Hoće li se srušiti Vjesnikov neboder? - Monitor.hr
05.07.2015. (09:12)

Spomenik boljim novinskim vremenima

Hoće li se srušiti Vjesnikov neboder?

O Vjesnikovom neboderu, jednoj od najmarkantnijih zagrebačkih građevina, opet su se rasplamsale kontroverzije, a nove su, aktualne dileme: hoće li biti srušen? Ili pak sačuvan kao spomenik moderne arhitekture i hrvatske medijske povijesti? Spomenik koji već dugo izgleda otužno, prljavog pročelja, ponekog polomljenog stakla… Za poznati zagrebački neboder, djelo arhitekta Antuna Ulricha i njegova studija APB Oblik, upitno je hoće li se uopće obnavljati – vjerojatno je da će se na njegovu mjestu podići neka nova građevina, piše Globus.


Slične vijesti

Danas (07:00)

Vjesnik možda gori, ali ne i premija

Vjesnik između zabilježbi i osiguranja: kompleks pod hipotekama, ali polica uredna i vrijedi

Vjesnikov neboder i pripadajući kompleks opterećeni su brojnim zabilježbama i hipotekama zbog dugova i zajmova različitih vlasnika. Požar možda nije bitno smanjio vrijednost nekretnine jer se udjeli računaju i prema zemljištu, koje je primarna vrijednost lokacije. Na udjelima su se redali vjerovnici – od Maje Freundlich i Todorića do Saponije, Sberbanke i britanskih fondova. Allegheny financial je stavio zabilježbu prvenstvenog reda, a manji suvlasnici poput HOO-a, Plavog radija i Kreše Čuljka također imaju hipoteke. Sudbina kompleksa, ali i potraživanja, ostaje neizvjesna. Index

Ministarstvo prostornog uređenja odbacilo je tvrdnje da je Vjesnik bio osiguran kao stambena zgrada te da će država zbog toga izgubiti milijune. Ističu da je zgrada više od desetljeća osigurana u Croatia osiguranju kao poslovni objekt, a polica pokriva cijeli kompleks i štetu od požara. Ove je godine osigurana vrijednost povećana s 7.5 na 53.5 milijuna eura zbog proširenja obuhvata i većeg iznosa po kvadratu. Premija je formirana na temelju stvarne namjene zgrade, a Croatia osiguranje potvrdilo je zaprimanje prijave štete. Index

Prekjučer (13:00)

Bolje pričekati da se ohladi

Vjesnikov neboder nakon požara: između obnove i rušenja

Požar koji je 17./18. studenog zahvatio Vjesnikov neboder otvorio je pitanje njegove sudbine: rušenje ili obnova. Zgrada je projektirana prema propisima iz kasnih 1950-ih, prije značajnih postroženja nakon potresa u Skoplju 1963., što znači slabiju potresnu i požarnu otpornost. Sitnorebričasti stropovi i starija izolacija dodatno kompliciraju situaciju. Konačnu odluku mogu donijeti samo stručnjaci s dokumentacijom i uvidom u trenutno stanje zgrade, procijenivši troškove i izvedivost obnove ili rušenja. Bauštela

Prekjučer (09:00)

Kad SF-tehnologija iz 1972. završi kao spektakl za 2025.

Vjesnikov neboder: od “čokoladnog tornja” do vatrene ruševine

Arhitekt Antun Ulrich projektirao je zgradu s naprednom smeđe-narančastom staklenom fasadom i tehnološkim rješenjima tada nezamislive razine, uključujući pneumatsku poštu i antene za globalne veze. Zgrada od 67 metara i 16 katova, svečano otvorena na uglu Savske i Slavonske ulice još 1972. godine. Neboder je bio epicentar medijske moći, dom Vjesnika, Večernjeg lista, Sportskih novosti i brojnih magazina. No posljednjih godina simbol je propadanja medijske industrije — a požar tragičan završetak njegove povijesne uloge. Express

  • Statičar: Opasnost od urušavanja Vjesnikova nebodera je mala, ali postoji (Index)
  • Otvoreno: Milju – Nategnuta je priča da su maloljetnici htjeli na vrh nebodera (HRT), voditelj Laganini FM-a – Zamislite da je požar bio 12 sati ranije. Danas bismo bili na sprovodima (Jutarnji)
  • Dio Slavonske zatvoren, ogromna gužva u Zagrebu… “Obično mi treba 25 minuta, sada mi treba sat i 15 do posla” (Index)
  • Selak Raspudić objavila fotke Vjesnika od prije par mjeseci: “Poput Černobila je” (Index)
  • Tema na Forumu
Utorak (21:00)

I stvarnost piše nekrologe

Požar Vjesnikovog nebodera: bilo je to kao da gori sam temelj jedne profesije

Vjesnik je nestao mnogo prije noćašnjeg požara. Izdahnuo je polako, tiho, gušen dugovima, politikom, nebrigom i potpunim gubitkom smisla. Današnjim društvom upravlja buka, a ne glas; brzina, a ne jasnost; propagandni refleksi, a ne novinarski instinkt. U takvom svijetu, zgrada Vjesnika bila je relikt – mrtvo tijelo koje je ostalo uspravno samo zato što ga nitko nije srušio. Požar je, zapravo, bio jedina iskrena rečenica o sadašnjem stanju novinarstva. U plamenu se ogoljela njegova smrt: nestanak uredničke hrabrosti, nestanak odgovornosti, nestanak profesije koja je nekada svijetlila, a sada samo tinja u pepelu vlastitog zaborava. Ono što je gorjelo nisu zidovi, nego iluzija da je išta od toga još živo. I zato požar nije tragedija – on je brutalna, neumoljiva istina. Željko Marković za Ravno do dna

Utorak (17:00)

Kat po kat...

Stručnjaci smatraju da će se Vjesnikov neboder morati rušiti

Iako ne postoji strah od samourušavanja, obnova zgrade u ovom trenutku jednostavno je nezamisliva, a količina financijskih sredstava za taj pothvat u ovom trenutku je nedokučiva. Sugovornicima Jutarnjeg lista najizglednije rješenje je rušenje nebodera. Prema mišljenju stručnjaka, to se može napraviti eksplozijom ili “grickanjem”. S obzirom na lokaciju zgrade, izglednije je ovo drugo. Riječ je o metodi gdje se pomoću pneumatskih kliješta malo-pomalo trga beton i na taj način ruši objekt. Tako se rušila zgrada hotela “Marjan” u Splitu, visoka 33 metra. Net… pogledajte što se piše na Forumu

Utorak (12:00)

Danas tek spomenik (ako ne i ruševina)

Vjesnik: izgorio nekadašnji stakleni hram jugoslavenskog novinarstva

Zgrada, simbol modernističkog optimizma i nekadašnje moći novinsko-izdavačkog giganta, godinama stoji zapuštena nakon propasti medijskog sustava koji ju je punio životom. Projektirana 1957., dovršena 1972., bila je jedno od najmodernijih poslovnih središta u Europi, dom redakcija te brojnih dnevnih i tjednih izdanja. Privatizacija, financijske teškoće i raspad velikog izdavačkog sustava doveli su do selidbe redakcija, prestanka rada tiskarskih pogona i postepenog pražnjenja uredskih prostora. Novine Vjesnik prestale su izlaziti 2012. godine. Danas je većinski vlasnik kompleksa država (60 posto uz druge pravne subjekte), dok je zgrada uglavnom zjapila prazna. tportal… Vatrogasci će posla na Vjesnikovom neboderu imati cijeli dan: ‘Sramotno je da se dopustilo da jedan od simbola Zagreba ovako propada’ (tportal)

  • Dio koji je zahvaćen požarom koristi se za smještaj arhive Porezne uprave i Ministarstva demografije (24 sata), dio koji koristi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za rad službenika nije zahvaćen požarom (tportal)
  • Plenković: Bitno je da nema žrtava, zgrada će se urediti (Dnevnik)
Utorak (08:45)

Čokoladni toranj u plamenu

Požar zahvatio Vjesnikov neboder, vatra ga gutala cijelu noć

Sinoć oko 23 sata izbio je požar u Vjesnikovom neboderu na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, a kako se širi vertikalno, zahvatio je više katova i krovište, zbog čega je u njegovo gašenje uključen velik broj vatrogasaca. Požar gasi 93 vatrogasaca s 30 vozila. Požar traje cijelu noć, a očekuje se da će ga staviti pod kontrolu tijekom dana. Index… Bez obzira na to što je većina zgrade bila napuštena, unutra su prostorije pune opreme i papira. Zanimljivo je i to da kod ovakvih požara vatrogasci zaprime puno dojava, ovaj su put zaprimili – samo jednu. Dio Savske je zatvoren za prolaz automobilima. Jutarnji.. Tomašević stigao na mjesto požarišta: Šteta je totalna. Postoje neke sumnje o uzroku… Većinski vlasnik zgrade je država, statičari će trebati vidjeti je li konstrukcija za rušenje ili će se ići u obnovu (Index)… snimke čitetlja donosi 24 sata

13.07.2024. (10:00)

Naš "čokoladni" toranj s ne tako slatkom sudbinom

Unatoč propasti Vjesnika, rad i proizvodnja nisu sasvim napustili kompleks, a tu je i kulturni program…

Vjesnikova priča započinje puno prije nego što je izgrađen kompleks na križanju Slavonske avenije i Savske ceste. Naime, još 1940. godine počeo je izlaziti ilegalni tjednik pod imenom Politički vjesnik, a potom i Vjesnik radnog naroda, koji je prenosio izvještaje o razvoju Narodnooslobodilačke borbe i revolucije u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Po završetku rata, u idućih je 67 godina nastavio izlaziti kao dnevni list, pri čemu su najproduktivnije godine Vjesnika bile šezdesete, kada se profilirao u najmoćnijeg novinskog izdavača Jugoslavije. Kompleks je sastavljen od dva volumena – masivne položene baze s tiskarskim pogonom i 67 metara visokog nebodera u kojem su bili smješteni uredi.

Talasi ekonomskog i institucionalnog kolapsa poduzeća Vjesnik i dalje su prisutni u urbanom i društvenom prostoru, ponajviše se odražavajući u fizičkom propadanju kompleksa. Ovo propadanje nije samo estetski problem, već sa sobom nosi dublje implikacije na kolektivno sjećanje i identitet grada. Vjesnikov neboder danas stoji kao tihi svjedok nekadašnjeg uspona i pada, a prazne prostorije konstantan su podsjetnik na turbulentnu tranziciju vođenu privatnim interesima.

No, prostor se i dalje koristi, a tu su i kulturni programi koji kompleksu daju tračak novog života. Kulturpunkt

30.10.2022. (20:00)

Mastodont hrvatskog novinarstva i novinskog izdavaštva

Vjesnik d.d. zajedno s tiskarom ide u likvidaciju

Vjesnikov neboder | Mapio.net

Nakon što je ljetos u aneks Vjesnikova nebodera preselio Fond za obnovu potresom stradalih područja, država je odlučila finiširati vlasničko ovladavanje kompleksom nekadašnje izdavačke kuće Vjesnik. Kako doznajemo od Tomislava Orehovca, odvjetnika i likvidatora Vjesnika d.d., država će kupiti kompletan suvlasnički dio, što uključuje zgradu u kojoj je tiskara, poslovni neboder i poslovne urede u aneksu. Od 5. srpnja ove godine Vjesnik d.d., koji se nakon sloma istoimenog dnevnog lista 2013. sveo na tiskaru, prošavši u to vrijeme i predstečaj, nalazi se u likvidaciji. Jutarnji Kada je sagrađen 1972., Vjesnikov neboder arhitekta Antona Urlicha bio je najmoderniji u ovom dijelu Europe: najbliža zgrada s tako suvremenom fasadom postojala je u švicarskoj Lausannei. Godinama je u njemu bio centar za proizvodnju novina vrhunske kvalitete. Najzanimljivija novost bila je tzv. pneumatska pošta – sistem koji povezuje redakcije, stenodaktilo servis, tiskaru i ostale funkcije novinske proizvodnje za slanje sitnih pošiljki unutar zgrade. Jutarnji