Arhitekt koji je uvelike oblikovao vizualni identitet Zagreba: Sto godina od smrti Hermana Bolléa - Monitor.hr
Danas (10:00)

Čovjek iza najljepših razglednica

Arhitekt koji je uvelike oblikovao vizualni identitet Zagreba: Sto godina od smrti Hermana Bolléa

Herman Bollé, njemački arhitekt koji je nakon potresa 1880. transformirao Zagreb i stvorio simbole poput Mirogoja, katedrale i krova crkve sv. Marka, ove godine obilježava dvije velike obljetnice. Iako je osnovao Obrtnu školu (danas ŠPUD) i Muzej za umjetnost i obrt te odgojio generacije umjetnika, povijest ga je jedno vrijeme nepravedno marginalizirala i brisala s izložbi. Danas, u jeku nove protupotresne obnove Donjega grada, njegova historicistička ostavština ponovno oživljava, a učenici ŠPUD-a izložbom u Gradskoj knjižnici slave lik i rad svog vizionarskog osnivača. HRT


Slične vijesti

Ponedjeljak (16:00)

Suživot starog i novog

Povijest u novom ruhu: Kada moderna arhitektura spašava starine

Dezeenov pregled donosi priče o osjetljivim i kreativnim arhitektonskim zahvatima na povijesnim lokalitetima diljem svijeta. Među njima se ističe londonski studio Hugh Broughton Architects koji je unutar zidina 800 godina stare kule Clifford’s Tower ugradio samostojeću drvenu strukturu s vidikovcem. U Rimu je pak studio Stefano Boeri Interiors osvježio trg pokraj Koloseuma postavivši kamene klupe točno na mjesta nekadašnjih stupova, dok je u Sloveniji studio Medprostor zaštitio 900 godina staru crkvu Žičke kartuzije ugradnjom modernog sklopivog krova. Svi ovi projekti uspješno balansiraju između očuvanja prošlosti i uvođenja suvremene funkcionalnosti.

21.05. (01:00)

Luksuz s pogledom na prošlost

Bivši radnički dom u Slovačkoj postao moderan stambeni kompleks

Nekadašnji monumentalni radnički dom “Kosmalt” u slovačkim Košicama, izgrađen 1960-ih za samce iz lokalne željezare, pretvoren je u suvremeni stambeni kompleks s 507 stanova. Biro Atrium Architekti odlučio je zadržati njegov strogi, robusni modernistički karakter umjesto da ga vizualno “omekša”. Zgrada je zadržala svoju prepoznatljivu monokromatsku sivu boju i strogu modularnu mrežu pročelja. Tijekom obnove otkriveni su i restaurirani izvorni materijali poput teraca, mramora i travertina, dok su novi elementi unijeli suvremeni industrijski dizajn. Projekt dokazuje kako socijalističko arhitektonsko nasljeđe može uspješno oživjeti u modernom dobu. Haus

19.05. (00:00)

Za stajati ispred toga i gledati

Neobična arhitektura: Od “izdubljenih” zgrada do kinetičkih staklenika

Ovaj Dezeenov pregled neobične arhitekture donosi fascinantne primjere ljudske kreativnosti širom svijeta. Upoznajte londonsku zgradu The Scoop savršeno isklesanu radi pogleda na susjednu crkvu, te pješački most u Albi koji prati geometriju povijesnog vijadukta. Od šangajske opere u obliku lepeze i uvrnute norveške galerije The Twist, do kinetičkog staklenika koji se otvara poput cvijeta, ovi projekti redefiniraju prostor. Kolekcija uključuje i dramatične instalacije poput japanskog PVC mjehurića, njemački dekonstruktivistički muzej, te inovativne vizualne posvete u obliku blistavog “mjeseca” u Kini i betonskog fotografskog muzeja u Seulu.

15.05. (16:00)

Kad se arhitektura posvađa s ravnalom

Parametrizam: Od revolucionarnog stila do kontroverzne ostavštine

U novoj epizodi podcasta Dezeen Weekly, urednici Tom Ravenscroft i Jennifer Hahn analiziraju parametrizam – pokret koji Patrick Schumacher naziva najvažnijim stilom nakon modernizma. Parametrizam je suvremeni arhitektonski i dizajnerski stil koji koristi računalne algoritme za stvaranje kompleksnih, zakrivljenih oblika. Umjesto klasičnih crteža, arhitekti definiraju parametre (poput nosivosti ili prirodne svjetlosti) koji automatski generiraju strukture (Kreativno)

Epizoda istražuje ključna pitanja:

  • Utjecaj lidera: Je li Schumacherova reputacija naštetila širem prihvaćanju stila?
  • Autorska agencija: Koliko slobode ostaje arhitektu pri korištenju naprednih algoritama?
  • Povijesni primjeri: Analiza ikoničnih zgrada poput terminala u Yokohami i Centra Heydar Aliyev u Bakuu.

Uz dozu humora, raspravlja se i o tome bi li Schumacher ikada projektirao privatnu ekstenziju za Ravenscroftov dom.

14.05. (15:00)

Štedi vrijeme, olovke i papir

AI kao novi suradnik u arhitektonskim uredima

Najnovije istraživanje tvrtke Chaos, provedeno među 800 profesionalaca, otkriva da umjetna inteligencija prestaje biti alat za igru i postaje aktivni suradnik u arhitekturi. Čak 64 % ispitanika već koristi AI, dok njih 86 % potvrđuje značajnu uštedu vremena. Iako dominira u izradi vizualizacija, AI se sve više koristi za odabir materijala i donošenje ključnih odluka u ranoj fazi dizajna. Stručnjaci ističu da tehnologija ne zamjenjuje kreativnost, već uklanja tehničke prepreke, omogućujući arhitektima da se fokusiraju na kvalitetu dizajna, a ne samo na puku produkciju dokumentacije. Dezeen

06.05. (20:00)

Manje cigle, više zraka

Sloboda bez zidova: Radikalna transformacija stana u Pragu

Češki studio RDTH architekti srušio je tradicionalne barijere u stanu od 100 m² u Pragu, zamijenivši klasični hodnik i nizove soba protočnim, otvorenim prostorom. Umjesto zidova, funkcije definiraju zavjese, staklene opeke i centralni blok namještaja koji rotacijom stvara zone bez gubitka svjetlosti. Dizajn karakterizira sirovi beton, hrastov parket i pametna rasvjeta. Posebnost su dvije kuhinje (za druženje i rad) te kupaonica integrirana u prostor. Ovaj pristup dokazuje da se osjećaj skučenosti rješava micanjem granica, a ne kvadraturom, pretvarajući stan u dinamičan poligon za suvremeni život. Haus

27.04. (10:00)

Čovjek koji je htio sagraditi Mjesec

Boulléeov kozmički spomenik: Nikad realizirani Newtonov kenotaf

Francuski arhitekt Étienne-Louis Boullée osmislio je u 18. stoljeću Kenotaf za Isaaca Newtona, monumentalnu sferu visoku 150 metara koja je trebala utjeloviti prosvjetiteljske ideale. Kenotaf (ili cenotaf) je simboličan, prazan grob kojim se nekome odaje počast u obliku spomenika. Iako nikada nije izgrađen zbog tehničkih ograničenja tog vremena, projekt ostaje vrhunac „govoreće arhitekture“. Suvremena interpretacija ovog djela rješava problem izolacije građevine smještajući je u raskošan, formalni francuski vrt. Unutrašnjost sfere dizajnirana je da simulira noćno nebo danju i sunčevu svjetlost noću, stvarajući vječni znanstveni hram. Ova vizualna realizacija spaja povijesnu ambiciju s promišljenim pejzažnim kontekstom, pretvarajući nacrt u opipljivo umjetničko djelo. Iako mu brojni projekti nisu bili realizirani, smatra se vrlo utjecajnim među kasnijim arhitektima. Public Domain View, 6040 Studio, Architecture Lab… zaintrigiralo nas nakon što smo pogledali film The Belly of an Architect

23.04. (16:00)

Nitko se ne ograđuje

Konzervatorski apsurdi: Labudu sedlo, kući kriva ograda

Zrinka Paladino britkim tekstom kritizira konzervatorske uvjete koji moderne građevine “unakažuju” stilskim promašajima. Kroz anegdotu o svom dimnjaku koji je, zahvaljujući neurokirurškoj iskrenosti njezina supruga, izbjegao izgled muškog spolovila, povlači paralelu s novom kućom u Radićevom šetalištu. Iako je kuća biroa NFO primjer vrhunske suvremene arhitekture, okovana je konzervatorski nametnutom kovanom ogradom s “perecima”. Paladino upozorava da pokušaji lažnog “očuvanja ambijentalnosti” stvaraju hibridne prostorne katastrofe. Zaključak je jasan: suvremenu gradnju treba pratiti suvremen potpis, a ne konzervatorsko projektiranje “reda radi”. Zrinka Paladino za svoj blog (prenosi Haus)

23.04. (13:00)

Školjka je za botoks, a ne za ropotarnicu povijesti

Fabijanićev plan za novi sjaj poljudske ljepotice

Arhitekt Nenad Fabijanić, nasljednik autorskih prava Borisa Magaša, predstavio je projekt obnove stadiona Poljud kojim se oštro protivi njegovu rušenju. Njegova vizija zadržava izvorni identitet “školjke”, ali uvodi moderne elemente: sjeverni pristup na stupovima, muzej Hajduka, suvenirnice te inovativne staklene i metalne kupole za sportske i medijske sadržaje na nivou igrališta. Dok uprava Hajduka naginje gradnji novog stadiona, Fabijanić inzistira na zaštiti nacionalne baštine, uz poruku da obnova mora biti u dosluhu s izvornim rukopisom akademika Magaša, čiji je rad 1979. godine oduševio i struku i publiku. Jutarnji

10.04. (16:00)

Da se istakneš u susjedstvu

Devet europskih kuća koje redefiniraju tradiciju lokalne arhitekture

Članak na Dezeenu predstavlja devet iznimnih stambenih projekata u Europi koji su ušli u uži izbor nagrade Dezeen Awards. Ovi primjeri demonstriraju kako suvremena arhitektura reinterpretira lokalni kontekst: od londonske kuće obložene plutom i škotske kolibe od lokalnog kamena, do drskog spoja brodskog kontejnera i irskih ruševina. Kroz projekte u Grčkoj, Švicarskoj, Danskoj i Belgiji, fokus je na održivosti, uporabi industrijskih materijala poput valovitog metala te očuvanju povijesnih struktura kroz moderne ekstenzije koje poštuju tradiciju, ali ne bježe od inovacije.