Hrvatska ima 600 tisuća praznih stanova, ali mnogi nisu tamo gdje ih želimo - Monitor.hr
02.10.2024. (12:00)

Prilika: Iznajmljujem stan 300 km od Zagreba!

Hrvatska ima 600 tisuća praznih stanova, ali mnogi nisu tamo gdje ih želimo

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima oko 600 tisuća praznih nekretnina za stanovanje, što je oko 30% ukupnog broja stambenih jedinica. Prazne nekretnine najčešće se nalaze u ruralnim područjima poput Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije, gdje taj postotak prelazi 50%. Iako Vlada planira uvođenjem poreza potaknuti vlasnike da ih stave na tržište, problem je što mnoge od tih nekretnina nisu atraktivne za život, zbog čega njihov utjecaj na cijene stanovanja ostaje upitan. Forbes


Slične vijesti

Jučer (10:00)

Svi se guraju u istu ulicu

Tržište nekretnina: Zagreb i obala i dalje vode, kvartovi sve važniji

Prema analizi portala Nekretnine.hr, najveći interes kupaca nekretnina i dalje bilježe Zagreb, Split i Rijeka, a među top 10 gradova su još Zadar, Pula, Dubrovnik, Šibenik, Osijek, Varaždin i Karlovac. Obalni gradovi prednjače zbog investicijskog i turističkog potencijala. Najveći rast interesa bilježe Zagreb te gradovi u njegovu prstenu (Velika Gorica, Samobor, Zaprešić), kao i Solin, Kaštela i Trogir kraj Splita, što potvrđuje trend suburbanizacije. Najtraženiji kvartovi u Hrvatskoj su Trešnjevka, Maksimir, Žnjan, Špansko i Mejaši. Kupci sve češće biraju konkretnu četvrt, fokusirajući se na infrastrukturu, prometnu povezanost i omjer cijene i kvalitete. Jutarnji

Srijeda (20:00)

Negdje stan košta kao garaža, a negdje garaža kao stan

Najjeftiniji kvadrati u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, najskuplji u Zagrebu i uz obalu

Prema analizi Njuškala, najjeftiniji stanovi nude se u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.315 €/m²), potom u Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Kod kuća su cijene najniže u Požeško-slavonskoj (795 €/m²) i Vukovarsko-srijemskoj. Skuplji kvadrati koncentrirani su na obali i u Zagrebu, dok rekord drži Dubrovnik sa 6.126 €/m² za stan i 5.758 €/m² za kuću. Prosjek tražene cijene stana u Hrvatskoj dosegnuo je 3.636 €/m², a kuće 2.696 €/m². Prodavatelji kuća u prošloj su godini u Hrvatskoj u prosjeku tražili 2.696 eura za svoje kvadrate, što je rast od 4,42 posto Poslovni

17.02. (19:00)

Kratkoročno pomaže, dugoročno odmaže

Vlada i arhitekt u sukobu oko Programa priuštivog najma: hoće li mjera sniziti ili podići cijene?

Vlada tvrdi da Program priuštivog najma, temeljen na medijalnim cijenama, neće podići tržišne najamnine i da potiče aktivaciju praznih stanova. Arhitekt Janko Kralj oštro kritizira mjeru, naziva je „notornom glupošću“ te smatra da će dodatno povećati cijene. Sporno mu je određivanje iznosa prema medijanu, kao i isplata do 60 posto najma unaprijed, što drži nerealnim i tržišno neopravdanim. Upozorava i da program omogućuje obnovu nedovršenih stanova bez jasnih kriterija, umjesto da država tim novcem gradi nove stanove ili potiče model dugoročnog otkupa za mlade obitelji. N1

11.02. (21:00)

A rijetko tko kupuje

Prosječne cijene stanova za 2026.: obala prednjači, Zagreb ubrzava

Nove referentne cijene stanova za 2026., temeljene na tržišnim podacima iz 2025., potvrđuju snažan rast nekretnina, osobito na obali i u Zagrebu. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik i Split, gdje se kvadrat približava 4.000 eura. U Zagrebu su pojedine četvrti, poput Trnja i Novog centra, zabilježile rast i do 19 posto u godinu dana. Kontinentalni gradovi ostaju ispod 2.000 eura po kvadratu. Zbog malog broja transakcija u većini općina, cijene su procijenjene naprednim modeliranjem, što bi trebalo dati realniju sliku tržišta. Lider 

11.02. (12:00)

Izolacija radi, sustav i dalje malo šteka

Energetska obnova zgrada donosi bolju kvalitetu stanovanja, ali sama nije dovoljna za rješavanje problema energetskog siromaštva

Tehnička rješenja doprinose toplinskoj udobnosti i ujedno smanjuju potrošnju energije, stanari zgrada koje su već prošle obnovu ističu kako im je toplije zimi, a podnošljivije ljeti. Međutim, dio kućanstava bez dodatnih društvenih i financijskih mehanizama ostaje ranjiv, ocjenjuju u studiji CEESEN-BENDER. Ključ je u politici financiranja koje uzimaju u obzir stvarne potrebe kućanstava. Zgradonačelnik

11.02. (00:00)

Hakirali su papir

Krivotvoreni ugovori, rupe u provjerama i tehnologija brža od zakona omogućili otimačinu nekretnina

Malverzacije s nekretninama u slučaju bivšeg manekena bile su moguće zbog kombinacije krivotvorenih kupoprodajnih ugovora, slabih provjera i propusta u zemljišnoknjižnom sustavu. Prevaranti su koristili nevjerodostojne isprave, često bez upisanih OIB-ova vlasnika ili u slučajevima kada se vlasnici nisu mogli braniti, te su u više pravnih koraka upisivali novo vlasništvo. Iako javni bilježnici i zemljišnoknjižni odjeli formalno provjeravaju dokumente, ministar priznaje da napredne tehnologije omogućuju krivotvorenja koja sustav ne uspijeva uvijek prepoznati, jer je zakonodavni okvir sporiji od tehnološkog razvoja. Index

07.02. (17:00)

Otimači s pečatom

Kako su “nevidljivi” vlasnici ostajali bez nekretnina

USKOK tereti zločinačko udruženje koje je ciljano preuzimalo nekretnine čiji se vlasnici nisu mogli učinkovito zaštititi. Radilo se o imovini bez upisanog OIB-a u zemljišnim knjigama ili o vlasnicima koji zbog starosti, odsutnosti, smrti ili drugih razloga nisu pratili pravno stanje. Osumnjičeni su izrađivali krivotvorene ugovore, punomoći i identitete, ishodili OIB-ove bez znanja vlasnika te provodili uknjižbe preko javnih bilježnika i sudova. Tako su “čisto” prepisivali vlasništvo, dok su stvarni vlasnici tek naknadno shvaćali da su ostali bez imovine. Index

04.02. (21:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Hrvatska u europskom vrhu po vlasništvu nad stanovima

Podaci Eurostata za 2024. godinu pokazuju velike razlike u stambenim navikama unutar EU-a. Većina Europljana živi u vlastitim domovima, dok je najam dominantan tek u nekolicini zemalja, ponajprije u Njemačkoj. Kuće prevladavaju u ruralnim područjima, a stanovi u gradovima, dok se veličina stambenog prostora i broj osoba po kućanstvu znatno razlikuju među državama. Sjever i zapad Europe imaju više prostora po osobi, dok su istočne članice gušće naseljene. Trendovi jasno odražavaju povijesne, ekonomske i urbanističke razlike unutar Unije. Poslovni

29.01. (14:00)

Lift ide gore, papiri još više

Država sufinancira ugradnju dizala i obnovu pročelja: tko ima uvjete, ima i bodove

Vlada donosi Program ugradnje dizala kojim država sufinancira trećinu troškova za postojeće zgrade s najmanje tri kata ili s osobom s invaliditetom među suvlasnicima. Uvjet su natpolovična suglasnost, osigurana sredstva i glavni projekt, a prednost se određuje bodovanjem prema broju katova, socijalnim kriterijima i lokaciji. Paralelno se donosi i Program uređenja pročelja za kulturno zaštićene zgrade, gdje se troškovi dijele između države, lokalne samouprave i suvlasnika. Oba programa imaju stroge rokove i limite sufinanciranja. N1

02.01. (20:00)

Spomenik nemaru s pogledom na selfie turizam

Luka Modrić želi kupiti i obnoviti ruševnu kuću koja mu je obilježila djetinjstvo. A što ćemo s još 70-ak tisuća napuštenih nekretnina?

Kadrovi ostataka kuće na velebitskoj ‘Majstorskoj cesti’ koja povezuje Liku i Dalmaciju nerijetko oslikavaju priču o odrastanju kapetana naše uspješne nogomente reprezntacije, a istovremeno postaju simbolom ne tako uspješnog upravljanja. Razvijena društva imaju prilično jednostavan dogovor oko ovakvih pitanja. Za posjedovanje određene nekretnine u prostoru treba i suglasnost zajednice, čitaj dozvola. Ako smo izdali dozvolu za stambeni objekt, onda vlasnik istu mora i održavati u stanju pogodnom za namjenu – stanovanje. Što bi se dogodilo da je nekom turistu, obožavatelju našeg kapetana pao kameni blok ili crijep na glavu, u želji da napravi selfie kraj čuvene kuće? Tužio bi vlasnika, o uvom slučaju Republiku Hrvatsku i potraživao odštetu na naš račun. Vjerujem i dobio istu. Ovakve nekretnine, opasne po život i imovinu drugih moraju biti ili obnovljene, vraćene u funkciju ili uklonjene iz prostora. Agroklub