Hrvatska od članstva u EU profitirala 380 eura godišnje po glavi stanovnika - Monitor.hr
09.05.2019. (15:30)

Tri tisuće razloga

Hrvatska od članstva u EU profitirala 380 eura godišnje po glavi stanovnika

Njemački građani financijski su najviše profitiraju od Europske pa im je na raspolaganju 1.046 eura više nego što bi imali da zemlja nije u članstvu EU (nisu dobili te novce iz Bruxellesa, nego zahvaljujući porastu BDP-a). Europski prosjek je 840 eura godišnje po glavi stanovnika, a Hrvati, dakle imaju 380 eura godišnje više. Zna se da život voli biti ironičan pa tako najviše od Europske unije profitira – Švicarska, s 2.914 eura BDP-a više po glavi stanovnika (nisu u EU, ali je bilateralnim ugovorima praktički članica zajedničkog tržišta). I još jedna ironija – od gradova najviše profitiraju Zuerich (u istoj toj nečlanici) i London (koji već dvije godine sprema kofere da ode). Poslovni


Slične vijesti

24.03. (18:00)

A govore nam da nam je loše

Eurostat: Hrvatska je po životnom standardu pretekla Slovačku i Grčku

Hrvatska se polagano penje na europskoj ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći. Prema ranoj procjeni Eurostata za 2021., Hrvatska je po životnom standardu i dalje pri europskom dnu, ali u leđa nam sad gledaju Slovačka, Grčka i Bugarska. Lani smo dosegnuli 70 posto prosjeka EU-a BDP-a po stanovniku, dok je 2020. on bio na razini od 66,5 post. Dva su osnovna razloga za statistički porast životnog standarda u Hrvatskoj. Jedan je smanjenje broja stanovnika, a drugi je lanjska rekordna stopa rasta BDP-a i brzi oporavak od koronakrize. Gospodarstva Slovačke, Grčke i Bugarske sporije se dižu na noge nakon pandemijskog udara. Tportal

16.01. (14:00)

Ali se i brže smanjuje

Perković: Hrvatska brže raste od Kine

Iako je i najvećim optimistima teško povjerovati u ovu informaciju, prognoze rasta BDP-a za 2022. sasvim jasno pokazuju snažniji gospodarski rast Hrvatske nego Kine. Svjetska banka je objavila da će BDP Hrvatske ove godine rasti za 5.4 posto, a Kine 5.1 posto. Investicijska kuća Goldman Sachs je još pesimističnija od Svjetske banke po pitanju rasta BDP-a Kine 2022. pa predviđa rast od “samo” 4.3 posto. Nekoliko je razloga za taj povijesni presedan i ne radi se sasvim o statističkoj iluziji. Hrvatska se relativno dobro oporavlja od pandemijske ekonomske krize, a Kina se suočava s određenim problemima koji joj kratkoročno smanjuju gospodarski rast, a i predstavljaju ozbiljnu opasnost za dugoročni razvoj. Branimir Perković za Index.

04.01. (14:00)

Svjetski kolač razrezan u šnite

94 bilijuna dolara vrijedno gospodarstvo svijeta u jednoj infografici

Globalni BDP (bruto domaći proizvod, engleski GDP, gross domestic product) je tržišna vrijednost dobara i usluga proizvedenih u pojedinoj zemlji. SAD i Kina čine 42 posto svjetskog BDP-a. Ovdje je druga varijanta infografike sa svim ostalim zemljama. Hrvatski BDP je oko 60 milijardi dolara (0,06T). Visualcapitalist

Napomena za svaki slučaj: 1 trillion na engleskom znači bilijun na hrvatskom ili tisuću milijardi.

18.12.2021. (12:00)

Sindikalisti svijeta, razjedinite se

Trinaesta plaća svima, a ne samo njima: I privatni sektor rado bi dizao BDP trošenjem dodatne plaće

Zamislite da Hrvatska ima osam kompanija poput HEP grupe, koja je za prošlu godinu iskazala 1,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je i najveći profit u 2020. Tih osam HEP-ova trebalo bi raditi cijelu godinu da se od njihove ukupne dobiti alimentira ‘samo osam posto proračuna’. Toliko je, prema Vilimu Ribiću, teška 13. plaća od 7000 kuna, koliko traže sindikati državnih i javnih službi. Na našu sreću, a na Ribićevu žalost, Hrvatska ipak ne troši cijeli proračun na plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru. Trošak 13. plaće bio bi, dakle, znatno manji nego što to pokazuju Ribićevi nezajažljivi apetiti. Pravi izračun troška 13. plaće za državni i javni sektor bio bi bliži iznosu od oko 3,6 milijardi kuna (bruto), što je oko dva posto proračuna. Dakle, za Ribićevu 13. plaću trebale bi sljedeće godine raditi – samo dvije HEP grupe. Goran Litvan za Lider.

05.09.2021. (00:00)

Od sezone do sezone - nema promjene

Hrvatska ‘Kvaka 22’: Zašto su dobre vijesti o BDP-u, potrošnji i turizmu dugoročno loše za gospodarstvo

Još se nije stišalo slavlje nakon objave Državnog zavoda za statistiku da je BDP u drugom kvartalu rastao 16,1 posto, a već je stigao podatak o potrošnji, koja je u prvih sedam mjeseci porasla 12,6 posto. Dodatni razlog za zadovoljstvo odlične su turističke vijesti s Jadrana o sezoni koja je prema rezultatima blizu rekordne 2019. godine. No, kako sada stvari stoje, i treći kvartal, koji uključuje dva ključna turistička mjeseca i posezonu (za koju su odlične najave), mogao bi rezultirati nastavkom velikog rasta svih makroekonomskih pokazatelja. U tome je kvaka 22 prema kojoj se samo luđake može poslati kući s fronta, no onaj tko je lud ne može zatražiti povratak jer bi to značilo da je zapravo zdrav. Prema toj logici iz romana Josepha Hellera, što su ekonomski rezultati lošiji, manje je mogućnosti za reforme, ali što su rezultati bolji, to je u vlasti manja volja za temeljitom rekonstrukcijom gospodarskog i cijelog državnog sustava. Goran Litvan za Lider.

26.08.2021. (10:30)

BDP i prije sezone skočio za 16%

Ekonomisti vjeruju da će BDP na godišnjoj razini biti povećan oko 16 posto, čime će Hrvatska i službeno izaći iz recesije u kojoj je bila godinu dana. U drugom kvartalu prošle godine BDP je pao 14,4 posto, potom 10,1 i 7,2 posto, da bi prva tri mjeseca ove godine minus bio sveden na 0,7 posto. Službene brojke DZS objavljuje sutra. Jutarnji, Novi list

02.08.2021. (15:00)

Eurozona i EU izašli iz recesije, američki BDP na razinama prije pandemije

Eurozona (19 članica koje su uvele euro) je vrlo slična cijeloj EU (27 članica). U Italiji i Španjolskoj stopa rasta približila se razini od 3 posto. U Austriji i Portugalu zabilježen je još snažniji oporavak, pri čemu je potonji izvijestio da mu je gospodarstvo poraslo za 4,9 posto. Dva najveća gospodarstva eurozone ostvarila su umjereniji rast, Njemačka za 1,5, a Francuska za 0,9 posto. Unatoč tome, gospodarstvo eurozone i dalje je oko 3 posto ispod svoje razine prije pandemije krajem 2019. godine. No, uskoro bi moglo dosegnuti te razine. “Očekujemo još jedan snažan rast BDP-a eurozone u trećem tromjesečju, što bi dovelo gospodarstvo blizu, ali još uvijek ispod razine od prije pandemije”, kazao je Andrew Kenningham, glavni ekonomist za Europu. Poslovni, CNN

31.05.2021. (18:00)

Čaša nije poluprazna, već se brzo puni

BDP: Nije to -0,7 posto već +5,8

Optimisti iz Arhivanalitike uvijek nude realniji i utješniji pogled: Prvo gledamo podatke u prvom kvartalu 2021. u odnosu na zadnji kvartal 2020. Nakon što se iz podataka otklone svi sezonski i kalendarski utjecaji (razlike u broju radnih dana), vidi se da je BDP EU u prvom kvartalu zapravo pao (ponajviše zbog utjecaja epidemioloških mjera). U Hrvatskoj je rastao izvanredno brzo po stopi od 5,8%. Usporedbe radi, taj podatak za SAD, koje se oporavljaju uzornom brzinom o kojoj EU može samo sanjati, iznosi 6,4%. Hrvatska nije daleko od te brzine. Zahvaljujući tome rastu, realni BDP je u prvom kvartalu dostigao razinu koja je svega 0,7% niža u usporedbi s istim kvartalom 2020. Isti podatak za EU iznosi -1,7%. Drugim riječima, hrvatsko gospodarstvo je bliže pred-pandemijskoj razini od cjelokupnog gospodarstva u EU. Isti podatak za SAD iznosi +0,4%.

11.08.2020. (15:30)

Šta, bit će za grijanje?!

Turizam iznad očekivanja – pad BDP-a bit će za trećinu manji

Turizam be ove godine mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, a smanjuje se i podbačaj ostalih segmenata ekonomije, što bi moglo značiti manji pad ekonomije od očekivanog. Prvotna procjena je bila pad BDP-a od 9,7%, no u optimističnijoj simulaciji HNB-a – uz bolje brojke u turizmu, osobnoj potrošnji i investicijama – pad bi mogao biti oko 6,5 posto. Jutarnji