I zgrade mogu postati zelene: Kako uštedjeti i spasiti planet - Monitor.hr
28.05. (20:00)

Zgrade nam se 'zelene' – uskoro će i računi!

I zgrade mogu postati zelene: Kako uštedjeti i spasiti planet

Hrvatski gradovi i suvlasnici mogu smanjiti emisije CO2 i povećati vrijednost nekretnina zelenom preobrazbom zgrada. Izgrađeni okoliš generira 40% globalnih emisija CO2, stoga je energetska obnova postojećih zgrada ključna, uz implementaciju pametnih tehnologija i obnovljivih izvora energije. Lokalni primjeri iz Karlovca i Pule pokazuju da je to moguće. Smanjenje emisija je prilika za bolji život i veću vrijednost nekretnina. Zgradonačelnik


Slične vijesti

Jučer (11:00)

Garaža kao poslovna ideja

Stanodavci otkrivaju kreativne načine zarade kroz najam opreme, prostora i vještina umjesto tradicionalnog najma

Umjesto dugoročnih najmova namijenjenih klasičnim stanarima, raste interes za inovativne modele mjesečnog rentanja – fleksibilne opcije koje odgovaraju digitalnim nomadima, tvrtkama u potrazi za privremenim smještajem opreme ili kreativcima koji trebaju prostor za rad, stvaranje ili boravak izvan rutine. Popularan je trend najma opreme: od fotoaparata i dronova, preko profesionalnih alata i tehničke opreme, pa sve do dekorativnih setova za evente. Ideja je jednostavna – ljudi ne žele kupovati ono što im treba povremeno, a vlasnici opreme često traže i prostor u kojem će sve te uređaje i alate držati. Ljudi žele načine zarade koji ne traže velika ulaganja, održivi su u praksi i omogućuju da se talent, prostor ili predmeti koje već posjeduju pretvore u vrijedan dodatni prihod. U tom novom valu “pametnog iznajmljivanja”, fokus se pomiče s kvadrata na ideje – a one, čini se, nikad nisu bile dostupnije. Jutarnji

Ponedjeljak (12:00)

Kad senzori štede struju brže nego što vi gasite svjetlo

Stvarne uštede energije počinju tek kad se zgrade ne samo obnove, već i pametno nadziru

Hrvatska tu jača Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i kroz izmjene strategije do 2050. želi uvesti obavezno praćenje potrošnje, uključivanje senzora, digitalnih platformi i analize ponašanja korisnika. Primjeri iz Pariza, Španjolske i Finske dokazuju da automatizacija, AI optimizacija i kontinuirano praćenje donose konkretne uštede, manje emisije i niže račune — i prije skupih renovacija, istaknuli su na nedavnom međuregionalnom skupu projekta MonitorEE. Zgradonačelnik

03.12. (23:00)

Čeka se zeleno svjetlo

Cijene stambenih kvadrata i dalje skaču, a kupaca sve manje… stručnjaci (i ne samo oni) priželjkuju korekciju cijena

U prvih šest mjeseci 2025. zabilježeno je 57.095 kupoprodaja, 15% manje nego lani, dok je prosječna cijena novogradnje 2754 eura po kvadratu. Glavni uzroci su ograničena ponuda, turizam, nerealna očekivanja prodavatelja i visoke cijene, osobito na obali i u Zagrebu. Stranci kupuju većinom na obali, potičući rast cijena i smanjujući dostupnost domaćem stanovništvu. Korekcija cijena rabljenih nekretnina i poticaji za ulaganja u starije zgrade očekuju se 2026. godine. Večernji

01.12. (13:00)

Kad shvatiš da je lakše popraviti krov nego potaknuti susjede na akciju

Kako je oluja pretvorila jednog suvlasnika u herojskog predstavnika zgrade

Predstavnik suvlasnika jedne zgrade preuzeo je dužnost nakon oluje 2023. koja je oštetila krov. Sam je pronašao jeftinije izvođače i pokrenuo promjenu upravitelja, budući da ostali i nisu iskazali preveliki interes, a sada vodi četiri od pet ulaza s ukupno 143 stanara. Uveo je vijeće suvlasnika, modernizirao komunikaciju i inicirao niz estetskih i tehničkih zahvata – od popravka stakala do video nadzora. Zgrada je danas financijski stabilna, vraća dug preko dizanja kredita i planira obnovu stolarije i fasade. Stanari su danas povezaniji i aktivniji. U Zgradonačelnikovom članku žele ukazati kako uloga predstavnika u zgradama postaje sve manje popularna, međutim ovaj primjer pokazuje kako jedna dobra volja – uz malo tehničkog znanja i puno upornosti – može cijelu zgradu pretvoriti u funkcionalnu malu zajednicu.

28.11. (15:00)

Godina kad kupci gledaju račune za struju prije kvadrature

Tržište nekretnina 2026: stabilizacija, selekcija i zeleni kvadrati

U 2026. hrvatsko tržište nekretnina ulazi u fazu stabilizacije: cijene se smiruju, bez naglog rasta ili pada. Kupci postaju izbirljiviji, a razlika između kvalitetnih i manje kvalitetnih nekretnina dodatno raste. Najvažniji trendovi su jači fokus na energetsku učinkovitost, porast vrijednosti zelenih tehnologija te rast potražnje za prigradskim i ruralnim područjima. U luksuznom segmentu traže se manji, ali bolje opremljeni prostori. Strani kupci, posebice Skandinavci i Nijemci, sve više ciljaju kontinentalnu Hrvatsku. Prodavateljima ključ ostaje kvalitetna gradnja, funkcionalan dizajn i realna cijena. Lider

16.11. (23:00)

Država: ‘Imate li praznih stanova? Mi bismo ih malo posudili.’

Program priuštivog najma aktivira prazne stanove u Hrvatskoj

Vlada je usvojila Program priuštivog najma kojim želi aktivirati dio od oko 600 tisuća praznih stanova u Hrvatskoj. Stanovi u državnom i privatnom vlasništvu iznajmljivat će se građanima koji ne mogu riješiti stambeno pitanje na tržištu, pri čemu vlasnici unaprijed dobivaju većinu naknade. Do 2030. planira se uključiti oko 9000 stanova. Najmoprimci će najam plaćati prema svojim prihodima – najviše 30 % kućnog neto dohotka, uključujući režije. Prednost imaju mlađi ljudi, obitelji s djecom, osobe nižih prihoda i osobe s invaliditetom. HRT, Danica

14.11. (11:00)

Pođimo na selo: tamo još stan ne košta bubreg

Tržište nekretnina usporava, iako ostaje aktivno… sjever Hrvatske i Lika sve popularniji

U prvih devet mjeseci 2025. ostvareno je 85,6 tisuća kupoprodaja, što je pad od 13%, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Stambeni segment pao je 14%, a posebno kuće (–22%). Tri županije bilježe rast, predvođene Varaždinskom, a tu su još i Koprivničko-križevačka i Ličko-senjska. Aktivnost na Jadranu naglo je pala zbog 22% manjeg broja stranih kupaca, dok Zagreb ostaje najjače pojedinačno tržište unatoč padu od 19,7%. Kupci sve više traže novogradnju, a tržište pokazuje znakove sazrijevanja uz stabilnije cijene i veći prostor za pregovore. Index

10.11. (19:00)

Kad milijarder zaplače nad socijalizmom

Milijarder Sternlicht: Mamdanijeve politike otjerat će ljude i biznise iz New Yorka

Milijarder i investitor Barry Sternlicht oštro je kritizirao najave novog gradonačelnika New Yorka, socijaldemokrata Zohrana Mamdanija, tvrdeći da će njegove politike, poput zamrzavanja najamnina i slabljenja policije, potaknuti masovni odlazak stanovnika i tvrtki. Optužio je sindikate za visoke troškove gradnje i upozorio da će grad “postati poput Mumbaija” ako se stanarima dopusti neplaćanje najamnina. Sternlicht poručuje da New York treba poticati uspjeh, a ne oporezivanjem “kažnjavati” bogate. CNBC, Index

23.10. (22:00)

Kvadrat ili grafikon – pitanje je sad

Ulaganje u ETF-ove ili stan: što se više isplati? Postoje i nekrentinski ETF-ovi

Ulaganje u nekretninske ETF-ove sve je popularnija alternativa kupnji stanova za iznajmljivanje. Takvi fondovi omogućuju ulaganje u sektor nekretnina uz manji iznos, veću likvidnost i bez brige o održavanju. Donose pasivne prihode kroz dividende i diverzifikaciju ulaganja. S druge strane, fizička nekretnina nudi potpunu kontrolu, stabilnost i zaštitu od inflacije, ali uz visoke troškove i manju fleksibilnost. Prosječni prinos ETF-ova u zadnje tri godine kreće se od 3,7 do 14,7 %, dok su stanovi sigurniji, ali dugoročno manje profitabilni – osim kad cijene nekretnina rastu. tportal

13.10. (10:00)

Kad san o vlastitom stanu postane matematička formula

Hrvatska na staklenim kvadratima – kako do priuštivog stana?

Cijene stanova u Hrvatskoj rastu brže od plaća, a tržište najma je nerazvijeno i nestabilno. Recentni događaji i rasprave ukazuju na potrebu priuštivog i održivog stanovanja kroz javno-privatna partnerstva, regulaciju najma, aktivaciju praznih stanova i kvalitetno urbanističko planiranje. Fokus je na dugoročnoj održivosti, demografskoj revitalizaciji i integraciji stana u zajednicu. Ključ uspjeha leži u sinergiji državnih politika, lokalne samouprave i privatnog sektora, praćenju transparentnih pokazatelja te učenja iz europskih primjera poput Beča. Zgradonačelnik