Harry Potter, Elon Musk, Beyoncé, Super Mario, Putin... birajte Vašeg idealnog virtualnog terapeuta - Monitor.hr
12.01.2024. (11:00)

Choose your mental health fighter

Harry Potter, Elon Musk, Beyoncé, Super Mario, Putin… birajte Vašeg idealnog virtualnog terapeuta

Sve su to imena AI terapeuta s kojima možete razgovarati platformi Character.ai, gdje svatko može kreirati robote za razgovore temeljene na izmišljenim ili stvarnim ljudima. Međutim, smatra se da su korisnici više zainteresirani za zabavu nego ozbiljnu terapiju. Mladi se često okreću ovakvoj terapiji zbog dostupnosti i anonimnosti, a stručnjaci smatraju da roboti ne mogu zamijeniti ljudsku terapiju za mentalne probleme. Najtraženiji bot je Psychologist, kreiran prije godinu dana, s ukupno 78 milijuna razgovora. Psychologist je opisan kao ‘netko tko pomaže u životnim poteškoćama’. Platformom Character.ai dominiraju korisnici od 16 do 30 godina. Prošle je godine usluga umjetne inteligencije pod nazivom Limbic Access postala prvi chatbot za mentalno zdravlje koji je osigurao britansku certifikaciju medicinskih uređaja, što odobrava vlada. Sada se koristi u mnogim zakladama za klasifikaciju i trijažu pacijenata. (Tportal)


Slične vijesti

Danas (08:00)

Statusni simboli na popravnom

Procvat AI-ja mijenja definiciju luksuza

Novi val milijunaša iz AI i tehnološkog sektora transformira tržište luksuza, stavljajući naglasak na privatnost, zdravlje, brzinu i funkcionalnost umjesto na tradicionalne statusne simbole. Riješivši stambeno pitanje, mlada elita ulaže u prilagođene superautomobile poput personaliziranih Lamborghinija, funkcionalne jahte s teretanama i privatne zrakoplove. Šampanjac i bijele rukavice zamijenjeni su diskrecijom, zdravom hranom i digitalnom rezervacijom preko aplikacija. Umjesto markirane odjeće, novac troše na jedinstvena iskustva, sport te nesvakidašnje hobe-investicije poput meteorita ili profesinalnih sportskih klubova. Lider

Nedjelja (10:00)

Doktor AI u akciji

Generativna AI prvi put dizajnirala funkcionalne viruse za borbu protiv bakterija

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford i instituta Arc ostvarili su povijesni podvig upotrijebivši generativne AI modele Evo 1 i Evo 2 za dizajniranje potpuno novih genomskih sekvenci. Računalno su stvorili 16 funkcionalnih bakteriofaga ΦX174 koji uspješno uništavaju bakteriju E. coli, uključujući i sojeve otporne na antibiotike. Umjesto teksta, ovi modeli analiziraju i generiraju složene DNK strukture cijelih genoma, što otvara nova vrata za fagne terapije. Rad objavljen u časopisu Science Synthetic Biology istovremeno naglašava i nužnost stroge sigurnosne kontrole radi sprječavanja potencijalne zloupotrebe sintetskog genetskog koda. Bug donosi vijesti iz svijeta znanosti i tehnologije i ovog tjedna.

Petak (18:00)

Američki ključ, kineski kalup

Pobjednik AI utrke bit će onaj čiji će model biti dostupniji i jeftiniji, ali i otvoreniji za nadogradnju

Autoritarna Kina, stoljećima poznata po zatvorenosti prema vanjskom svijetu, svoje najnaprednije modele danas otvara i praktički poklanja svima koji ih žele preuzeti i prilagoditi, dok ih tržišna Amerika, još donedavno globalni simbol ekonomske otvorenosti, sve čvršće zaključava. Kompanije poput Anthropica, koje zarađuju naplaćujući pristup zatvorenim modelima, otvorene suparnike s razlogom doživljavaju kao prijetnju vlastitom poslovnom modelu. Proizvođači čipova i računalnog oblaka, poput Nvidije i Microsofta, imaju drukčiju računicu jer zarađuju više što više kompanija i institucija gradi vlastite proizvode na otvorenim modelima.

Upravo ta dramatično niža cijena i razvoja i korištenja kineskih modela potkopava temelj američke oklade na umjetnu inteligenciju. Cijeli američki AI boom počiva na pretpostavci da će svijet i dalje plaćati premijsku cijenu za najbolje američke zatvorene modele, cijenu dovoljno visoku da se golema ulaganja u AI isplate. Kina je svoju, tek nešto skromniju, tehnologiju pretvorila u geopolitičko oružje upravo time što je dijeli prividno besplatno. Maruška Vizek za tportal

11.08. (13:00)

Skupljači antikviteta, djelujte!

Skeneri, rezači i spaljeni antikviteti: AI kompanije masovno uništavaju tiskane knjige

AI kompanije poput Anthropica pronašle su kontroverzan način za treniranje svojih modela: masovno kupuju fizičke knjige, režu ih, industrijski skeniraju i uništavaju. Praksa, prisutna od 2024., koristi doktrinu prve prodaje kako bi izbjegla autorska prava digitalnih izdanja. Motiv za masovnu kupnju je i kvaliteta sadržaja  -izdanja nastala prije 2022. osiguravaju tekstove neponištene AI generiranim materijalom. Tvrtke naručuju stotine tisuća naslova preko posrednika uz potpunu diskreciju. Trgovci rabljenim knjigama i antikvarijati bilježe skok prodaje, no izražavaju moralnu zabrinutost jer se među uništenom građom nalaze i rijetka te rasprodana izdanja. Bug

07.08. (10:00)

Nacionalizirajmo oblake!

Varoufakis: Kako ne završiti kao Ikar s lažnim krilima umjetne inteligencije

Zamislite što će sve uskoro moći raditi napredna verzija AI bota poput Alexe. Savršeno će vas poznavati, a vi nećete biti u stanju razlučiti obraća li vam se čovjek ili stroj. Pamtit će sve što ste ikada rekli, učinili ili poželjeli. Savršeno će se sjećati svakog vašeg hira, glazbenih interesa, kupovnih navika i razočaranja. Bit će uz vas u dobru i u zlu. Moći će predvidjeti kada bi vas neka od njegovih preporuka mogla uznemiriti. Bit će to potpuno drukčije od običnog nadzornog kapitalizma, dosadašnjeg sustava u kojem su vas strojevi špijunirali da bi oglašivači preciznije ciljali svoje reklame.

Najveće dostignuće tehnoloških giganata jest to što su njihovi strojevi i AI algoritmi uspjeli regrutirati milijarde nas da radimo besplatno – tako što objavljujemo svoje snimke i tekstove, pišemo recenzije – što im povećava kapacitet za izvlačenje profita iz iznajmljivanja oblaka. Ali što se događa u slučaju rasta rente na AI oblaku u odnosu na troškove plaća u velikim tehnološkim kompanijama?

Varoufakis za Peščanik upozorava da bi nas umjetna inteligencija, umjesto prometejskog spasenja, mogla zarobiti u kompleksnom tehnološkom labirintu poput onoga koji je stvorio Dedal. Rješenje vidi u radikalnoj demokratskoj politici koja kroz regulaciju tehno-giganata i povratak vlasništva nad podacima može pretvoriti umjetnu inteligenciju u dobroćudnog pomoćnika čovječanstva.

07.08. (00:00)

Dilema nad dilemama: Uništavati vlastiti okoliš ili uvoziti?

Hrvatska plaća 39 milijuna eura za AI gigatvornice, ali ostaje ovisna o tuđoj infrastrukturi

Hrvatska izdvaja 39 milijuna eura za europske AI gigatvornice i time osigurava pristup najmodernijoj infrastrukturi, no i dalje nije jasno hoće li ijedan od sedam novih centara biti izgrađen na domaćem terenu. Prvi val izgradnji s 19 AI tvornica u EU već smo propustili, pa se trenutno oslanjamo na tuđa superračunala. Iako je vlastita infrastruktura ključna za privlačenje startupova i kapitala, sudjelovanje u ovom projektu zasad nam jamči samo dio računalnog kapaciteta, dok utrka za domaćinstvom tvornice i dalje ostaje neizvjesna. Netokracija

06.08. (09:00)

Inače ti atrofiraju mišići na zdravoj nozi

Umjetnu inteligenciju najbolje koristiti kao trenera, a ne kao štaku

AI najviše slabi naše sposobnosti kada zamjenjuje mentalni rad potreban za uvježbavanje određene vještine. Vještine koje smo naučili – poput rješavanja matematičkih zadataka ili prepoznavanja polipa tijekom kolonoskopije doista mogu oslabjeti ako ih u potpunosti prepustimo umjetnoj inteligenciji. Oni koji je jesu koristili u većoj mjeri češće su na neki način zaboravili kako raditi neke stvari za koje su bili obučeni. Slično su pokazali učenici u rješavanju matematičkih zadataka – lošije su prolazili bez pomoći AI. Zato se predlaže korištenje AI alata koji nude smjernice i primjere, umjesto da odmah daju gotova rješenja. Razvijen je AI alat sličan ChatGPT-u, ali koji ne bi davao izravne odgovore, već nudio savjete i djelovao poticajno. Takav pristup omogućio je učenicima da novi matematički koncept nauče jednako uspješno kao i oni koji su učili na tradicionalan način iz udžbenika. Science News, N1

03.08. (10:00)

Bankomati će biti muzejski izlošci

Elon Musk tvrdi da će AI i roboti do 2036. stvoriti takvo obilje da novac više neće postojati

Elon Musk u razgovoru za The Economist predviđa da bi napredak umjetne inteligencije i humanoidnih robota poput Optimusa mogao do 2036. stvoriti doba tolikog materijalnog obilja da će rad postati opcija, a novac izgubiti današnju svrhu. Predlaže “univerzalni visoki dohodak” kao rješenje za nezaposlenost. Ipak, ekonomisti i stručnjaci upozoravaju na fizička ograničenja – poput energetske mreže i resursa – te na činjenicu da tehnologija ne može umnožiti ograničena, “pozicijska dobra” poput lokacija nekretnina. Također, otvoreno je pitanje kako bi se to bogatstvo pravedno raspodijelilo i tko bi kontrolirao resurse. Index

02.08. (16:00)

Nekome skupi hladni pogon, nekome sigurna renta

Proizvođači čipova i cloud divovi masno zarađuju na AI, dok Meta i Apple broje troškove

Kvartalna izvješća tehnoloških divova za Q2 2026. pokazuju razdvajanje industrije umjetne inteligencije dok se godišnja ulaganja u infrastrukturu bliže iznosu od 700 milijardi dolara. Microsoft, Google i Amazon uspješno naplaćuju usluge u oblaku, dok Meta bilježi pad marži zbog ogromnih troškova gradnje računalne snage. Proizvođači hardvera poput TSMC-a i Samsunga mirno profitiraju na potražnji za čipovima i memorijom. S druge strane, Apple suočen s nestašicom memorije i zaostatkom u AI utrci bilježi pad vrijednosti, pa teret skupog ulaženja u utrku ostavlja novom izvršnom direktoru Johnu Ternusu. Bug

28.07. (09:00)

Robotima ćemo iznajmljivati apartmane da se odmore

Musk: Umjetna inteligencija pretvorit će rad u hobi poput vrtlarenja

Elon Musk tvrdi da će umjetna inteligencija i humanoidni roboti uskoro preuzeti sve ljudske poslove, čime će rad postati stvar izbora. Ističe da je AI već bolji od 90% programera, a za pet godina nadmašit će ukupnu ljudsku inteligenciju. Gubitak radnih mjesta trebao bi nadomjestiti “univerzalni visoki dohodak” koji bi financiralo robotsko obilje robe i usluga. Ipak, Musk upozorava na opasnost gubitka kontrole nad tehnologijom, uspoređujući odnos ljudi i superinteligentnog AI-ja s odnosom čimpanza i ljudi, uz zaključak da nas čeka prilično “trnovit put”. Večernji