gradovima, prvenstveno u europskima, biti toplija za između 3,5 i 4,7 stupnjeva, a četvrtina od proučavanih 520 svjetskih gradova doživjet će dramatične promjene klime. BBC naglašava da će klima u Londonu biti kao u Barceloni, a National Geographic da će američki gradovi imati klimu kao nikad prije. Ovdje vrlo dobra infografika s kartom svijeta i informacijama o pojedinim gradovima.

 

10.12.2018. (08:00)

Bit će prosvjeda

Pariz gori, tko je sljedeći?

Ako su u Parizu ulice gorjele zbog poreza od 25 centi, zamislite koliko bi se prosvjeda globalno pojavilo zbog 49 dolara poreza po galonu (3,7 l) benzina ili dizela, kao što to zaziva UN-ov izvještaj za idućih 12 godina, a da bi se globalno zatopljenje zaustavilo na 1,5 stupnjeva Celzijevih. Do 2100. godine, UN predviđa porez od 27.000 dolara po toni goriva. Forbes

07.12.2017. (20:09)

Vruć planet

Globalno zatopljenje će za 15 posto premašiti najgora predviđanja UN-a

Globalno zatopljenje će za 15 posto premašiti najgora predviđanja UN-ovih stručnjaka, a temperatura će dotad porasti za 4 Celzijeva stupnja, što je puno više od granice od 2 Celzijeva stupnja koju su kao kritičnu postavili međunarodni stručnjaci za globalno zagrijavanje. Patrick Brown i Ken Caldeira, klimatolozi s Instituta Carnegie na kalifornijskom sveučilištu Stanford izračunali su da će ‘globalno zatopljenje biti puno snažnije’, a rezultate istraživanja objavili su u časopisu Nature. Washington Post

12.09.2017. (19:19)

Samo da je zagristi udicu

Klima senzacionalizma

“Čuđenje i senzacionalizam koji mediji, hrvatski i šire, redom iskazuju baveći se ovim temama ostavljaju stvar točno tamo gdje je bila i 2009. kada ishod klimatskih pregovora nije bio dovoljna senzacija da bi se oni njima bavili. I uragani i poplave i suše i oluje i požari “stoljeća” koji se redaju gotovo svakodnevno postaju samo novi “clickbait”, štiteći nas od bilo kakve stvarne akcije. Mi kao konzumenti takvog sadržaja nastavljamo pristajati na neracionalnost koju nam nude, sve dok kao vrsta ne postanemo tek statistika u odjeljenju ‘gubitak bioraznolikosti'”, upozorava H-Alter.