Interlaken, Švicarska
Above Interlaken – Switzerland by https://t.co/555qdV6Vto pic.twitter.com/jONxoRuRO6
— Archpng (@archpng) August 20, 2018
Above Interlaken – Switzerland by https://t.co/555qdV6Vto pic.twitter.com/jONxoRuRO6
— Archpng (@archpng) August 20, 2018
Interpolacije, odnosno uklapanje nove arhitekture u već postojeće staro stanje, mogu biti takve da se ukomponiraju u okolinu, mogu obogatiti sredinu u koju ulaze nekim svojim elementima te čak mogu biti i na usluzi susjednim objektima pospješujući njihovo vezivanje u jednu cjelinu. Ali, interpolacije mogu biti i promašaj koji se nameće i okolini i susjednim objektima. Drugim riječima, interpolacije, kada su prenaglašene, mogu uništiti dio grada. Primjer luksuzni stanovi u Petrinjskoj i kod Ribnjaka. Mateković, kao pravi umjetnik prostora, dobro organizira okolinu u kojoj se objekt nalazi. Šteta je što to radi na štetu okoline, a ne na njenu korist. Njegova inspiracija za erkere je možda povijesna, ali bi bilo smislenije da je inspiracija došla od hrvatske baštine zatvaranja lođa i balkona. Lupiga
Kad su radovi započeli 1882. godine, lokacija je bila poljoprivredno zemljište, ali u godinama koje su uslijedile grad je izrastao oko crkve. Iako bi građevina trebala biti dovršena do 2026., očekuje se da će se rad na skulpturama i ukrasnim detaljima i, prije svega, na kontroverznom stubištu koje vodi do onoga što će na kraju biti glavni ulaz, nastaviti do 2034. Stubište, koje bi se protezalo preko dva velika gradska bloka, uključivalo bi raseljavanje oko 1000 obitelji i poduzeća. Predsjednik organizacije zadužene za dovršetak remek-djela Antonia Gaudíja objavio je datum završetka gradnje prošle srijede, a poklapa se sa stotom obljetnicom smrti arhitekta zgrade. Tako će najkompleksnija zgrada u Europi, ako ne i u svijetu, napokon biti dovršena 144 godine nakon početka gradnje. Jutarnji
Koncept integracije vegetacije u graditeljstvo bio je relativno nov 1970-ih godina, a arhitekti su inspiraciju pronašli u drvenim skloništima sagrađenima tijekom povijesti u Sjevernoj Europi i Islandu, gdje je biljni pokrov služio kao toplinska izolacija. Dizajn Tousa i Fargasa prenio je ovaj koncept u moderno doba, pokazujući estetske, okolišne i klimatske prednosti uključivanja zelenila u urbane strukture. Tous i Fargas smatraju se vizionarima budući da su se prije više od 40 godina odvažili na eksperiment koji je danas u mnogim gradovima postao meanstream graditeljstva. U ovoj zgradi danas se nalazi Editorial Planeta, poznata španjolske izdavačke kuće, a vanjski su balkoni ove jedinstvene zgrade još uvijek prekriveni mnoštvom biljaka, grmova i stabala. Procjenjuje se da, kada bi se sve biljke posložilo u liniju, ona bi bila dužine od gotovo četiri kilometra. Green
Prošla godina u arhitekturi pamtit će se po otvorenju najveće poslovne zgrade na svijetu i drugog najvećeg nebodera na svijetu. Također, bila je to godina suptilnosti. Američki CNN smatra da će ovih 10 arhitektonskih projekata obilježiti 2024. godinu: Nacionalna skupština Benina, (Porto-Novo), Vertikalna šuma Nanjing (Kina), Kunstsilo (Kristiansand, Norveška), Keppel South Central (Singapur), EVE Park (London, Kanada), EPIQ (Quito, Ekvador(, Restauracija Grand Palaisa (Pariz, Francuska), One Za’abeel (Dubai, UAE), Hotel Populus (Denver, SAD) i Kazalište u Queensland Performing Arts Centru (Brisbane, Australija). tportal
Arhitektura kuće koja nastaje s ciljem iznajmljivanja uglavnom je “instagramatična”, s ciljem stvaranja slike idealnog ljetovanja koje se ne razlikuje na Jadranu od bilo kojeg drugog svjetskog mora. Turisti koji posjećuju gradove kako bi doživjeli nešto autentično, promijenili nakratko svoj identitet i živjeli lokalnim načinom života, brzo će uočiti prevaru. Iz tog je razloga korisno suvremeno graditi na tradiciji lokalne baštine i s prvom mišlju da će u tom objektu stanovati domaći čovjek sa svim svojim navikama i potrebama. Osim što će takav vid projektiranja turistu pružiti više od bazena i keramike s uzorkom mramora, ostavit će i malu mogućnost da se netko i trajno nastani u tom prostoru, kaže mladi arhitekt, između ostalog, za Forbes.
Na jednoj londonskoj izložbi mogu se vidjeti arhitektonske vizije budućnosti napravljene od tijesta za medenjake i nastale u svjetski poznatim arhitektonskim uredima. Tema ovogodišnje izložbe je “Voda u gradovima”. DW ima video prilog.
Riječ je o najnovijem dizajnu zelenih nebodera u Nizozemskoj od nagrađivanog talijanskog arhitekta Stefana Boerija. Novo zdanje pušta korijenje u Utrechtu i bit će spremna za stanovnike do ljeta 2024. godine Prvi red ove impresivne zgrade, simboličnog naziva “Wonderwoods“, započinje s grmom ribiza i stablom kruške, na koji se nadovezuju ostale biljke. Utrecht je tako posljednji nizozemski grad koji je dobio zeleni pečat ovog popularnog talijanskog arhitekta, koji je širu javnost prvi put oduševio prije deset godina kada je u Milanu napravio popularnu vertikalnu šumu. Boerijeva arhitektonska praksa od tada se proširila posvuda – od Italije do Francuske, Švicarske Albanije, Kaira i Dubaija. Green
A Brief Guide to Georgian Architecture:
(& why it might be the future of modern housing) pic.twitter.com/JWbKJkj27m
— The Cultural Tutor (@culturaltutor) December 8, 2023
Pojasnili u seriji tweetova na stranici Cultural Tutora. Arhitektonski stil iz doba prve četvorice engleskih kraljeva s imenom George koji se odnosi na jednostavni oblik ogoljene klasične stambene arhitekture s podiznim prozorima i portalima koji variraju od elaboriranih primjera s konzolama, zabatima, stupovima i pilastrima do jednostavnih okvira s nadsvjetlom.
Mamuticu projektirali su arhitekti Nevenka Postružnik i Đuro Mirković, u njoj živi najmanje 5000 ljudi u 1169 stanova i šest ulaza velike Mamutice te još tri ulaza male, a u podzemlju i prizemlju nalaze se 256 garaža te 24 lokala. “Prednost života u Mamutici je to što se sve što mi treba nalazi u blizini. Doslovno na pljunomet su nam dućani, ljekarne, knjižnica, pošta, kulturni centar, kafići, pekare, uvijek otvoreni kiosk… Za obitelji s djecom ili one s ljubimcima prednost je puno zelenila, parkova, škola, vrtića… Djece je u Mamutici puno pa im je socijalizacija od najranije dobi lakša no što je bila meni koja sam odrastala u centru”… priča stanovnica. Večernji
Nedavnom Uputom koju je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dodatno je sužen opseg primjene arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Hrvatskoj. Ovime se izravno utječe na kvalitetu budućih investicija, a samim time i na kvalitetu izgrađenog prostora i vrsnoću arhitekture. Arhitekti traže uvođenje obveze provedbe javnih projektnih natječaja za odabir najkvalitetnijeg rješenja umjesto odabira kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude. Index