Umjetnu inteligenciju najbolje koristiti kao trenera, a ne kao štaku - Monitor.hr
06.08. (07:00)

Inače ti atrofiraju mišići na zdravoj nozi

Umjetnu inteligenciju najbolje koristiti kao trenera, a ne kao štaku

AI najviše slabi naše sposobnosti kada zamjenjuje mentalni rad potreban za uvježbavanje određene vještine. Vještine koje smo naučili – poput rješavanja matematičkih zadataka ili prepoznavanja polipa tijekom kolonoskopije doista mogu oslabjeti ako ih u potpunosti prepustimo umjetnoj inteligenciji. Oni koji je jesu koristili u većoj mjeri češće su na neki način zaboravili kako raditi neke stvari za koje su bili obučeni. Slično su pokazali učenici u rješavanju matematičkih zadataka – lošije su prolazili bez pomoći AI. Zato se predlaže korištenje AI alata koji nude smjernice i primjere, umjesto da odmah daju gotova rješenja. Razvijen je AI alat sličan ChatGPT-u, ali koji ne bi davao izravne odgovore, već nudio savjete i djelovao poticajno. Takav pristup omogućio je učenicima da novi matematički koncept nauče jednako uspješno kao i oni koji su učili na tradicionalan način iz udžbenika. Science News, N1


Slične vijesti

Jučer (08:00)

Doktor AI u akciji

Generativna AI prvi put dizajnirala funkcionalne viruse za borbu protiv bakterija

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford i instituta Arc ostvarili su povijesni podvig upotrijebivši generativne AI modele Evo 1 i Evo 2 za dizajniranje potpuno novih genomskih sekvenci. Računalno su stvorili 16 funkcionalnih bakteriofaga ΦX174 koji uspješno uništavaju bakteriju E. coli, uključujući i sojeve otporne na antibiotike. Umjesto teksta, ovi modeli analiziraju i generiraju složene DNK strukture cijelih genoma, što otvara nova vrata za fagne terapije. Rad objavljen u časopisu Science Synthetic Biology istovremeno naglašava i nužnost stroge sigurnosne kontrole radi sprječavanja potencijalne zloupotrebe sintetskog genetskog koda. Bug donosi vijesti iz svijeta znanosti i tehnologije i ovog tjedna.

Petak (18:00)

Američki ključ, kineski kalup

Pobjednik AI utrke bit će onaj čiji će model biti dostupniji i jeftiniji, ali i otvoreniji za nadogradnju

Autoritarna Kina, stoljećima poznata po zatvorenosti prema vanjskom svijetu, svoje najnaprednije modele danas otvara i praktički poklanja svima koji ih žele preuzeti i prilagoditi, dok ih tržišna Amerika, još donedavno globalni simbol ekonomske otvorenosti, sve čvršće zaključava. Kompanije poput Anthropica, koje zarađuju naplaćujući pristup zatvorenim modelima, otvorene suparnike s razlogom doživljavaju kao prijetnju vlastitom poslovnom modelu. Proizvođači čipova i računalnog oblaka, poput Nvidije i Microsofta, imaju drukčiju računicu jer zarađuju više što više kompanija i institucija gradi vlastite proizvode na otvorenim modelima.

Upravo ta dramatično niža cijena i razvoja i korištenja kineskih modela potkopava temelj američke oklade na umjetnu inteligenciju. Cijeli američki AI boom počiva na pretpostavci da će svijet i dalje plaćati premijsku cijenu za najbolje američke zatvorene modele, cijenu dovoljno visoku da se golema ulaganja u AI isplate. Kina je svoju, tek nešto skromniju, tehnologiju pretvorila u geopolitičko oružje upravo time što je dijeli prividno besplatno. Maruška Vizek za tportal

Utorak (13:00)

Skupljači antikviteta, djelujte!

Skeneri, rezači i spaljeni antikviteti: AI kompanije masovno uništavaju tiskane knjige

AI kompanije poput Anthropica pronašle su kontroverzan način za treniranje svojih modela: masovno kupuju fizičke knjige, režu ih, industrijski skeniraju i uništavaju. Praksa, prisutna od 2024., koristi doktrinu prve prodaje kako bi izbjegla autorska prava digitalnih izdanja. Motiv za masovnu kupnju je i kvaliteta sadržaja  -izdanja nastala prije 2022. osiguravaju tekstove neponištene AI generiranim materijalom. Tvrtke naručuju stotine tisuća naslova preko posrednika uz potpunu diskreciju. Trgovci rabljenim knjigama i antikvarijati bilježe skok prodaje, no izražavaju moralnu zabrinutost jer se među uništenom građom nalaze i rijetka te rasprodana izdanja. Bug

07.08. (10:00)

Nacionalizirajmo oblake!

Varoufakis: Kako ne završiti kao Ikar s lažnim krilima umjetne inteligencije

Zamislite što će sve uskoro moći raditi napredna verzija AI bota poput Alexe. Savršeno će vas poznavati, a vi nećete biti u stanju razlučiti obraća li vam se čovjek ili stroj. Pamtit će sve što ste ikada rekli, učinili ili poželjeli. Savršeno će se sjećati svakog vašeg hira, glazbenih interesa, kupovnih navika i razočaranja. Bit će uz vas u dobru i u zlu. Moći će predvidjeti kada bi vas neka od njegovih preporuka mogla uznemiriti. Bit će to potpuno drukčije od običnog nadzornog kapitalizma, dosadašnjeg sustava u kojem su vas strojevi špijunirali da bi oglašivači preciznije ciljali svoje reklame.

Najveće dostignuće tehnoloških giganata jest to što su njihovi strojevi i AI algoritmi uspjeli regrutirati milijarde nas da radimo besplatno – tako što objavljujemo svoje snimke i tekstove, pišemo recenzije – što im povećava kapacitet za izvlačenje profita iz iznajmljivanja oblaka. Ali što se događa u slučaju rasta rente na AI oblaku u odnosu na troškove plaća u velikim tehnološkim kompanijama?

Varoufakis za Peščanik upozorava da bi nas umjetna inteligencija, umjesto prometejskog spasenja, mogla zarobiti u kompleksnom tehnološkom labirintu poput onoga koji je stvorio Dedal. Rješenje vidi u radikalnoj demokratskoj politici koja kroz regulaciju tehno-giganata i povratak vlasništva nad podacima može pretvoriti umjetnu inteligenciju u dobroćudnog pomoćnika čovječanstva.

07.08. (00:00)

Dilema nad dilemama: Uništavati vlastiti okoliš ili uvoziti?

Hrvatska plaća 39 milijuna eura za AI gigatvornice, ali ostaje ovisna o tuđoj infrastrukturi

Hrvatska izdvaja 39 milijuna eura za europske AI gigatvornice i time osigurava pristup najmodernijoj infrastrukturi, no i dalje nije jasno hoće li ijedan od sedam novih centara biti izgrađen na domaćem terenu. Prvi val izgradnji s 19 AI tvornica u EU već smo propustili, pa se trenutno oslanjamo na tuđa superračunala. Iako je vlastita infrastruktura ključna za privlačenje startupova i kapitala, sudjelovanje u ovom projektu zasad nam jamči samo dio računalnog kapaciteta, dok utrka za domaćinstvom tvornice i dalje ostaje neizvjesna. Netokracija

03.08. (10:00)

Bankomati će biti muzejski izlošci

Elon Musk tvrdi da će AI i roboti do 2036. stvoriti takvo obilje da novac više neće postojati

Elon Musk u razgovoru za The Economist predviđa da bi napredak umjetne inteligencije i humanoidnih robota poput Optimusa mogao do 2036. stvoriti doba tolikog materijalnog obilja da će rad postati opcija, a novac izgubiti današnju svrhu. Predlaže “univerzalni visoki dohodak” kao rješenje za nezaposlenost. Ipak, ekonomisti i stručnjaci upozoravaju na fizička ograničenja – poput energetske mreže i resursa – te na činjenicu da tehnologija ne može umnožiti ograničena, “pozicijska dobra” poput lokacija nekretnina. Također, otvoreno je pitanje kako bi se to bogatstvo pravedno raspodijelilo i tko bi kontrolirao resurse. Index

02.08. (16:00)

Nekome skupi hladni pogon, nekome sigurna renta

Proizvođači čipova i cloud divovi masno zarađuju na AI, dok Meta i Apple broje troškove

Kvartalna izvješća tehnoloških divova za Q2 2026. pokazuju razdvajanje industrije umjetne inteligencije dok se godišnja ulaganja u infrastrukturu bliže iznosu od 700 milijardi dolara. Microsoft, Google i Amazon uspješno naplaćuju usluge u oblaku, dok Meta bilježi pad marži zbog ogromnih troškova gradnje računalne snage. Proizvođači hardvera poput TSMC-a i Samsunga mirno profitiraju na potražnji za čipovima i memorijom. S druge strane, Apple suočen s nestašicom memorije i zaostatkom u AI utrci bilježi pad vrijednosti, pa teret skupog ulaženja u utrku ostavlja novom izvršnom direktoru Johnu Ternusu. Bug

28.07. (09:00)

Robotima ćemo iznajmljivati apartmane da se odmore

Musk: Umjetna inteligencija pretvorit će rad u hobi poput vrtlarenja

Elon Musk tvrdi da će umjetna inteligencija i humanoidni roboti uskoro preuzeti sve ljudske poslove, čime će rad postati stvar izbora. Ističe da je AI već bolji od 90% programera, a za pet godina nadmašit će ukupnu ljudsku inteligenciju. Gubitak radnih mjesta trebao bi nadomjestiti “univerzalni visoki dohodak” koji bi financiralo robotsko obilje robe i usluga. Ipak, Musk upozorava na opasnost gubitka kontrole nad tehnologijom, uspoređujući odnos ljudi i superinteligentnog AI-ja s odnosom čimpanza i ljudi, uz zaključak da nas čeka prilično “trnovit put”. Večernji

27.07. (11:00)

Važno je i gdje si posudio lektiru

Izdavač Harryja Pottera dobiva 1,5 milijardi dolara odštete u nagodbi s AI tvrtkom Anthropic

Izdavač Bloomsbury dobit će milijunsku odštetu u sklopu nagodbe vrijedne 1,5 milijardi dolara s AI tvrtkom Anthropic. Nagodba je uslijedila nakon tužbe autora zbog korištenja piratskih knjiga za treniranje AI modela Claude. Bloomsbury ima 14.087 obuhvaćenih naslova, uz naknadu od oko 3.000 dolara po knjizi, koju će podijeliti s autorima. Ovo je najveća oporavak autorskih prava u povijesti i prva velika nagodba ove vrste. Sud je potvrdio da je obuka na piratskim materijalima bila nezakonita, a više od 91% obuhvaćenih autora i izdavača već je zatražilo svoj udio. ITV News

25.07. (17:00)

Povijesno netočan ep s kiklopima, sirenama, divovima i čudovištima na moru

Musk želi snimiti svoju verziju Odiseje, i to uz pomoć Grok Imagine

Elon Musk kritizirao je casting Christophera Nolana za filmsku adaptaciju Odiseje, optužujući redatelja za “skrnavljenje Homera” zbog angažmana Lupite Nyong’o i Elliota Pagea, pridruživši se brojnoj copy/paste ekipi kojoj smeta ista stvar. Musk je najavio da će njegov AI alat Grok Imagine izraditi “povijesno točnu” verziju filma. Ipak, kritičari ističu da je tvrdnja o povijesnoj točnosti besmislena jer Homerovo djelo miješa mitologiju i folklore s mitološkim likovima poput Kiklopa. Prvi prikazani AI kadrovi opisani su kao vizualno privlačni, ali s iznimno beživotnim i “drvenim” dijalozima koji ne mogu zamijeniti pravi filmski doživljaj. Peta Pixel