Hrvatska je postala kreditor MMF-a: Evo što to znači i kako funkcionira u praksi - Monitor.hr
06.08. (19:00)

Od “daj još malo” do “evo vam malo” – financijska karma u akciji

Hrvatska je postala kreditor MMF-a: Evo što to znači i kako funkcionira u praksi

Nakon što je godinama bila korisnica pomoći, Hrvatska je postala kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 53 financijski stabilne članice. Zahvaljujući gospodarskom rastu, smanjenju duga i ulasku u eurozonu, HNB sada omogućuje MMF-u korištenje svoje valute za zajmove drugim državama. Time se povećava hrvatska pričuvna pozicija u MMF-u i međunarodne pričuve, a sudjelovanje se honorira tržišnom kamatom. Ulogu kreditora Hrvatska ostvaruje kroz Plan financijskih transakcija MMF-a, bez klasičnog davanja zajmova, već kao valuta na poziv. Poslovni


Slične vijesti

18.10. (21:00)

Tko je kriv za inflaciju? Ovisi koga pitate

Vlada proziva HNB zbog visoke inflacije: Božinović poručio da guverner mora “braniti hrvatske interese”

Dok se inflacija u Hrvatskoj tvrdoglavo zadržava iznad četiri posto, premijer Andrej Plenković i članovi Vlade okrivljuju Hrvatsku narodnu banku za nedovoljno djelovanje. Nakon što su premijer Andrej Plenković i članovi Vlade optužili HNB za pasivnost u borbi protiv inflacije, iz središnje banke stiže odgovor – i to s brojkama. HNB ističe da Hrvatska i dalje ima inflaciju višu od europskog prosjeka zbog rasta plaća, snažne domaće potražnje i povećanja cijena energije, uključujući administrativne odluke Vlade. Naglašavaju i da monetarnu politiku sada vodi Europska središnja banka, dok HNB djeluje kroz ograničavanje kreditiranja i stabilizaciju financijskog sustava. Inflacija u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 4–5 posto.Telegram… komentiraju na Forumu

25.08. (18:00)

Veća plaća, tanji živci

Uvedeni stroži uvjeti za kredite

Od 1. srpnja HNB je uveo strožu metodologiju procjene kreditne sposobnosti, što smanjuje maksimalne iznose stambenih kredita, posebno za plaće iznad 1600 eura. Primjerice, s plaćom od 2000 eura kredit je pao sa 250.000 na 200.000 eura. Banke nude rješenja poput moratorija i refinanciranja, a 20% kredita i dalje ide po starim pravilima. Kamate su, nakon rasta zbog inflacije, sada oko 3–3,1%. Stručnjak za kreditno posredovanje Dražen Horvat očekuje usporavanje gotovinskih kredita, dok za stambene ostaje optimističan. N1

08.06. (11:00)

Inflacija pada, ali radna snaga stiže uzlaznom putanjom – preko granice

Vujčić: Većinu od 50 tisuća radnih mjesta popunit će strani radnici

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider

24.05. (09:00)

I u digitalno doba bolje se uzdati u analogno

HNB: Imamo novca, ali ponesite sitno — za svaki slučaj

Nakon prekida struje i kibernetičkih napada u Europi, sve više zemalja preporučuje građanima da imaju gotovinu pri ruci. Njemačka i Nizozemska već su izdale konkretne smjernice, a Hrvatska narodna banka savjetuje da građani sami procijene svoje potrebe. Iako tvrde da novca ima dovoljno, napominju da je pametno imati rezervu za osnovne troškove u kriznim situacijama, poput potresa, poplava ili hakerskih napada. tportal

29.04. (12:00)

Tko štedi, ima – tko riskira, klima se s minusom

Kućanstva u Hrvatskoj bogatija za 9,6 milijardi eura, 10 posto više nego lani

Na kraju 2024. financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj porasla je na 106 milijardi eura, dok su im obveze dosegle 28 milijardi. Neto vrijednost sektora kućanstava skočila je gotovo 10 posto. Nasuprot tome, financijska imovina hrvatskog gospodarstva iznosila je 480 milijardi eura, uz smanjenje u odnosu na BDP za više od 25 postotnih bodova. Nefinancijska poduzeća bilježe minus od 70,4 milijarde eura, unatoč blagom rastu imovine i obveza. Trend: kućanstva jačaju, gospodarstvo se klati. Poslovni

20.02. (12:00)

Jer se kod nas sve da uokviriti i izložiti

Postnikov posjećuje muzeje koji to nisu: HNB-ov Muzej novca nije muzej, već spomenik…

HNB-ov Muzej novca Moneterra ne samo što ustvari-nije-muzej nego ustvari nije ni muzej novca: to je prije zabavni, atraktivni, interaktivni spomenik koji je HNB podigao vlastitoj genijalnosti. Sve je ovdje podređeno tome da posjetitelji shvate koliko im je život lakši i ljepši zahvaljujući našoj središnjoj banci. Muzej kravate ima problem da se o kravatama nema puno ni za reći, a u Muzej smijeha je ušao duboko istraumatiziran, da iz njega ne bi izašao nimalo sretniji… Za Muzej kanabisa kaže da više liči na dućan koji ima muzej. Boris Postnikov u drugom dijelu obilaska muzeja koji to nisu za Novosti.

10.02. (18:00)

Banke dijele "akcijske" kamate, HNB steže remen

Stambeni krediti na popustu – ali ne zadugo

Hrvatska narodna banka od 1. travnja postrožuje uvjete stambenih kredita – mjesečna rata ne smije prelaziti 45% dohotka, a kredit ne smije premašiti 90% vrijednosti nekretnine (uz iznimke za prvo rješavanje stambenog pitanja). Banke su požurile s akcijama: ZABA nudi kamatu od 2,85%, Erste spušta na 3,30%, a HPB već ima 2,89%. U međuvremenu, zaduženost građana raste, a stambeni krediti porasli su za 2,5% u zadnjem tromjesečju. Hoće li niže kamate potaknuti još veće zaduživanje prije nego što završi “sniženje”? tportal

27.01. (20:00)

Kad gotovina leti, HNB reže krila

Za kupiti stan trebat će plaća od najmanje 1074 eura, a vraćaju se i sudužnici

Hrvatska narodna banka postrožila je uvjete kreditiranja zbog zabrinutosti oko rasta gotovinskih kredita. Građani će za stambene kredite smjeti izdvajati do 45%, a za gotovinske do 40% svojih primanja. Banke mogu odstupati od pravila za 20% stambenih i 10% gotovinskih kredita. Ograničen je i iznos kredita u odnosu na procjenu nekretnine na 90%. Mjere će posebno pogoditi srednji sloj građana, dok HNB strahuje od rizika neurednog otplaćivanja. Banke, s druge strane, tvrde da ne vide veće probleme s naplatom kredita. Kritičari ističu da se urednim dužnicima otežava zaduživanje zbog manjeg broja neurednih. Lider

23.01. (13:00)

Kreditni party završava u 23:55

Novi stroži uvjeti za kredite: HNB uvodi “financijske pojaseve za spašavanje”

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je uvođenje novih mjera kako bi se usporio nagli rast potrošačkih kredita, a time i smanjio rizik za građane i financijsku stabilnost. Od 1. travnja uvode se ograničenja na omjer duga i dohotka (45% za stambene, 40% za gotovinske kredite), kao i pravilo da vrijednost stambenog kredita ne smije prelaziti 90% vrijednosti nekretnine. Iako će promjene najviše osjetiti budući korisnici kredita, HNB tvrdi da je mjera preventivna i potrebna kako bi se izbjegle buduće financijske krize. Index

20.01. (20:00)

Više vrijedimo

Financijska imovina hrvatskih kućanstava narasla na 103 milijarde eura

Podaci HNB-a ukazuju na selektivni rast financijske imovine u hrvatskom gospodarstvu uz istodobno smanjenje omjera financijskih obveza prema BDP-u. Kućanstva su na kraju trećeg tromjesečja 2024. imala financijsku imovinu u vrijednosti od 103 milijarde eura, što je 3,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja i 10,7 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 27 milijardi eura, što je rast od 2,2 posto tromjesečno te 10,4 posto na godišnjoj razini. Lider