'Hrvatska plaća 37 milijardi kuna kamata, to je dugoročno neizdrživo' - Monitor.hr
14.10.2015. (20:55)

Balkanski tigar

‘Hrvatska plaća 37 milijardi kuna kamata, to je dugoročno neizdrživo’

“Velik dio našeg zajedničkog standarda izgrađen je na dugu. Hrvatski ukupni javni dug iznosi 700 milijardi kuna, ukupna kamata iznosi oko 37 milijardi kuna što je više od 10 posto BDP-a. To se stanje još održava samo zahvaljujući činjenici da se možemo zaduživati na međunarodnim tržištima”, istaknuo je Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave konzultantske kuće PwC Hrvatska, na panel-diskusiji o fiskalnoj politici, javnom dugu i gospodarskom rastu. T-Portal


Slične vijesti

02.01. (12:00)

Kako matematički mozak nauči da nije svaka jadikovka zadatak za rješavanje

Toni Milun o knjizi koja mu je promijenila pogled na uspjeh i komunikaciju

Poznati matematičar Toni Milun ističe da mu je knjiga Sedam navika uspješnih ljudi Stephena Coveyja promijenila shvaćanje uspjeha, koji ne proizlazi iz novca i statusa, nego iz unutarnjih promjena i kvalitetne komunikacije. Posebno mu je bila izazovna peta navika – najprije razumjeti druge – jer je sklon odmah tražiti rješenja. Kroz osobno iskustvo shvatio je da ljudi često ne traže savjet, nego razumijevanje. Govori i o projektima poput aplikacije Popodica, vlastitoj sklonosti da se izgubi u detaljima te o smanjenju čitanja zbog društvenih mreža, čiju štetnost trenutačno proučava. Lider

21.10.2025. (14:00)

Manje formula, više života: ekonomija bez kalkulatora

Pet knjiga koje će vam objasniti ekonomiju bolje od bilo kojeg udžbenika

Zaboravite suhe modele iz udžbenika – ovih pet knjiga koje nabraja New Trader pokazuje kako ekonomija stvarno funkcionira u svakodnevnom životu. Od Smithove moralne ekonomije (Bogatstvo naroda) i Hazlittovih lekcija o posljedicama (Ekonomija u jednoj lekciji), preko “Freakonomics” paradoksa i Sowellovih praktičnih primjera (Basic Economics), do Hayekovog upozorenja o opasnostima centralnog planiranja (Put u ropstvo)– svi nude lekcije koje ne stanu u jednadžbu. Zajednička im je poruka: ekonomija je priča o ljudima, njihovim izborima, slobodi i posljedicama, a ne samo o brojkama i grafovima.

14.10.2025. (10:00)

Kad rast nije samorazumljiv

Nobel za ekonomiju Mokyru, Aghionu i Howittu za istraživanje tehnologije i održivog rasta

Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je Joelu Mokyru, Philippeu Aghionu i Peteru Howittu za doprinos razumijevanju kako nove tehnologije utječu na održivi gospodarski rast. Kraljevska švedska akademija znanosti istaknula je da njihov rad pokazuje kako ekonomski rast nije zadan, već zahtijeva stalnu pažnju i prilagodbu. Nagrada, vrijedna 11 milijuna švedskih kruna, nije dio izvornih Nobelovih nagrada, već ju od 1968. dodjeljuje Švedska središnja banka u Nobelovu čast. Svečana dodjela održat će se 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela. Seebiz… Ekonomistica Vedrana Pribičević se na fejsu se osvrnula kako je to posthumni Nobel za Josepha Schumpetera: Iako je nagrada dodijeljena za Aghion–Howitt model kreativne destrukcije, formaliziran 1992. odnosno osamdeset godina nakon što je Schumpeter o tim mehanizmima pisao u svojoj knjizi Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung (1911), suština ideje potječe od njega. Forum

05.06.2025. (01:00)

Titanic svira, a Robert kupuje Bitcoin

Kiyosaki: Dolazi Velika depresija 2.0, spas je u Bitcoinu i plemenitim metalima

Robert Kiyosaki, čovjek koji je predvidio kolaps ekonomije 2008. godine i autor bestselera Bogati otac, siromašni otac, upozorava da SAD ide prema gospodarskoj katastrofi većoj od Velike depresije. Navodi eksploziju kreditnih dugova, rast državnog duga, nezaposlenosti i gubitak mirovinske štednje kao znakove kraha. Preporučuje ulaganje u Bitcoin, zlato i srebro kao zaštitu, predviđajući da će do 2035. jedan Bitcoin vrijediti preko milijun dolara. Upozorenje zaključuje riječima: “Ne recite da vas nisam upozorio.” Index

25.03.2025. (18:00)

Slušaj profesora kad ti kaže

Ljubo Jurčić: Hrvatska je u EU-u kao Kosovo u Jugoslaviji

Naša ekonomska politika, fiskalna i monetarna, uništavala je hrvatsku proizvodnju, i industrijsku i poljoprivrednu, dvije temeljne djelatnosti koje daju perspektivu i kvalitetu života i dohotka. U doba kad nestaje plodnog tla, u Hrvatskoj betoniramo plodne njive za skladišta strane robe. To može samo lud čovjek. Bog nam je dao turizam, koji smo prepustili spontanom razvoju i uništili neozbiljnim i neodgovornim pristupom. Prije 20 godina raspolagali smo s 20 posto hotelskog smještaja o kojem ovisi kvalitetan turizam i umjesto da taj postotak dižemo na 50, uradili smo suprotno. Plus financijska sredstva iz EU-a, ali čak bi i s tim novcem bili u minusu ili, u najboljem slučaju, na nuli da se nije, nažalost, desio potres. I sad smo došli u situaciju da imamo višak novca i čak ne znamo kud ćemo s njim. Nismo izgradili državu, nemamo državnu strukturu, samo političare koji se slikaju s državnim grbom. Ljubo Jurčić za Novosti.

11.03.2025. (08:00)

Vrijeme je za gospodarsku dramu

Pukla ljubav između Trumpa i Wall Streeta: prvi signali usporavanja američkog gospodarstva su tu

Postizborno raspoloženje bilo je izrazito pozitivno jer se činilo da su potrošači, poslovni čelnici i investitori više usredotočeni na pozitivne aspekte programa predsjednika SAD-a. Ali od početka godine razgovor se više okrenuo negativnim aspektima, odnosno carinama i njihovom potencijalnom utjecaju na cijene i rast. Kao rezultat toga, dionice su se korigirale, a S&P je čak pao ispod predizborne razine. Zasad su najgora gospodarska izvješća uglavnom ograničena na takozvane meke podatke, kao što su ankete o povjerenju. Trumpovi potezi razočarali su i ulagače u kriptoimovinu, a euforija izazvana njegovom izbornom pobjedom brzo je splasnula. tportal

  • Dionice širom svijeta u padu zbog straha od recesije u SAD-u (Lider)
07.02.2025. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

05.01.2025. (10:00)

Tko ima za espresso po 2 eura, neka nazdravi "statusnom dobru"

Hrvatski problemi: Poplava radnika na minimalcu, preskupa hrana i siva ekonomija

Hrvatska se sve više suočava s ekonomskim nejednakostima. Dok su jedni za Badnjak “investirali” stotine eura u luksuz, većina građana jedva spaja kraj s krajem. Siva ekonomija raste, a prehrambeni proizvodi koji su nekad bili svakodnevni postaju luksuz. Plaće u javnom sektoru rastu, ali privatni sektor stagnira, što dodatno pogoršava stanje. Strani vlasnici na periferiji EU-a, poput Hrvatske, izvlače profite dok domaća ponuda i tržišna konkurencija slabe. Bez regulatorne zaštite, osiromašenje srednjeg sloja i odljev kvalitetne radne snage samo će se nastaviti. Poslovni

19.09.2024. (15:00)

Beskonačno tržište, konačan planet: Kad ekonomija prestigne fiziku

Grisogono: Sa zapadnjačkom potrošačkom perspektivom nećemo moći dalje

Klimatolog Branko Grisogono o klimatskim promjenama je za Lider razgovarao iz ekonomske perspektive: Zemlja je konačna, ljudi je sve više i ne možemo imati beskonačna tržišta. Ne možemo se više držati političke ekonomije Johna Lockea, koji je tržišnu ekonomiju temeljio na Newtonovoj fizici i beskonačnoj dugoj kosini. Fundamentalna je pogreška u tome što kosina nije beskonačna. U njegovo su vrijeme imanja bila cirkularna, sve se ondje recikliralo, no ako svijet današnjice nastavi s današnjim tipom liberalizma i sebičnošću, za koje stoljeće suočit ćemo se s krajem priče.

24.07.2024. (14:00)

Zapadu paše

Kina je izgubila status omiljene investicijske destinacije, a nastalu prazninu sve agresivnije popunjava Indija

Uključivanjem u JPMorgan Government Bond Index – Emerging Markets (GBI-EM) okončan je dugotrajan proces istraživanja i konzultacija s investitorima, započet još prije dvije godine, u potrazi za osvježenjem koje bi nadomjestilo Rusiju (izbačena iz indeksa uslijed ekonomskih sankcija). U cijeloj se priči najviše čekalo indijsku birokraciju koja je tek posljednjih nekoliko godina stidljivo počela otvarati tržište državnih obveznica (denominiranih u indijskim rupijama) inozemnim investitorima.

I dok kineske dionice, pod pritiskom nepopularnih mjera partijskih birokrata, tonu sve dublje na negativan teritorij, indijski burzovni indeksi uporno nižu povijesne rekorde, zorno oslikavajući prekretnicu na globalnoj sceni. Iz perspektive razvijenih zemalja, bilo da je riječ o političkim ili investicijskim preferencijama, Kina je “out”, Indija je “in”, a odluka J.P. Morgana to samo potvrđuje. Mario Gatara za Poslovni.