Od početka siječnja do kraja kolovoza hrvatski su građani na kladionicama ostvarili dobitke od gotovo dvije milijarde kuna i na to je država ubrala gotovo 200 milijuna kuna poreza, piše Novi list. Najveći dio otpada na listiće na kojima su građani ostvarili do deset tisuća kuna dobitka i tako su ukupno na kladionicama ‘zaradili’ milijardu i 843 milijuna kuna.
Kako se moglo čuti na predstavljanju prijedloga nove zakonske regulative, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada. Igre na sreću neće se smjeti promovirati ni u elektroničkim medijima od 6 do 23 sata, osim 15 minuta prije i poslije sportskih događaja. Zakon bi trebao donijeti novi saziv Hrvatskog sabora. Tportal
Legalizacija i inovativne tehnologije otvorile su vrata tržištu online sportskog klađenja, a cijela industrija ima više korisnika i prihoda nego ikad. prije Od 2017. više od 85 milijuna ljudi počelo se kladiti na sport putem interneta, čime se ukupan broj korisnika popeo na 127,8 milijuna u 2023., a do 2027. ih se očekuje 175 milijuna. Globalne trendove prati i Hrvatska gdje sve službene statistike pokazuju rast prometa kladionica. Prema podacima Porezne uprave, tijekom 2022. casina, automat-klubovi i kladionice uplatile su u državni proračun više od 363,2 milijuna eura na osnovi godišnjih i mjesečnih naknada na koje ih obvezuje zakon. Poslovni
Mnogi u Venezueli igraju igru na sreću Los Animalitos (životinjice). Igrač bira između životinje, broja nad njom i boje listića. Najjeftinija srećka košta samo 100 bolivara, manje od četvrtine centa, naravno, ‘na crno’. Na uloženih pet, deset tisuća bolivara, može se dobiti 50, 60 tisuća bolivara ili četvrtina minimalne mjesečne plaće u toj zemlji. Deutsche Welle, Reuters
Inicijativa Za snažno civilno društvo održala je ispred Vlade prosvjedni skup ’70 za 7 posto’ kojim se protivi Vladinoj uredbi o raspodjeli prihoda od igara na sreću. Naime, navode da se zbog 7% ‘problematičnih’ prijeti rezanjem 70% ukupnog proračuna Nacionalne zaklade u ovoj godini. Time se ugrožavaju i programi osobana s invaliditetom, manjina i ostalih ugroženih skupina. Monitor
Inicijativa Za snažno civilno društvo (Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir, Hrvatska mreža volonterskih centara, Zelena mreža aktivističkih grupa, Savjet za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske) organizirala je ispred Vlade prosvjednu akciju i konferenciju za medije pod nazivom ’70 za 7 posto’ zbog Vladine Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću.
Organizacije civilnog društva upozoravaju kako se zbog 7% proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, dodijeljenog organizacijama na meti javnih napada, prijeti rezanjem čak 70% ukupnog proračuna Nacionalne zaklade u 2016.
Ispred Vlade postavili su i pano na kojem se vidi financijska struktura potpora Nacionalne zaklade:
Ukidanje NZRCD onemogućilo bi pružanje važnih usluga građanima, poput programa za osobe s invaliditetom, manjine, marginalizirane, mlade i druge društvene skupine, upozorava inicijativa.
“Urušavanjem sustava urušava se infrastruktura, kao što su na primjer besplatna pravna pomoć, volonterski centri, skloništa za beskućnike, centri za rehabilitaciju i slično. Ovim se ugrožavaju i kapaciteti za povlačenje sredstava iz EU organizacijama koje su tim putem u domaći proračun donose značajna sredstva. Civilno društvo jedan je od temeljnih stupova demokracije i društvenog razvoja, a dosadašnjim radom upravo je imalo ključnu ulogu u podizanju standarda demokratskih procedura koje ovakav prijedlog Uredbe izigrava. Podsjetimo, Sabor je usvojio Državni proračun u kojem je prihvaćeno povećanje sredstava za djelovanje Nacionalne zaklade za 5%. S obzirom na to da je Sabor prihvatio izvještaj o radu NZRCD za 2014. godinu (111 ZA, 4 suzdržana, 0 protiv) postavlja se pitanje koji je povod ovakvoj izmjeni financijskog plana. Uredba kakva nam je predstavljena uništit će kvalitetan i za sve otvoren sustav potpore civilnom društvu oko kojeg je postojao dugogodišnji konsenzus svih relevantnih političkih opcija”, upozorava inicijativa.
“Od Vlade zahtijevamo da se s iduće sjednice povuče Prijedlog uredbe o raspodjeli prihoda od igara na sreću te da se odgovorno ponaša prema najranjivijim skupinama u društvu”, rekla je članica Savjeta za razvoj civilnog društva pri Vladi RH Mirela Travar.
Također, od Vlade traže i da ne izigrava saborsku proceduru jer, kako je kazala, ako su u proračunu određena sredstva za rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva onda se mimo Sabora vladinom uredbom ta sredstva ne bi smjela smanjivati. Travar je kazala i kako, osim što od Vlade traže da se taj prijedlog uredbe ne nađe na njezinoj sutrašnjoj sjednici, traže i da Vlada taj prijedlog pošalje na Savjet za razvoj civilnog društva kako bi se ona donijela na demokratski način.
Upozorila je kako prema njihovim informacijama, vladinim prijedlogom Uredbe sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva srezala bi se i za oko 70 posto, odnosno više od 30 milijuna kuna.
“Predlaganje ovakve Uredbe smatramo apsolutno neprihvatljivim i zbog nepoštivanja propisane demokratske procedure i zbog toga jer bi se njezinim mogućim usvajanjem zaustavili programi namijenjeni za najslabije članove društva, posebice u vrijeme teške gospodarske i socijalne krize”, poručila je Travar.
Dodala je kako je Vlada vezano uz tu Uredbu potpuno zaobišla Savjet za razvoj civilnog društva pri Vladi RH čime je srušena dugogodišnja dobra demokratska praksa njezina donošenja koja traje već 12 godina.
“Ovakvim drastičnim rezanjem sredstava sustav podrške za najranjivije društvene skupine, koji se izgrađivao zadnjih 15 godina, devastira se preko noći”, upozorila je.
Travar zabrinjavajućim smatra činjenicu da se u proračunu sredstva namijenjena radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva bila predviđena pet posto većim nego do sada, upitavši se da li Vlada svojim prijedlogom Uredbe izigrava saborsku proceduru.
Nezadovoljstvo vladinim prijedlogom Uredbe izrazili su i predstavnici Saveza slijepih, Zelene akcije, Udruge MoST, Mreže mladih Hrvatske, Saveza udruga za autizam, Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, Saveza udruga Klubtura i ZMAG.
Sredstva koja se za djelovanje stotina institucija i nevladinih organizacija koje pridonose boljem životu zajednice, prikupe od igara na sreću, dijele se putem natječaja kroz šest ministarstava, jedan državni te dva Vladina ureda. Lani je tako podijeljeno oko 330 milijuna kuna, a najveći pojedinačni primatelj je – Hrvatski olimpijski odbor Zlatka Mateše. Lani je samo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobio 98 milijuna kuna. T-Portal